NAREDNE GODINE

Vlada je, za narednu godinu, Upravi javnih radova odobrila budzet od 87 miliona eura, sto je 37,5 odsto vise nego ove godine, saopstila je pomocnica direktora Uprave Maja Delic, gostujuci u Dnevniku TVCG.

Uprava javnih radova trenutno realizuje projekte vrijedne oko 200 miliona eura, a sirom Crne Gore aktivno je 74 gradilista.

“Rijec je o strateskim prjektima koji imaju za cilj poboljsavanje standarda gradana, otvaranje novih radnih mjesta, kao i jacanje privrednog ambijensta, narocito na sjeveru drzave. Medu tim projektima izdvajaju se izgradnje skijalista Kolasin 1600, na lokalitetu Zarski u Mojkovcu, Cmiljaca u Bijelom Polju i Hajle u Rozajama”, saopstila je Delic.

Pored tih projekata izdvaja se i valorizacija Dalovica pecine, vrijedna oko 18 miliona eura, kaze Delic i dodaje da je najveci broj radova na sjeveru Crne Gore.

Vlada je, za narednu godinu, izdvojila 37,5 odsto vise novca u odnosu na ovogodisnji budzet.

“U planu je da se nastavi s intenzivnim tempom realizacije vec zapocetih projekata. Dom starih u Niksicu, osnovna skola u Bijelom Polju , vrtic u Rozajama, stadion na Cetinju, izgradnja komunalne i saobracajne infrastrukture. Budzetom za narednu godinu planiran je pocetak radova na izgradnji novih objekata, poput Naucno- tehnoloskog parka , kompleksa za potrebe Uprave policije na Zlatici, vrtica u Bloku 6 u Podgorici i brojnih drugih”, rekla je Delic.

Cilj nenajavljenih posjeta premijera Markovica gradilistima je da izvodaci postuju rokove.

“Osnovni cilj je da se radovi zavrse u ugovorenom roku. U nekim slucajevima to se ne desava. Mi smo pokrenuli i raskinuli nekoliko ugovora sa neodgovornim izvodacima radova i pokazali da se takvo ponasanje nece tolerisati, s obzirom da ono moze da utice na strategiju razvoja kapitalnih drzavnih prjekata”, zakljucila je Delic.

SAVJET RTCG

Clanovi Savjeta Javnog servisa ocijenili su da je njihov rad predmet raznih netacnih stavova, pausalnih ocjena i neutemeljenih kritika koje su prevrsile mjeru.

Ragovanje Savjeta RTCG prenosimo integralno:

Savjet Radio-televizije Crne Gore, od samog konstituisanja, suocen je sa nacinom interpretacije izbora i kredibiliteta njegovih clanova, a potom i rada ovog drustvenog tijela, koji, po mnogo cemu ima elemente neprimjerenog odnosa, omalovazanja, pa i destrukcije. Na ovaj, ili onaj nacin, iza toga stoji dio medija,dio nevladinih organizacija i dio politickih subjekata, pa u odredenom smislu, i sam menadzment RTCG.

Savjet se do sada uzdrzavao od javnih odgovora i reakcija. Ali je, konzorcijum netacnih stavova i kritika prevrsio mjeru. Zato smatramo da imamo i mi pravo da iznesemo stav u vezi sa takvim neutemeljenim ocjenama.Sasvim smo raspolozeni da govorimo o kritikama na racun naseg rada. Ali na profesionalnim osnovama. Ne pausalno, ne skrivanjem iza neprofesionalnog pozivanja na dokumente i akte. Naprotiv, vrlo otvoreno i direktno. I naravno, uz nas profesionalni i argumentovani odgovor na sve. Iako su konzorcijumi kritika cudno kreirani, uzdrzacemo se od takve analize.

Kljucni problem su netacne interpretacije, objave i pausalni stavovi. Jedan skup kriticara smatra da Savjet ne radi svoj posao, a drugi da Savjet navodno neopravdano trosi novac poreskih obveznika. Ni jedno ni drugo nije tacno! Odgovorno tvrdimo da Savjet profesionalno radi i da se odgovorno ponasa. Ukoliko to nije tacno, nas zakonski poslodavac moze pokrenuti postupak argumentovanog i osnovanog razrijesenja. Naravno, i novim zakonom ce imati tu mogucnost. Neka svako pojedinacno sudi da li je to i kada politicki dogovor, ili pritisak.

