PRIVATNE USTANOVE

Privatne predškolske ustanove juče su ponovo otvorene, u skladu sa mjerama i preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Pauza je, zbog epidemiološke situacije, trajala skoro tri mjeseca.

Javne predškolske ustanove će, kako je najavljeno iz resora prosvjete, početi da rade u četvrtak 4. juna.

Kako je Pobjedi potvrđeno iz uprava privatnih vrtića, prethodnih dana dezinfikovane su sve prostorije, kao i površine u dvorištima, a određene su i dezobarijere (mjesta na kojima se čiste ruke i otirač za obuću), dok je osoblje obavezno da nosi zaštitne maske.

Ranije je iz nadležnog resora pojašnjeno da će rad u predškolskim ustanovama biti organizovan uz poštovanje preporuka zdravstvenih vlasti – kojima je definisana organizacija ulaska i izlaska iz objekata i prostorija, organizacija rada sa djecom, te mjere predostrožnosti kod osoblja, roditelja i djece. Precizirano je da će se strogo voditi računa o higijeni ruku, dok će se dodirne površine dezinfikovati više puta dnevno.

Mjere propisuju i da pri dolasku u vrtić u pratnji djeteta treba da bude samo jedna odrasla osoba, a ispred ulaza u ustanovu, prilikom ulaska i izlaska iz ustanove, te u ustanovi, svim osobama se savjetuje da drže fizičku distancu. Roditelji su, takođe, dužni da izmjere tjelesnu temperaturu djetetu prije polaska u vrtić, te u slučaju povišene temperature dijete ne smiju dovoditi u ustanovu.

Podgorica

Direktorica PPU “Artić Pinokio” Radmila Andrić kazala je za Pobjedu da su juče zvanično počela da rade oba njihova objekta, a da je dolaznost djece oko 70 odsto u odnosu na mart (prije korone).

“Razumljivo je da je došao manji broj djece u odnosu na onaj u martu, jer neka od njih su na selu i ostaće tamo još neko vrijeme. Zadovoljni smo koliko je djece došlo, s obzirom na situaciju. Imamo i novih upisa, koji su na čekanju, da provjerimo hoće li biti još nekih preporuka što se tiče brojnosti grupa. Takođe, ima i roditelja koji su najavili dolazak djece od naredne sedmice”, kazala je Andrić, uz napomenu da se od 15. juna smanji broj djece u njihovoj ustanovi.

Direktorica “Pinokija” naglašava da ih je obradovala nestrpljivost djece koja su se juče vratila u vrtić.

“Djeca su jedva čekala da dođu u vrtić i to je najljepši osjećaj našeg posla. Nijesu mogli jutros da dočekaju da uđu u vrtić jer smo morali poštovati preporuke NKT-a, da jedan roditelj dovede jedno dijete, drugi da čekaju, djeca su bila nestrpljiva”, kazala je Andrić.

Prvog dana su, kako ističe direktorica vrtića, organizovane priredbe u dvorištima.

“Mi smo danas plesali, jer danas je Dan djeteta, kao i manifestacija ,,Rastimo uz ples“, koja se organizuje svake godine, ali nijesmo u mogućnosti da se okupimo na Trgu nezavisnosti, kao prethodnih godina. Obilježili smo je u dvorištu vrtića, u oba objekta na Starom aerodromu i kod Delte na način kako smo mogli, a ako bude prilike voljeli bismo da manifestaciju obilježimo i na glavnom gradskom trgu”, zaključila je Andrić, uz napomenu da su u proteklih nekoliko mjeseci preko Vajber grupa bili u kontaktu sa djecom i roditeljima i na taj način osmišljavali razne aktivnosti.

Rožaje

Juče su sa radom počeli i privatni vrtići u rožajskoj opštini, pa je tako vrata mališanima, u skladu sa mjerama NKT-a, otvorio i dječiji vrtić “Rauda”, koji radi u okviru Muftijstva sandžačkog. U toj predškolskoj ustanovi Pobjedi je potvrđeno da su prethodnih dana kompletno dezinfikovane prostorije za boravak mališana, kuhinje, mokri čvorovi kao i mobilijar i igračke.

