REAKCIJA UDRUŽENJA

U narednom periodu stručni rad i socijalizacija djece u Udruženju roditelja djece sa teškoćama u razvoju moraju se intenzivirati da bi se sveukupno stanje djece poboljšalo, jer je zbog prekida njegovog rada kod pojedine djece došlo do stagnacije, pa čak i malog pogoršanja u njihovim psiho-fizičkim i vaspitno-obrazovnim mogućnostima, navode roditelji i stručna lica.

NVO “Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica” je nakon duže pauze, nastavilo svoje redovne akivnosti, pružajući razne vrste podrške djeci i mladima sa smetnjama u razvoju.

Radi se o aktivnostima stručnih lica (defektolog – somatoped, psiholog, logoped, četiri fizioterapeuta, fizioterapeutkinja – maserka, informatička podrška, pravno – administrativna podrška i likovne aktivnosti) koji svakodnevno rade sa djecom i mladima sa smetnjama u razvoju koji su članovi ovog Udruženja.

Primjetno je izuzetno veliko zadovoljstvo djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih roditelja, kao i stručnih lica zbog nastavka rada u Udruženju.

Roditelji ističu da je mnogo kvalitetniji rad u prostorijama Udruženja u odnosu na rad u kućnim uslovima te navode da je zbog prekida rada u Udruženju došlo kod pojedine djece do stagnacije, pa čak i malog pogoršanja u njihovim psiho-fizičkim i vaspitno-obrazovnim mogućnostima.

Stoga, roditelji i stručna lica navode da se u narednom periodu stručni rad i socijalizacija djece u Udruženju moraju intenzivirati da bi se sveukupno stanje djece poboljšalo.

Inače, u skladu sa preporukama NKT-a u Udruženju se sada organizuje isključivo individualni rad, sa svakim djetetom pojedinačno.

Sadašnji nastavak rada je, kako navode, u prostorijama Udruženja organizovan u skladu sa odobrenjem Instituta za javno zdravlje koji je dao pisane preporuke i sugestije o radu sa ovom osjetljivom populacijom.

Udruženje je proces rada organizovalo potpuno u skladu sa uputstvima pomenutog Instituta, te se sve propisane mjere stiktno poštuju. U organizaciji rada značajnu podršku pružila je Uprava za imovinu, donirajući određena zaštitna sredstva koja su potrebna u ovakvim okolnostima.

Početku rada stručnih lica u prostorijama Udruženja, prethodilo je njihovo testiranje na Kovid-19 i nakon što je utvrđeno da su svih 9 stručnih lica negativni na testu, dato je odobrenje da se može početi sa radom.

”Prethodno je Udruženje u skladu sa preporukama nadležnih državnih organa i NKT-a zbog pandemije korona virus – Kovid-19, bilo prekinulo sa radom u prostorijama Udruženja u periodu od 16.03.2020. do 25.05.2020. godine. U tom periodu, shodno preporukama nadležnih organa, rad se odvijao putem telefonskih konsultacija i sugestija koje su roditelji djece sa smetnjama u razvoju svakodnevno ostvarivali sa stručnim licima informišući se o najboljim metodama rada i pristupu sa svojom djecom u kućnim uslovima”, navode iz Udruženja.

PRIVREDNICI IZ PLUŽINA

Privrednici iz oblasti turizma, ugostiteljstva i zanatstva sa teritorije Opštine Plužine obratili su se Skupštini Opštine, tražeći da na narednoj sjednici odobre pomoć od Opštine, jer bez toga biće prinuđeni da zatvore svoje male firme.