Odgovor na prvi netacan stav se moze vidjeti u proteklom radu od usvajanja odredenih principa, statutarnog uvodenja disciplinske odgovornosti generalnog direktora, preko pokusaja rijesavanja ranijih i davno nastalih problema do analitickih kritika, zahtjeva i sugestija prilikom razmatranja programskih i finansijskog plana. Radimo upravo ono sto nam je zakon dozvolio.

Odgovor na drugi netacan stav se odnosi na navodno bespotrebno trosenje novca i isplate zarada. Savjet je, u svom nedavnom saopstenju, detaljno objasnio kako je i zasto preporucio generalnom direktoru da moze, prema zakonu i statutu, donijeti odluku o isplati razlike zarada gdinu Vojvodicua na osnovu presude odluke suda o nezakonitoj smjeni. Na posljednjoj sjednici Savjeta i sam generalni direktor je potvrdio sve sto je u uvodnom dijelu te tacke izneseno u vezi sa ,,slucajem Vojvodic”. Podsjeticemo jos jednom da je Savjet dao preporuku da generalni direktor moze, formalno-pravno, donijeti odluku. Dodatno, ovaj Savjet nije smijenio gdina Vojvodica, vec pokusava da smanji stetu koju su drugi nanijeli RTCG. Savjet, ni ovaj ni prethodni, nije smijenio ni gdina Micunovica, vec je to uradio gdin Sundic. Isti princip treba da vazi i za navode o smjeni gdina Mirkovica. Ako je i to nezakonito, sasvim bi precizno i korektno bilo da se i napise cija je to odgovornost. I zbog cije odluke RTCG ima stete po tom osnovu. Drugo je pitanje zasto mediji to ne prenose.

Clanovi Savjeta ovom prilikom imaju posebnu potrebu da prokomentarisu tvrdnju generalnog direktora RTCG o tome da su “zasticeni kao bijeli medvjedi”. Ovakva floskula, u ovom kontekstu, ne samo da je neprimjerena, vec je vulgarna, uvredljiva i drska. Generalni direktor, kome je Savjet poslodavac i sa kojim od pocetka nastoji da ima korektnu komunikacju, daje sebi za pravo da na ovaj nacin kvalifikuje Savjet. Cak i da je tacna direktorova tvrdnja, on bi dok je na toj funkciji, trebalo da se uzdrzava od bilo kakvih komentara te vrste.

A posebno je drsko to sto je takvu floskulu iznio u vezi sa pomenutom preporukom za isplatu bivsem generalnom direktoru, i sto se skriva iza obaveze navodne medijske lupe nad svim segmentima rada. Kad je rijec o generalnom direktoru, ne mozemo zanemariti jedno ,,iznenadenje” cemu smo bili svjedoci ovih dana. Naime, jedan od clanova Savjeta je sam reagovao na vec iznesene ocjene generalnog direktora o ,,medvedoj zastiti” clanova Savjeta, uputivsi mu obracanje u internoj komunikaciji. To pismo se, pak sjutradan naslo u jednom mediju! Da li tako treba da ,,saraduju” Savjet i generalni direktor? Nazalost, ni medij u kome je objavljeno pomenuto pismo, nije nasao za shodno, u skladu sa profesionalnim pravilima, da u vezi sa time obavi odredene provjere.

Na ovakve i slicne tvrdnje i postupke prema Savjetu, svjedoci smo, naslanjaju se i pojedinci sa drugih adresa, poput AEM-a. Nemamo nista protiv. Ali Savjet radi i mora da radi i mimo javnih sjednica Savjeta. A nase sjednice su znacajno otvorenije za javnost nego onih koji nam salju lekcije o odnosu prema javnosti.

Moze li se ovo smatrati pritiskom na Savjet? Posebno poredimo, jer se rad Savjeta cesto tretira od strane generalnog direktora kao pritisak na rad menadzmenta.

