DUKANOVIC

Nevladino udruzenje “Centar za akademski integritet” pozdravio je odluku Senata Univerziteta Crne Gore da usvoji izvjestaj Komisije za provjeru autenticnosti magistarske teze mr Alekse Becica, kojom se, kako navode, zakljucuje da je taj rad plagijat.

Podsjetimo nevladino udruzenje “Centar za akademski integritet”, ciji je izvrsni direktor Mitar Dukanovic, pokrenulo je pricu o provjeri autenticnosti magistarskog rada Alekse Becica.

Kako navode tom odlukom, Senat UCG konacno je stavio tacku na to pitanje. Kazu da su odlukom Senata u potpunosti potvrdene prvobitne tvrdnje te NVO.

Iz nevladinog udruzenje “Centar za akademski integritet” porucuju da je postupak koji se juce okoncao trajao neprimjereno dugo.

“Ucestala odlaganja, zastoji i ,,prebacivanja lopte” izmedu razlicitih tijela Univerziteta i Ekonomskog Fakulteta omogucili su da postupak bude predmet medijskog prepucavanja, cime je znacajno naruseno povjerenje javnosti u sposobnost nadleznih organa Univerziteta Crne Gore da procese ove vrste sprovede efikasno i kredibilno”, porucuju iz NVO ,,Centar za akademski integritet”.

Ta nevladima organizacija kritikuje i pisanje “Vijesti”, “Dana”, ali i izjave Vladimira Pavicevica o slucaju Becicevog magistarskog rada.

ISPOVJEST

Prema podacima nevladinih organizacija u Crnoj Gori ima 15 hiljada zavisnika od droge. U svijet narkomanije najcesce se ulazi rano, u tinejdzerskom dobu, a kranji ishodi su cesto tragicni. Ipak, ima i onih koji su svjesni stanja u kome se nalaze i zato traze strucnu pomoc.

“Svi ljudi su gresni, svi cemo grijesiti, ali ja se molim da svaka moja greska koju ubuduce napravim bude nova. Imam 34 godine, iz Podgorice sam. Ovdje sam zbog zivota koji sam nekada vodio i koji se nadam da vise necu voditi, jer sam punih 19 godina bio narkoman”, kaze Marko, koji se lijeci na Kakarickoj gori.

Herion je probao vec sa 15 godina. Priznaje da mu se svidjelo ono sto mu je droga pruzala.

“Sa cetrnaest godina sam poceo. U to sam usao jer sam htio da budem drugaciji, ne zbog znatizelje, kako kaze vecina narkomana. Htio sam da se istaknem u necemu, a zapravo sam zelio da budem prihvacen u drustvu. Imao sam taj problem sa prihvatanjem jos dok sam bio dijete, iako sam rastao u savrsenoj porodici. Htio sam ja da budem prvi koji je propusio, prvi koji ce da popije pivo, da se opije i onda je sve krenulo tim paklenim putem”, navodi Marko.

Marko se sa smrcu igrao nekoliko puta, ali je tek prije godinu shvatio da ta igra mora da stane.

“Ja to nisam shvatao kao problem. Cak kad su pocele prve krize, nisam obracao paznju na to. Mislio sam da ja tako mogu cijelog zivota”, naveo je Marko.

Sagovornik TVCG je vec devet mjeseci na tretmanu u ustanovi na Kakarickoj gori. Ostala su jos tri mjeseca boravka u toj ustanovi.

“Prilicno navucen na heroin, kad sam uvidio da sa cetiri, pet grama heroina ja samo mogu da izguram dan, tada sam shvatio da sam na kraju puta. Bio sam pored tog zida i udarao sam glavom u njega 19 godina. Tek kad sam shvatio da je taj zid neprobojani da ja moram nekim drugim putem”, istice Marko.

Marku trenutno najteze pada to sto je razdvojen od djeteta. Vjeruje ipak da svakim danom postaje bolja osoba i da taj put sam mora da krci.

“Nema nazad, stigao sam do zida i mogu samo istim putem da se vratim, znaci vratio bih se tamo gdje sam bio, a to ne zelim. Postoji put koji je tezi, ali koji je jedini ispravan. Sto bi se reklo, uzeo sam kosijer u ruke i krenuo sebi da krcim put. To je jedino ispravno, ne samo da ostavim drogu, vec da promijenimo sebe, svoj zivot, shvatanja, ponasanje, predrasude, prema kojima smo se upravljali cijelog zivota. Put je da mislimo na sebe, da volimo sebe, da cijenimo i postujemo sebe, jer cemo samo na taj nacin cijenitii postovati druge i cijeniti sve sto su drugi radili za nas”, zakljucuje Marko.