“Takođe smo obezbijedili sredstva za dezinfekciju, ali smo akcenat dali na što češće pranje ruku. Svi zaposleni u vrtiću obavezno koriste maske i rukavice tokom rada sa djecom, a ispoštovali smo mjere NKT o broju mališana s obzirom na kvadraturu prostora. Juče je došlo svih 30 polaznika”, kazala je Hidajeta Hadžić-Zoranić.

Kotor

Privatna predškolska ustanova “Osmjeh” u Kotoru primila je juče oko 70 mališana. Direktorka Tanja Popović istakla je da su ispoštovane sve mjere NKT-a.

“Dan je lijepo protekao, mališani su jedva čekali da dođu u vrtić, a susretu smo se ne manje radovali i mi”, kazala je Popović.

U NAREDNE TRI GODINE

Obezbijeđenost stanovništva doktorima opšte medicine, specijalistima opšte medicine i specijalistima porodične medicine u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije je niska, zbog čega je u naredne tri godine potrebno uvećati za devet odsto broj doktora medicine, pokazala je analiza Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Najnovija situaciona analiza zdravstvene zaštite za 2018. godinu pokazala je da se Crna Gora nalazi na pretposljednjem mjestu no broju medicinskih sestara i babica u Evropi, koji iznosi 5,1 na 1.000 stanovnika, a iza nas je samo Bugarska. Zdravstveni sistem, prema analizi, ima ukupno 3.645 medicinskih sestara sa srednjom i višom školom, piše Dan.

“Obezbijeđenost stanovništva doktorima medicine (sa i bez specijalizacije) na 1.000 stanovnika u 2017. godini je niža od zemalja EU i regiona. Kada su u pitanju doktori medicine-specijalisti (isključujući hirurgiju, ginekologiju i akušerstvo, pedijatriju, psihijatriju i opštu medicinu), u Crnoj Gori ovaj indikator iznosi 1,1 specijalista na 1.000 stanovnika, što je približno sa ostalim zemljama evropskog regiona. Potrebno je povećavati broj doktora medicine za dva-tri odsto godišnje u naredne tri godine (u skladu sa Planom ljudskih resursa). Prisutna je nejednakost po regionima i ustanovama u broju i strukturi zdravstvenih radnika, pa je neophodno unaprijediti proces planiranja zapošljavanja kadra i specijalizacija u skladu sa procjenom sadašnjih i budućih potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom. U Zdravstvenom sistemu radi 1.730 doktora medicine i 577 medicinskih radnika sa visokom stručnom spremom”, ističe se u analizi.

Iz Instituta navode da odnos broja postelja po ljekaru i medicinskoj sestri/tehničaru pokazuje neujednačenost po ustanovama i nivoima posteljnih kapaciteta.

“Bolnička zdravstvena zaštita predstavlja najskuplji segment zdravstvenog sistema na kojem se rješavaju najsloženiji zdravstveni problemi stanovništva, uz angažovanje brojnih, dijelom usko specijalizovanih kadrova i korišćenje skupe medicinske opreme. Kako je njeno funkcionisanje uslovljeno utroškom znatnih finansijskih sredstava, opravdan je svaki pokušaj da se ovi sistemi, na svim nivoima, što racionalnije koriste. Analiza pokazatelja korišćenja bolničkih kapaciteta ukazuje da je njihov stepen iskorištenosti različit i po nivoima i po ustanovama. Sa obezbijeđenošću brojem postelja od 3,9 postelja na 1.000 stanovnika prema podacima iz 2017. godine, Crna Gora u poređenju sa zemljama regiona i zemljama EU zone još uvijek ima nešto niži broj u odnosu na njih. Takođe potrebno je napomenuti da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite”, objašnjavaju u analizi.

Iz Instituta preporučuju planiranje povećanja posteljnog fonda prioritetno za zdravstvenu i palijativnu njegu.