Podsjeticemo da clanovi Savjeta imaju zakonsku, moralnu i profesionalnu odgovornost. Clanovi Savjeta moralnu odgovornost u radu imaju i prema institucijama koje su ih predlozile. Savjet ne cini skup slucajnih prolaznika sa gradskog trga, vec skup pojedinaca koji su se dokazali u svojim profesijama i koji su, prema misljenju predlagaca, zasluzili da budu predlozeni i imenovani. Podsjecamo i da, osim parapolitickih kvalifikacija, nijesmo culi nijednu profesionalnu zamjerku za bilo kog clana Savjeta u ovom sazivu. Iako izuzetak moze biti poruka generalnog direktora da je potreban drugaciji odabir clanova. Da li je to nastavak pokusaja dijeljenja lekcija Savjetu? Da li je to pritisak na rad Savjeta?

Tokom izrade izmjena i dopuna Zakona o RTCG ni jedan od dva generalna direktora, koji su po funkciji bili clanovi radne grupe, nije govorio o odgovornosti clanova Savjeta. Zasto? Zar to nije bilo idealno mjesto? Zasto bas sada nove lekcije? Neka javnost prosudi. O Savjetu i odgovornosti je u radu radne grupe objektivno govorio jedino predstavnik Savjeta RTCG.

Clanovi Savjeta predstavljaju cjelokupno drustvo i ne treba, niti moraju biti medijski profesionalci. Valjda isti vec postoje u menadzmentu. Ali, i clanovi Savjeta i clanovi menadzmenta moraju biti profesionalci. I valjda je slicna situacija sa uredenjem javnih medijskih servisa u Evropi. Makar to kazu predstavnici evropskih institucija. Naravno, ima izuzetaka, poput Estonije, gdje i poslanici sjede u upravljackim tijelima javnog medijskog servisa.

Na kraju, neka javnost prosudi da li je rijec o pritisku na rad Savjeta. I da li je motiv tome upravo nezavisnost ovog saziva i nemogucnost kontrole nad njim od strane bilo kojeg od nezadovoljnih aktera?

MANIFESTACIJA

U Donjem Zagarcu odrzana je manifestacija “Dani divljeg sipka”, na kojoj su mjestani njih tridesetak, izlozili domace proizvode od nara. Tu manifestaciju organizovala je Mjesna zajednica uz podrsku Ministarstva poljoprivrede, lokalne uprave i Tursticke organizacije sa nadom da ce divlji sipak dobiti mjesto koje mu u prirodi pripada.

PO NAJVISIM STANDARDIMA

Tehnika koju je RTCG kupila za potrebe digitalizacije i emitovanje HD signala je po najvisim svjetskim standardima i ne razlikuje se od one koju koriste emiteri u Japanu, ocijenio je celnik kompanije Soni za medijska rjesenja u Evropi Hiro Kajita.

“Sve je dobro isplanirano, izuzetno su efikasna rjesenja. Veoma je impresivno”, ocijenio je Kajita.

Kako je istakao, posebno je zadovoljan poslom koji su obavili nasi inzenjeri, kad se uzmu u obzir stara infrastruktura koja se morala unaprijediti.

“Ovo je fantasticno, veliki poduhvat. Cestitam vasin inzenjerima koji su uspjeli da izvedu sve”, naglasio je Kajita.

On je u pratnji generalnog direktora RTCG Bozidara Sundica i rukovodioca sektora tehnike Dejana Vujovica obisao prostorije u koje je implementirana nova tehnika, a predstavljen mu je i virtuelni studio.

CGO POZVAO

Centar za gradansko obrazovanje (CGO) ocijnio je da se pitanje priznavanja inostranih diploma mora adekvatno i institucionalno rijesiti, vodeci racuna kako o postovanju medunarodnih standarda, tako i nacionalnih interesa Crne Gore.

“To je posebno vazno s obzirom na ogroman i rastuci broj inostranih obrazovnih isprava koje stizu sa obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a cija je reputacija krajnje upitna, na sto smo godinama upozorali i Ministarstvo prosvjete. Iz tih motiva, CGO je imao i predstavnicu u Radnoj grupi za izradu izmjena i dopuna Zakona o priznavanju i inostranih obrazovnih isprava i izjednacavanju kvalifikacija”, kazala je visa pravna savjetnica CGO Snezana Kaluderovic.