Nemanja Zivaljevic, TVCG

NA SKADARSKOM

Sluzba zastite NP Skadarsko jezero je u protekla cetiri dana sprijecila nezakonit izlov ribe, a pet osoba procesuirala nadleznim organima na dalje postupanje.

Tokom ovih akcija privremeno su oduzeta sredstva i alati za izlov ribe: tri plovila, tri vanbrodska motora, 15 mreza, jedna elektricna sonda i akumulator.

Kako napominju u Sluzbi zastite, ovo je samo jedna u nizu akcija, koje su uspjesno sprovedene na podrucju NP Skadarsko jezero.

“Isticemo da je JP NPCG u cilju zastite ribljeg fonda, osim saradnje sa nadleznim subjektima, kao sto su Granicno-pomorska policija i inspekcija za slatkovodno ribarstvo, uspostavilo saradnju sa sportsko-ribolovnim klubovima i volonterima, te je u ovoj godini pored volontera angazovano i preko 30 sluzbenika, odnosno dvostruko vise ribocuvara sa ovlascenjima propisanim clanom br. 77 Zakona o slatkovodnom ribarstvu, na suzbijanju protiv-pravnih aktivnosti”, isticu u Sluzbi.

To je, kako dodaju, pored niza organizacionih i tehnickih mjera koje su preduzeli uslovilo da imaju nikada bolju i efikasniju kontrolu sa ciljem suzbijanja svih protiv-pravnih aktivnosti, ukljucujuci i nelegalan izlov ribljeg fonda.

NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema ukupnim vrijednostima ovog zasticenog podrucja, kao i da upotreba nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utice na ocuvanje ribljeg fonda. Oni su pozvali sve odgovorne gradane da svaki vid nezakonitog djelovanja prijave Sluzbi zastite na dezurni broj 067 310 454 i 067 342 944.

RAD U UIKS-U

U zatvoru u Spuzu boravi vise od hiljadu osudenika i pritvorenika. Jedan broj njih radno je angazovan u cilju sto lakseg prilagodavanja zivotu nakon izlaska iz zatvora. Osam godina Toma Milacic dolazi u stolarsku radionicu zatvora u Spuzu, a vec devet je iza resetaka, zbog ubistva.

“Zavrsio sam kurs koji je omogucio UIKS imam i sertifikat, tako da moze to da mi i vani posluzi”, kaze Toma, koji bi u februaru 2021. trebalo da izade iz zatvora. Toma je samo jedan od brojnih zatvorenika koji uce zanate u zatvorskom okrugu.

Samostalni savjetnik u UIKS-u Dusko Radovic, kaze da u toj ustanovi imaju stolarsku, mehanicarsku, bravarsku i rezbarsku radionicu.

U tim radionicima, kako navodi Radovic, radi oko 30 zatvorenika.

Sve sto se proizvede u bravarskoj radionici koristi se za potrebe Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija, dok proizvodi rezbarske i stolarske radionice idu na trziste.

“Iz stolarske radionici imamo proizvod crnogorska sofra, koju koristimo za opremanje kancelarija, ali i za trziste. Rade i stolariju za opremanje kancelarija. U rezbarskoj radionici rade proizvodnju ikona, slika…”, navodi Radovic.

Stolovace kostaju oko 470 eura, zavisno od drveta od kog su izradene, dok cijene rezbarskih radova variraju. Za rad u zatvoru osudenici su nagradeni.

“Oni dobijaju naknadu ili platu, koja se krece u visini od 30 odsto minimalne cijene rada, a imaju i pogodnosti kao sto su godisnji odmor i koriscenje vikenda”, istice Radovic.

Zatvorenik Toma Milacic kaze da mu dok radi vrijeme u zatvoru brze prolazi, skrene misli, ali je i izucio novi zanat. Toma vjeruje da ce mu nova vjestina koristiti i kada izade iz zatvora.

“Ovo nije moja bransa, ali mi moze sluziti kao hobi”, navodi Toma. Osim u radionicama, zatvorenici su angazovani i u poljoprivrednoj proizvodnji.

Zahvaljujuci prodaji jaja Uprava za izvrsenje krivicnih sankcija na mjesecnom nivou prihoduje odredena sredstva.