“Ambulantno-poliklinička (specijalistička i subspecijalistička) zdravstvena djelatnost se odvija na svim nivoima zdravstvene zaštite. U 2018. godini u ovoj djelatnosti je obavljeno 1,51 pregleda po osiguraniku (0,07 u domovima zdravlja), što je približno kao i u 2017. godini, i 1,44 u bolničkoj polikliničkoj službi, što je značajno više u odnosu na prethodne godine, što je približno vrijednosti planiranoj u Programu zdravstvene zaštite za 2018. godinu (1,48). Stopa hospitalizaci je u 2018. godini bila je 135,6 i veća je u odnosu na prethodnu. Sa 3,89 postelja na 1.000 stanovnika i uz korišćenje kapaciteta od 66,31 odsto (nešto niže u od nosu na 2017. god.) svakodnevno je u Crnoj Gori bilo dnevno slobodno 816 postelja od ukupno postojećih 2.421. Kontinuirani rad na unapređenju kvaliteta podataka i sistema izvještavanja u okviru integralnog zdravstvenog informacionog sistema je preduslov boljeg planiranja i programiranja zdravstvene zaštite i kreiranja zdravstvene politike zasnovane na dokazima”, kažu iz Instituta.

KALEZIĆ

Da je tokom trajanja epidemije novog korona virusa u Crnoj Gori LGBT osoba bila u bolnici, njen partner ili partnerka ne bi mogli da je imaju informaciju o zdravstvenom stanju te osobe, a da je preminula od posljedica infekcije ne bi mogli ni da prisustvuju sahrani, jer ih naš zakon ne prepoznaje kao članove porodice. To je, između ostalog, razlog zbog kojeg LGBT zajednica u Crnoj Gori traži usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, kazao je za PR Centar direktor NVO Queer Montenegro Danijel Kalezić.

„Usvajanjem Zakona, mi u LGBT zajednici ne dobijamo ništa specijalno, samo ono što bi trebalo da ima svaka osoba na svijetu. Dobićemo način da sa osobom sa kojom smo odlučili da stvorimo zajednički život ostvarimo set prava – zdravstveno osiguranje, posjetu u bolnicama, nasljeđivanje penzije, nasljeđivanje imovine,“ objasnio je Kalezić.

On smatra da se ne bi smio ponoviti prošlogodišnji scenario gdje su određene političke grupacije preko Zakona o životnom partnerstvu istoplonih lica igrale političke igre.

„To je bilo razočaravajuće, naročito od političkih partija i poslanika koji u svojim programima deklarativno njeguju građanske vrijednosti, a građanske vrijednosti podrazumijevaju to da nema kompromisa sa ljudskim pravima, podrazumijevaju da ljudska prava ne mogu biti korišćena za bilo kakvo političko ubiranje poena,“ kazao je Kalezić.

I pored razočaranja, u LGBT zajednici smatraju da svi imaju šansu za popravni, te su uvjereni da će Zakon na novom glasanju u crnogoraskom parlamentu dobiti potrebnu većinu.

„Svakome treba pružiti šansu da ispravi nešto loše što je uradio u prošlosti, tako da vjerujemo da će ovog puta one partije i nezavisni poslanici koji njeguju građanske vrijednosti pokazati da to nije samo deklarativno, već će podržati ovaj Zakon,“ jasan je Kalezić.

Prošlogodišnje neusvajanje Zakona tada je pozdravio i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Kalezić ističe da u značajnoj mjeri stavovi crkve utiču na život LGBT osoba.

„Tokom prethodnih 10 godina sa te adrese smo dobijali mnogo poruka koje nisu bile podržavajuće i koje su u nekim momentima bile direktno motivišuće za nasilnike,“ kazao je Kalezić.

Uprkos mnogim promjenama na bolje kada je u pitanju ambijent u kojem živi LGBT zajednici, Kalezić je istakao da je nasilje nad njima u značajnoj mjeri i dalje prisutno.

„Nasilja, nažalost nema manje i to nažalost najviše unutar porodica, jer su porodice te koje se i dalje opiru. Ali se stvari mijenjaju, sve više i više ljudi je u emotivnim odnosima koji su stabilni, dugotrajni, žive slobodno i generalno stavovi društva polako popuštaju,“ kazao je Kalezić.

On je poručio da društvo u cjelini mora da se izbori i sa sve više prisutnim fašizmom u našoj zemlji. Kalezić smatra da je uništavanje spomenika organizatorima Trinaestojulskog ustanka, još jedan dokaz fašizma koji se širi u našoj zemlji.

„Nažalost, Crna Gora je u momentu u kojem ponovo mora da se bori sa fašizmom. Borba protiv fašizma podrazumijeva borbu protiv homofobije, transfobije zato što je to borba za slobodu. Zadatak svih nas je da se borimo za slobodu,“ poručio je Kalezić.