Kako je istakla, znacajan broj prijedloga koje su podnijeli je usvojen, a dominantno se ticu vrijednovanja ishoda ucenja kako bi bila u cjelosti postovana Lisabonska konvencija, ali i Crna Gora zasticena od poplave diploma iza kojih ne stoji znanje.

“Tako su Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednacavanju kvalifikacija definisana unaprijedenja u smislu propisanih strozijih kriterijuma za priznavanje. Medutim, CGO je insistirao i na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin. Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, u slucaju nedoumice, trazi misljenje o validnosti obrazovne isprave od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja”, naglasila je Kaluderovic.

CGO se protivi angazovanju pojedinacnih eksperata, kako to sada stoji u Nacrtu, “jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje, a dodatno moze dovesti i do dugih postupka”.

CESTITKA BRAJOVICA

“Vise od 800 zrtava i 11 narodnih heroja iz Bara stvorili su trajni antifasisticki pecat svome gradu i buducim generacijama. Barani imaju mnogo cime da se ponose, imaju sto da slave,” saopstio je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic, cestitajuci Dan opstine Bar koji se obiljezava sjutra.

“Barani imaju sto da slave, kao i da gaje realni optimizam u vezi sa daljim razvojem svoga grada. Od svih iskusenja odbranjeni harmonicni suzivot nacija vjera i kultura po kojem je Bar nadaleko cuven, osnova je za realizaciju daljeg privrednog, turistickog, kulturnog i svakog drugog napretka grada, na dobrobit stanovnika i opstine Bar, kao i cijele drzave Crne Gore”, navodi Brajovic.

IZ DPS-a OCIJENILI

Sve postignuto potvrduje da se ostvaruje politika intenzivnog razvoja Bara, zahvaljujuci kojoj je odavno prepoznat kao uredeno i ugodno mjesto za zivot, kao i simbol moderne Crne Gore, kazao predsjednik barskog Dragoslav Tomanovic u cestitki povodom Dana opstine.

“Zbog toga smo, kao politicka stranka koja uziva najvece povjerenje gradana, obavezni da ucnimo sve sto je u nasoj moci da i u narednom periodu unaprijedimo kvalitet zivota u nasem gradu, da pospjesimo njegov ekonomski razvoj, poboljsamo gradske funkcije i ucinimo Bar jos ljepsim. Vodeci se takvim programskim opredjeljenjima, DPS ce nastaviti da u lokalnoj zajednici vodi odgovornu i promisljenu politiku, koja ce biti na korist svih gradana koji u njoj zive i koja ce svima donijeti prosperitet”, istakao je Zomanovic.

On je naglasio da su kao moderna partija posveceni razvoju, ali da se s paznjom odnose prema tradiciji Bara i vrijednostima na kojima pociva identitet njihovih stanovnika.

“DPS kao partija gradanskog i demokratskog profila, koja je u najtezim i najznacajnijim trenucima nase novije istorije pokazala koliko uvazava sve razlicitosti Crne Gore, uvijek ce svojom politikom na lokalnom nivou podrzavati ideje meduvjerske i medunacionalne tolerancije, tradiciju uzajamnog razumijevanja i postovanja, afirmaciju svih identiteta. Gradani Bara odavno su prepoznali da je DPS nastavljac i pobornik takve tradicije, tako da je i u tome objasnjenje vecinske podrske koju nam pruzaju”, istakao je Tomanovic.

Predsjednik barskog DPS-a je istakao da ta partija smatra da se oslobodilackim i antifasistickim pokretom u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata nastavljaju najsvijetlije stranice crnogorske istorije, kao sto oslobodenjem Bara od fasistickog okupatora 24. novembra 1944. zapocinje najznacajnije doba njegovog prosperiteta.

DUKANOVIC

Bar je jedan od istorijskih temelja Crne Gore, njena polazna stanica na putu ka Evropi i trajna spona sa svijetom, primjer multietnickog sklada po kojem je drzava prepoznatljiva, rekao je crnogorski predsjednik Milo Dukanovic.