“Sto se tice farme kokosaka ona je ekonomski isplativa i tu imamo cistu dobit oko 1000 eura mjesecno po jednom objektu”, naveo je Radovic.

Pored radionica i poljoprivredne proizvodnje, osudenici su u okviru Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija angazovani i na gradevinskim radovima koji se organiziju za potrebe zatvora.

Nemanja Zivaljevic, TVCG

ZENKA SAOPSTIO

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kazao je da je za 2019. godinu opredijeljeno 290.000 eura za projekte nevladinim organizacijama u oblasti rodne ravnopravnosti po Javnom konkursu “Kljuc je u rukama zene”. Zenka je prilikom urucivanja ugovora NVO kazao da Vlada Gore pokazuje punu posvecenost postizanju rodne ravnopravnosti.

“Zenka je podsjetio da je tokom 2018. godine sa ukupno 171.000 eura u oblasti rodne ravnopravnosti podrzano 11 projekata, dok je za 2019. godinu iz ove oblasti opredijeljeno 290.000 eura, sto je vise od 50 odsto u odnosu na proslu godinu”, navodi se u saopstenju Ministarstva.

Ukupno 24 projekta sa najvecim brojem bodova po ocjenama procjenjivaca dobilo je mogucnost da budu finansirana, porucio je Zenka.

Zenka je izrazio zadovoljstvo prilikom sve uspjesnije saradnje koju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ima sa civilnim sektorom.

” U prilog tome govore brojne zajednicke aktivnosti, kampanje, obuke, istrazivanja, realizacija projekata koji direktno uticu na zastitu prava od diskriminacije po osnovu pola, licni i drustveni razvoj zena, ucesce u drustvenim procesima od znacaja za unapredenje ukupnog polozaja zena u Crnoj Gori”, saopsteno je iz Ministarstva.

Ministar je istakao i veoma vazan vid saradnje na osnovu Zakona o saradnji sa nevladinim organizacijama.

Posljednje dvije godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, sprovodi Javni konkurs za raspodjelu sredstava za nevadine organizacije u ovoj oblasti.

Izvrsna direktorica SOS telefona za zene i djecu zrtve nasilja Podgorica Biljana Zekovic, na kraju se zahvalila u ime svih nevladinih organizacija koje su dobile projekat.

NIKSIC

Voda u niksickom selu Brocanac povukla se za oko metar, a situacija na svim poplavama ugrozenim podrucjima je mnogo bolja, saopsteno je iz niksicke Sluzbe zastite i spasavanja.

Kako navode svi vodostaji su u opadanju, a prema informacijam koje imaju padavine najavljene na naredne dane nece izazvati vece probleme u Niksicu.

Podsjecaju da je u niksickoj Opstini bilo ugrozeno oko 50 kuca, a iz sela Brocenac su evakuisali mjestane.

MORT

Po Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata dosad su legalizovana 734 nelegalno sagradena objekta, a od 51.000 podnijetih zahtjeva obradena su 33.144, saopstio je juce sekretar Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT) Zoran Tomic.

Na konsultativnom saslusanju, koje je organizovao skupstinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje povodom primjene zakona, ukazano je da je gotovo izvjesno kasnjenje s rokom donosenja Plana generalne regulacije, ali i da je moguce razmatranje novog roka za legalizaciju.

Sekretar MORT-a Zoran Tomic naveo je da je tokom devet mjeseci ove godine obavljeno 2.214 inspekcijskih pregleda, da su inspektori donijeli 234 rjesenja o zabrani gradnje, 94 o rusenju i 154 o uklanjanju objekata privremenih objekata.

Naveo je da je u ovom periodu podnijeta 21 prekrsajna i 50 krivicnih prijava, uglavnom zbog neprijavljivanja gradnje.

Tomic je rekao da je po osnovu donijetih rjesenja o legalizaciji obracunato 2,12 miliona eura za komunalne naknade, a da je dosad naplaceno 1,35 miliona.

On je rekao da ce predloziti pojednostavljenje procedura za donosenje planskih dokumenta.

“Vjerovatno ce biti predlozeno produzenje roka za 12 mjeseci za donosenje Plana generalne regulacije”, najavio je Tomic.

NA SKADARSKOM JEZERU

U protekla cetiri dana Sluzba zastite NP Skadarsko jezero oduzela je tri plovila, tri vanbrodska motora, 15 mreza, jednu elektricnu sondu i akumulator i procesuirala pet osoba, saopsteno je iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore.