HERCEG NOVI

U Herceg Novom su dvadeset dvije raseljene porodice uselile u stanove izgrađene kroz projekat regionalne stambene izgradnje. Stanovi u Sutorini izgrađeni su sredstvima donatora iz deset država, dok su opština i ministrstvo učestvovali sa 15% sredstava. Na sličan način se rješavaju stambena pitanja raseljenih i u drugim gradovima u Crnoj Gori. Do sada je na ovaj način izgrađeno skoro 400 stanova za raseljene i socijalno ugrožene u našoj zemlji, a plan je da se do kraja programa obezijede stanovi za 1.177 porodica koje su se nastanile u Crnoj Gori.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić posjetio je danas sa svojim saradnicima porodice raseljenih i interno raseljenih lica koja su svoje utočište nakon izbijanja sukoba na prostoru bivše Jugoslavije našle u Crnoj Gori i koji su konačno kroz Regionalni stambeni program riješili svoje stambeno pitanje.

“Naime, Vlada Crne Gore – Ministarstvo rada i socijalnog staranja koje realizuje ovaj projekat je kupilo ukupno 22 stambene jedinice u Herceg Novom, odabralo korisnike i dodijelilo im stanove u martu ove godine”, navodi se u saopštenju tog vladinog resora.

Ministar je, kako se dodaje, tom prilikom kazao da Vlada Crne Gore posvećeno radi na rješavanju pitanja stambenog zbrinjavanja najranjivije populacije i sa međunarodnim donatorima ovog programa gradi bolju budućnost za sve svoje građane.

On je takođe iskoristio priliku da se zahvali donatorima i međunarodnim partnerima na programu i timu koji je posvećeno radio na realizaciji ovog značajnog regionalnog programa i najavio da se pored ova 22 stana, radi na kupovini preostalih stambenih jedinica gdje će još jedan značajan broj porodica dobiti krov nad glavom.

“Regionalni stambeni program u Crnoj Gori će do kraja 2021. godine ukupno obezbijediti 681 stambenu jedinicu za ugrožene izbjegličke porodice. Do sada dodijeljeno je ukupno 395 stambenih jedinica, dok će do kraja naredne godine još 286 porodica dobiti krov nad glavom”, navodi se u saopštenju.

Ministar je još jednom u ime Vlade Crne Gore čestitao svima i poželio korisnicima da Crnu Goru zavole kao svoj drugi dom jer ona to i jeste u pravom smislu.

Direktor JU Centar za socijalni rad Vladimir Delić poželio je korisnicima ugodan boravak i život u novim stanovima i naglasio da je Centar za socijalni rad uvijek spreman da bude na raspolaganju svojim korisnicima.

“On je takođe istakao da je Centar kao partner na projektu imao dobru saradnju sa svim partnerima koji su bili uključeni u projekat”, dodaje se u saopštenju.

Šefica kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi, Dragana Stanišić zahvalila je svima koji su doprinijeli da ove porodice dobiju krov nad glavom i ukazala na značaj odluke Opštine Herceg Novi da učestvuje u Regionalnom stambenom programu, te da će Opština Herceg Novi uvijek biti pouzdan partner u ostvarenju inicijativa koje rješavaju pitanja od životnog značaja i podižu standard građana Herceg Novog.

Korisnica Regionalnog stambenog programa Nada Mandić kojoj je dodjeljen stan kazala je da njena djeca danas imaju uslove za učenje i život kakve zaslužuju svi mladi i da sa ovim počinje novo poglavlje u njihovim životima.

“Poslije 25 godina najzad imam svoj ključ od stana i svoj krov nad glavom”, kazao je Nenad Draganić, korisnik Regionalnog stambenog programa.

„Životni uslovi ne mogu da se porede sa prethodnim smještajem. Zahvaljujem svima koji su meni i mojoj porodici omogućili ovakav smještaj “ kazao je Zaser Tafa.

Ukupna vrijednost projekta je 1.065.305 eura, od čega je iznos od 918.000 eura obezbijeđen iz donacija.

Glavni donator je Evropska unija, a značajan finansijski doprinos pružili su Vlada Sjedinjenih Država i vlade Italije, Njemačke, Norveške, Švajcarske, Danske, Turske. Program je snažno podržan od strane Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice – UNHCR i Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi – OEBS.