“Očekujući novu sezonu ispraznili smo svoje žiro-račune, investirajući u proširenje kapaciteta, radeći na podizanju kvaliteta i obogaćivanju ponude, kao i ulažući u marketing svojih turističkih proizvoda. S obzirom na navedeno, bez pomoći države i Opštine bićemo prinuđeni da zatvaramo svoje firme koje su zadnjih godina bile svijetla tačka ekonomije u Pivi. U nemogućnosti smo da se kreditno zadužimo kod IRF-a, kao i poslovnih banaka koje, kao garanciju kredita, ne priznaju nepokretnosti na teritoriji opštine. Napominjemo da su iste te nepokretnosti od samog Sekretarijata za finansije, ekonomiju i lokalne javne prihode više oporezovane u odnosu na nekretnine u poslovnim kvartovima u Podgorici. Primjera radi, 100 kvadrata poslovnog prostora u Plužinama oporezovano je sa 550 eura, dok je prostor iste veličine u City Kvartu u Podgorici oporezovan sa 350. Navedena nelogičnost se dobila primjenom maksimalne poreske stope od 1 odsto, koju primjenjuje Odjeljenje za finansije, ekonomiju i lokalne javne prihode Opštine Plužine, dok isto Odjeljenje za Glavni grad Podgoricu za poslovne prostore primjenjuje stopu od 0,42 procenta”, objašnjava se u pismu privrednika Skupštini Opštine.

Kako su istakli, uzimajući u obzir da se u većini slučajeva radi o poslovima sezonskog karaktera (ljetna sezona), smatraju da nije realno očekivati uredno plaćanje poreza na napokretnosti.

“Mjeru o ublažavanju posljedica i stav da nas neće utuživati do 31.10.2020. godine ne vidimo kao adekvatnu pomoć u ovoj situaciji. Ove godine su po prvi put u zakonom predviđenom roku (do 31.05. tekuće godine) poreskim obveznicima uručena rješenja Poreza na nepokretnosti. Bilo bi za pohvalu da je prethodno zakazana sjednica Skupštine održana i da se diskutovalo o tačkama oslobađanja poreza na nepokretnosti za ruralna područja, kao i Predlogu mjera za ublažavanje negativnih posljedica izazvanih Kovidom-19 na teritoriji opštine, koje su najavljene za dnevni red i na osnovu kojih bi trebalo donijeti poresko rješenje. Ali je šef Odjeljenja za lokalne javne prihode, unaprijed znajući koje će se odluke usvojiti, preduhitrio Skupštinu Opštine Plužine i donio rješenja bez predloženih mjera, čime je omalovažio rad SO”, ističu privrednici.

Najveći dio prihoda koji se sliju u budžet su od naplate poreza na nepokretnosti na teritoriji opštine, dok udio koji uplate djelatnosti koje su pogođene pandemijom: turizam, ugostiteljstvo i preduzetništvo, kako kažu, nije toliko veliki da bi ugrozio budžet u slučaju umanjenja poreskih stopa na nepokretnosti ili pak oslobađanja plaćanja za tekuću godinu.

“Takvim gestom bi se odalo priznanje turističkim privrednicima za promovisanje Pivskog kraja i njegovih ljepota, zapošljavanju domicilnog stanovništva, podsticanje proizvodnje u seoskim gazdinstvima, priznanje za invetivnost i nemale investicije (što iz sopstvenih izvora, što iz kreditnih zaduženja ostvarenih u prethodnim godinama). Ista sredstva Opština može da ubere naplaćujući porez od vlasnika sekundarnih stambenih jedinica, tj. vikendica koje su godinama bezrazložno oslobođene plaćanja, jer se nalaze na ruralnom području, dok to nijesu i privredni objekti koji pružaju usluge u seoskom turizmu, kao ni rafting kampovi. Vlasnicima vikendica, vjerujemo, to ne bi bio veliki izdatak, već, naprotiv lijep gest pomoći svom rodnom kraju. Takođe smo mišljenja da svi oni koji ne obrađuju (održavaju) svoja imanja u ruralnom području treba da plate porez kako bi se ta sredstva usmjerila za službe zaštite, jer su zapuštena imanja potencijalna žarišta požara u vrijeme ljetnje sezone”, naglašavaju u pismu.

Kako su dodali, jedna od predloženih mjera je i “odlaganje” plaćanja Prireza na porez dohodka (1,76%).