Isticemo se da je JPNPCG u cilju zastite ribljeg fonda, osim saradnje sa nadleznim subjektima, kao sto su Granicno-pomorska policija i inspekcija za slatkovodno ribarstvo, uspostavilo saradnju sa sportsko-ribolovnim klubovima i volonterima, te je u ovoj godini pored volontera angazovano i preko 30 sluzbenika, odnosno dvostruko vise ovlascenih ribocuvara, na suzbijanju protiv-pravnih aktivnosti.

“To je, pored niza organizacionih i tehnickih mjera koje smo preduzeli uslovilo da imamo nikada bolju i efikasniju kontrolu sa ciljem suzbijanja svih protiv-pravnih aktivnosti, ukljucujuci i nelegalan izlov ribljeg fonda. NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema ukupnim vrijednostima ovog zasticenog podrucja, kao i da upotreba nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utice na ocuvanje ribljeg fonda. Takode pozivamo sve odgovorne gradane da svaki vid nezakonitog djelovanja mogu prijaviti Sluzbi zastite na dezurni broj 067 310 454 i 067 342 944”, zakljucuje se u saopstenju u JPNCG.

U SUSRET JUBILEJU

Planirani Muzej Radio Televizije Crne Gore omogucice uvid u razvoj naseg politickog zivota, ekonomije, kulture i sporta, jer sve sto ce u njemu moci da se vidi predstavlja nezaobilaznu znacenjsku, a nerijetko i prekretnicku tacku u hronologiji nase novije istorije, istakao je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic na otvaranju. Urednica programskog arhiva Snezana Rakonjac istakla je da su u zbirci izlozeni mikrofoni i kamere pred kojima su stajali ucesnici Mojovacke bitke, heroji Drugog svjetskog rata, udarnici, drzavnici, naucnici, filmske zvijezde i nasi sugradani iz svih krajeva Crne Gore.

Prvu postavku buduceg Muzeja RTCG su svecano otvorili ministar kulture Aleksandar Bogdanovic i generalni direktor RTCG Bozidar Sundic.

“Postavka buduceg Muzeja RTCG nece pricati pricu malom broju ljudi, vec ce biti vrijedna paznje sire drustvene zajednice”, saopstio je Bogdanovic.

On je naglasio da je potreba savremenog covjeka da cuva sve iz dinamicne proslosti. “Postavka nece pricati pricu malom broju ljudi, vec ce biti vrijedna paznje sire drustvene zajednice”, rekao je ministar.

Kako je istakao ministar, o znacaju medija, kroz vrijeme, nije potrebno govoriti, naglasivsi da su radio, pa televizija, “od Volujice do danas, za naseg covjeka, imali posebnu tezinu”.

Urednica programskog arhiva Snezana Rakonjac je istakla da je ideja vodilja bila da sacuvamo od zaborava, zastitimo i prezentujemo dio vrijednog nasljeda nastalog tokom visedecenijskog rada dva najstarija elektronska medija u Crnoj Gori.

“Kao i da u godini jubileja i na ovaj nacin iskazemo postovanje i zahvalnost svima koji su stvarali istoriju nase kuce, a time i medijsku istoriju nase drzave. Nasu postavku, koju cini vise stotina eksponata, poceli smo Volujicom, odnosno sjecanjem da je u najmanjoj balkanskoj knjazevini 1904. izgradena prva bezicna stanica u ovom dijelu Evrope, koja je radiotelegrafskim signalom Crnu Goru povezala sa svijetom”, istakla je ona.

Rakonjac je napomenula da se posredstvom predajnika na Lovcenu redovan televizijski program ovdje gledao prije nego u Sarajevu, Beogradu, Skoplju i vecini jugoslovenskih gradova.

“U zbirci tehnickih uredaja, koja svedoci o cestim tehnoloskim mijenama i specificnostima Radija i Televizije kao fenomena 20. vijeka. Izlozeni su i mikrofoni i kamere pred kojima su stajali ucesnici Mojovacke bitke, heroji Drugog svjetskog rata, udarnici, drzavnici, naucnici, filmske zvijezde i nasi sugradani iz svih krajeva Crne Gore”, porucila je urednica programskog arhiva.