MCP

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) saopštila je da za sada neće obnoviti litije zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Najavljuju da će vjernici kao i sva javnost o svakoj novosti povodom litija biti blagovremeno obaviješteni.

“Povodom objave više medija o navodnom ponovnom pokretanju litija koje su bile molitveni vid crkvenog i građanskog otpora neustavnom i nepravednom zakonu o slobodi vjere, obavještavamo svu zainteresovanu javnost da će najave eventualne obnove takvih litija biti javne i biće učinjene najprije preko zvaničnih crkvenih glasila i ustanova. U originalnoj izjavi barskog sveštenika Jovana Plamenca datoj mediju koji je prvi objavio ovu vijest, nema ni jedne riječi o tome da se na Trojičindan obnavljaju pomenute litije”, navodi se u saopštenju.

Plamenac je, kako navode, samo podsjetio na vjekovni običaj iznošenja krsta Svetog Jovana Vladimira na taj dan.

“I najavio da će se takav krsni hod obaviti i ove godine, dodavši da se nada da taj divni događaj može da bude povod vlastima da dopuste nastavak litija u čitavoj državi. Iznošenje krsta na Rumiju je takvog karaktera da tamo ne postoje mogućnosti za masovna okupljanja. Očigledno se radi o pogrešnom razumijevanju njegovih riječi i učitavanju u njih sadržaja koji on nije izrekao”, zaključili su u saopštenju.

NASELJE GUKE

Uprava javnih radova donijela je danas odluku o dodjeli ugovora konzorcijumu koji će graditi vrtić u pljevljskom naselju Guke, vrijedan blizu 1,05 miliona eura, sa ciljem da proširi kapacitete i unaprijedi uslove boravka djece i zaposlenih u predškolskim ustanovama.

”Novi objekat će na oko 500 metara kvadratnih sadržati radne sobe, prostorije za trijažu, preventivnu zdravstvenu zaštitu, kancelarije, a predviđen je za smještaj oko 70-ro djece”, saopštili su iz Uprave javnih radova.

Navode da će u njemu biti organizovana i centralna kuhinja, po najnovijim standardima, kapaciteta dovoljnog za pripremu hrane za 400 djece, koja će zadovoljiti potrebe na nivou kompletne JU „Eko bajka” u Pljevljima.

Projekat je omogućen u okviru kreditnog aranžmana Vlade Crne Gore sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB).

”Zahvaljujući saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, u protekle tri godine otvoreni su novi vrtići u Zagoriču, na Starom aerodromu i u Tuzima”, piše u saopštenju.

U toku je, kako navode, priprema tehničke dokumentacije za gradnju obdaništa u Ulcinju i Baru.

POTPISAN UGOVOR

Uprava javnih radova potpisala je danas ugovor o radovima na putu prema Savinom kuku na Žabljaku, kojima će biti riješeno pitanje nestabilnih kosina na dionici od oko 600 metara.

Iz Uprave su kazali da će realizacija ove investicije, koju finansira Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta, doprinijeti podizanju bezbjednosti svih učesnika u sabraćaju, posebno u toku zimske turističke sezone.

”Izvođač se obavezao da radove završi u roku od 45 dana od dana uvođenja na gradilište, pod uslovom da ne dođe do promijenjenih okolnosti, više sile ili situacije na koju izvođač nije mogao da utiče. Za stabilizaciju kosina biće korišćeni gabioni – potporni zidovi od kamena”, saopšteno je iz Uprave javnih radova.

Posao je, kako navode, povjeren podgoričkom preduzeću doo „Artek“, a vrijednost ugovorenih radova je blizu 95 hiljada eura.

VRIJEDNA OPREMA

Turski biznismen Naser Alim donirao je Kliničkom centru (KCCG) 30 električnih kreveta najsavremenije tehnologije i prateću opremu, čija je vrijednost veća od 43 hiljade USD.

Iz te zdravstvene ustanove kazali su da pored električnih kreveta dio donirane opreme čine i stočići za ishranu pacijenata, stečeri, fotelje za primjenu terapije i sjedeće stolice.