On je, povodom 24. novembra – Dana opstine, uputio cestitku rukovodstvu Bara, ucesnicima svecane sjednice i gradanima tog grada, uz najbolje zelje za dalji uspjesan rad.

Dukanovic je kazao da je Bar, kroz svu istoriju, svojim prirodnim i ljudskim potencijalima, davao je neprocjenjiv doprinos sveukupnom uzdizanju Crne Gore.

“Tako je bilo i tokom slavne Narodnooslobodilacke borbe, kroz koju smo zajedno sa drugim jugoslovenskim narodima izvojevali slobodu prije 75 godina, ostajuci vjerni ideji antifasizma kao esencije crnogorskog drzavnog bica”, naveo je Dukanovic.

On je kazao da je, i u vrijeme socijalisticke izgradnje, kao i danas u nezavisnoj Crnoj Gori, Bar bio i ostao strateski vazno saobracajno i privredno cvoriste, i vazan akter u integracionim procesima koji su Crnu Goru doveli do clanstva u NATO, i na prag Evropske unije.

“Uvjeren sam da ce i u narednom periodu Bar sa svojim zaledem nastaviti s dinamicnim razvojem kako u saobracaju i pomorstvu, tako i u turizmu i poljoprivredi, kvalitetno valorizujuci, uz saradnju lokalne uprave i Vlade, svoje bogate potencijale”, porucio je Dukanovic.

KOMISIJA ZA ANTIDOPING

Predsjednica Komisije za antidoping Vesna Simovic Zvicer kaze da su nakon donosenja novog Zakon o sportu problemu dopinga posvetili vise paznje jer, kako istice, nekoliko godina unazad Crna Gora nista tim povodom nije radila. Situacija je, kaze Simovic Zvicer, pocela da se popravlja, ali smatra da fali edukacije o tome koliko je doping los, prvenstveno po zdravlje.

Crna Gora prosle godine dobila je Komisiju za antidoping koju je obrazovao Crnogorski olimpijski komitet radi pracenja Medunarodnih konvencija protiv dopinga u sportu.

Prije nekoliko dana u zizi javnosti nasla se rukometasica Ivona Pavicevic.

“Osnovno pravilo i ideja na kojima pociva antidoping prica, jeste igrati posteno. Druga strana price su sankcije mogu da imaju znacajne posljedice po status sportiste. Ali je najvaznija zastita zdravlja sportista i to je prioritet. Mislim da sportisti ne razumiju ulogu antidoping Komisije,” navela je ona.

“Mene zabrinjava i nedostatak edukacije jer to nedostaje i zabrinjava me nedovoljna spremnost nacionalnih saveza da se ukljuce u aktivnosti koje imaju za cilj postovanje antidoping pravila, a to im je i obaveza,” kazala je ona, dodajuci da je vazno edukovati mlade, jer nepoznavanje koja je supstanca ili metoda nedozvoljena, apsolutno ne oslobada odgovornosti.

SINDIKAT DOKTORA MEDICINE

Sindikat doktora medicine prikupio je oko 900 potpisa ljekara u peticiji kojom traze da se doktorima povecaju koeficijenti zarada i izjednace se sa primanjima sluzbenika i funkcionera koji zarade primaju prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.

Iz Sindikata doktora medicine isticu da su izuzetno zadovoljni odzivom ljekara, koji su razocarani odlukom vlade da im se plate povecaju samo devet odsto.

Navodi se da se znacaj poslova koje obavljaju ljekari svakodnevno ne moze mjeriti niti uporedivati sa administrativnim poslovima koje obavljaju visoki cinovnici.

“Ne mogu se uporedivati valjda ni sa radnicima na rampi u tunelu Sozina kojima je zarada 700 EUR, uprkos cinjenici da propustaju auto za impozantne 22 sekunde”, pise u peticiji.

Potpisom se podrzava peticija da se ljekari uvrste u Zakon o zaradama u javnom sektoru i da se doktorima medicine dodijeli koeficijent ne nizi od 14, specijalistima 18, subspecijalistima 20.