Naglasila je da je s druge strane tih uredaja bila brojna stvaralacka porodica razlicitih profesionalnih profila, koja je tokom 75 radijskih i 55 televizijskih godina iz dana u dan biljezila zivot i istoriju Crne Gore.

“Njima je posvecena jos uvijek nepotpuna galerija fotografija, a njihovom djelu – programska hronologija, koja svjedoci o snazi kreativnosti i neprolaznoj umjetnickoj i istorijskog vrijednosti medijske bastine Radija i Televizije Crne Gore. Dio ovih neprocjenjivo vrijednih zapisa bio bi zauvijek izgubljen da Ministarstvo kulture, Direktorat za kulturnu bastinu i Crnogorska kinoteka nijesu zdusno pomogli nasu misiju spasavanja najugrozenijih televizijskih zbirki. Koristim priliku da jos jednom zahvalim nasim saveznicima u borbi za ocuvanje crnogorskog audio-vizuelnog nasljeda”, istakla je Rakonjac.

PRIJESTONICA CETINJE

Prijestonica Cetinje promovisala je danas 15 stipendija koje ce u studijskoj 2019/20. godini koristiti najbolji studenti crnogorskih univerziteta.

Predstavljeno je pet stipendija koje je obezbijedila kompanija Glosarij za studente tehnickih fakulteta Univerziteta Crne Gore, kao i deset stipendija koje Prijestonica raspisuje svake godine za studente koji imaju prebivaliste na teritoriji Cetinja, a pohadaju nastavu na primijenjenim i akademskim osnovnim studijama.

Gradonacelnik Aleksandar Kascelan kazao je da prezentacija stipendija, koja je organizovana uoci Dana Prijestonice Cetinje, lijep je povod kojim lokalna uprava, Grupacija Glosarij i Univerzitet Crne Gore pokazuju drustvenu odgovornost.

,,Nasa zelja je da mladi obrazovani ljudi, nasa djeca, ostaju ovdje i da dobiju zaposlenje. Stipendistima dajemo sansu da nam na ukazano povjerenje uzvrate znanjem nakon okoncanja skolovanja”, rekao je on.

Gradonacelnik Kascelan je pojasnio da je Grupacija Glosarij odlukom da stipendira pet studenata tehnickih fakulteta Univerziteta Crne Gore odgovorila interesu Prijestonice Cetinje kojoj nedostaje takav kadar, i ujedno podrzala primjenu Zakona o Prijestonici, koji omogucava znatna sredstva za realizaciju razvojnih, infrastrukturnih i drugih projekata.

,,Nama je u interesu da bude vise studenata sa tehnickih fakulteta, jer se u perspektivi otvara mogucnost zaposlenja”, naveo je gradonacelnik

Predstavnik grupacije Glosarij Goran Martinovic kazao je da mu je zadovoljstvo sto su u mogucnosti da dodijele pet stipendija studentima sa Cetinja.

“Nadam se da cemo nastaviti da doprinosimo gradu kao i do sada”, rekao je on.

Dekanica Gradevinskog fakulteta Marina Rakocevic kazala je da Memorandum o saradnji Univerziteta Crne Gore i Prijestonice vec daje rezultate.

,,Ovo je jedan od prvih koraka u realizaciji nase saradnje. Ne bi trebalo da ostati samo na stipendijama, nego da to budu i neke druge aktivnosti koje treba zajednicki raditi da bi unaprijedili situaciju na Cetinju, ali i u Crnoj Gori, i radili na kvalitetnom kadru, njegovom osposobljavanju i zadrzavanju”, navela je ona.

Sekretar Sekretarijata za kulturu, sport i mlade i predsjednik Komisije za dodjelu stipendija Stanko Markovic cestitao je dobitnicima stipendija i da pozvao ih na jos bolju saradnju.

,,Inicirajte, sugerisite, pratite sajt Prijestonice. Svake godine Prijestonica tezi sto vecoj podrsci studentima. Planiramo jos vece podsticaje. Inicirajte sadrzaje za Ljeto u Prijestonici”, rekao je on.

Stipendista Prijestonice Jovan Jablan kazao je da on i njegove kolege i koleginice, koji su dobili stipendije, cijene ovaj vid podrske, koji ce im biti podsticaj da nastave vrijedno da rade.

,,Ulozili smo veliki trud da bi postigli ove uspjehe. Nama je cilj da nasim znanjima unaprijedimo postojecu situaciju i da pomognemo nasem gradu i drzavi”, porucio je on.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.