“Donacija je realizovana uz podršku Ministarstva zdravlja i generalnog konzula u Istanbulu Selima Like, kao i zahvaljujući dosadašnjoj veoma dobroj saradnji sa uglednim biznismenom iz Turske i izraz je poštovanja prema KCCG i svemu što se radi u zdravstvenom sistemu Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Direktor KCCG Jevto Eraković kazao je da će tom donacijom poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite koju pružaju pacijentima.

“Veliku zahvalnost KCCG i Crna Gora duguje donatorima, prije svega Alimu, koji je pokazao da ta nit koja spaja Crnu Goru sa svojim iseljenicima ne prestaje ni jednog trenutka i da se solidarnost pokazuje upravo u onim trenucima kada je najpotrebnije”, rekao je Eraković.

On je dodao da se nada da će ovo biti prilika za još veće unapređenje saradnje između KCCG i crnogorskih istaknutih iseljenika širom svijeta.

Generalna direktorica Direktorata za harmonizaciju propisa i međunarodnu sardnju Slađana Pavlović istakla je da je ova, kao i prethodne donacije Crnoj Gori, potvrda prijateljstva dvije države.

Ona je navela da je zadovoljna dosadašnjim osavremenjavanjem KCCG i poručila da će nastaviti sa daljim unapređenjem tehnoloških i infrastrukturnih uslova rada te zdravstvene ustanove.

Pavlović je kazala da je tokom prethodne tri godine u infrastrukturno i tehnološko osavremenjavanje uloženo više od 15 miliona eura, dok je za ovu godinu samo iz državnog budžeta predviđeno više od deset miliona eura.

“To jeste novac koji je usmjeren građaninu Crne Gore, to jesu ulaganja koja treba da unaprijede kvalitet liječenja naših pacijenata, to jesu ulaganja koja treba da unaprijede i uslove rada naših ljekara”, dodala je Pavlović.

JANOVIĆ U BIJELOJ

Ministar sporta i mladih Nikola Janović danas je posjetio OŠ “Orjenski bataljon” i Dječiji dom “Mladost” u Bijeloj, u kojima je Ministarstvo na čijem je on čelu, adaptiralo sportske sale, za šta je uloženo oko 60 hiljada eura.

“Nastavljamo dinamičan razvoj sportske infrastrukture koju smo od početka definisali kao jedan od naših ključnih prioriteta. Sa ove dvije sportske sale približavamo se broju od 50 sufinansiranih projekata izgradnje i adaptiranja sportskih objekata, što sveukupno predstavlja jednu od najvećih investicija do sada u našoj državi kada je u pitanju sportska infrastruktura. Zahvaljujemo se Rukometnom savezu Crne Gore koji je prepoznao pozitivnu inicijativu Ministarstva, te donirao opremu za mini rukomet u Dječijem domu ‘Mladost'”, kazao je Janović.

Pored ulaganja u infrastrukturu, Ministarstvo sporta i mladih organizovalo je i promociju i podjelu Evropskih omladinskih kartica EYCA, kao i predavanje na temu “Digitalna pismenost i zaštita djece i mladih na internetu” koje se održala u saradnji sa još tri resora: Ministarstvom unutrašnjih poslova, Ministarstvom javne uprave i Upravom policije.

Danas je u posjeti Dječijem domu “Mladost” bio i ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Kako ističu u Ministarstvu, posjeta je poslužila i za promociju EYCA kartica – Evropske omladinske kartice, koja je jedina besplatna kartica, koja omogućava mladima Crne Gore uzrasta od 13 do 29 godina da koriste preko 130 popusta u našoj zemlji i preko 70 hiljada popusta širom Evrope.

Janović je naglasio da je ključna ideja da se mladima pošalje poruka da, od samog osnivanja, u Ministarstvu sporta i mladih imaju pouzdanog partnera na kog uvijek mogu da se oslone, te da je primarni cilj ove institucije kontinuirani rad i napredak na polju statusa i položaja mladih u Crnoj Gori.

“Imamo još jednu inicijativu u Ministarstvu sporta i mladih, a to je kampanja ‘Digitalna pismenost i zaštita djece i mladih na internetu’, u okviru koje smo danas održali predavanje na temu sajber bezbjednosti, a koja ima za cilj da na pristupačan i interaktivan način podigne svijest djece i mladih o neophodnosti razvoja digitalne pismenosti, kao i pravilnoj i korisnoj upotrebi novih tehnologija”, dodao je ministar.