“Nejasno je zašto se Porez na dohodak ne pominje u predlogu mjera, iako je opštinski primitak. Takođe, skrećemo pažnju da boravišne i izletničke takse koje učestvuju u cijeni usluge od 5-10% kao ni PDV od strane države niko ne kani umanjiti, a dobijamo savjete sa svih važnih adresa da smanjimo cijene svojih usluga i proizvoda kako bi ih prilagodili platežnoj moći domaćih gostiju”, pišu privrednici.

Kako su naglasili, podržavaju sve predložene mjere, ali misle da su nedovoljne za ublažavanje negativnih posljedica Kovid-19.

KATIĆ I ĆURIĆ

Među bratskim gradovima i narodima ne smije biti barijera, poručili su danas predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić povodom današnjeg zvaničnog otvaranja granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine za građane obje zemlje.

“Danas smo ovdje kolega Ćurić i ja da još jednom pošaljemo poruku pomirenja i bratstva, da smo mi jedan narod i da moramo da sarađujemo kao u prethodnom periodu”, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.

On je rekao da je Sitnica-Zupci jedan od najznačajnijih graničnih prelaza za opštinu Herceg Novi, jer preko njega dolaze turisti iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su tradicionalno među najbrojnijim gostima našeg grada.

”Ovo je dan koji smo jedva dočekali i nema potrebe da u narednom periodu nešto dodatno komplikujemo. U Trebinju već 15 dana nemamo nijedan evidentiran slučaj virusa korona i smatramo da je situacija dosta drugačija nego u prethodnom periodu”, kazao je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.

Oba grada se u značajnoj mjeri oslanjaju na prihode iz turizma, pa će otvaranje granica učiniti da lokalne privrede zažive, kazao je gradonačelnik Trebinja i poručio građanima Bosne i Hercegovine i Srbije da se odazovu pozivu Herceg Novog i posjete taj grad.

Katić i Ćurić su se osvrnuli na odluku Vlade Crne Gore da ograniči ulazak građanima zemalja koje ne zadovoljavaju postavljeni epidemiološki kriterijum, a među kojima je i Srbija. Kazali su da se radi o političkoj odluci koja nije u skladu sa željama naroda.

“Mislim da smo našim pomirljivim stavovima, kada je u pitanju Herceg Novi, kao opoziciona opština koja nije na istim talasnim dužinama sa državnom vlasti, poslali dodatnu poruku da su svi ljudi sa ovih prostora dobrodošli u Herceg Novi”, kazao je Katić. 

On  je još jednom uputio poziv građanima Bosne i Hercegovine i Srbije da posjete Herceg Novi i da se ne obaziru na političku priču koja ima za cilj da zavadi braću.

Katić očekuje da će i državljani Srbije već od sledeće sedmice moći slobodno da prelaze granicu sa Crnom Gorom, bez obaveze boravka u karantinu. Kako kaže, to će posebno značiti Herceg Novom, u kojem veliki broj srpskih državljana ima nekretnine ili tu tradicionalno ljetuju.

“Nažalost, vidjeli smo u prethodnom periodu da ima slučajeva kada politika ne ide u interes naroda. Ako ljudi žele da idu jedni kod drugih i da ispoštuju procedure, a mi na neki način to onemogućimo, čak i bez razloga, to nije dobro. Mi smo jedan narod, treba da živimo kao jedni. Ovaj period koji je iza nas je bio mučan za sve, pogotovo ako znamo da u opštini Herceg Novi ima dosta ljudi iz Trebinja i Hercegovine i teško im je bilo što nisu mogli da idu jedni kod drugih”, rekao je Ćurić.

Dodaje da se u narednom periodu treba pridržavati uputstava koja su stigla sa republičkog i lokalnog nivoa, ali da nema potrebe za dodatnim komplikovanjem situacije.

Čelnici dva grada su najavili da će tokom ove sedmice uputiti još jedan, zajednički zahtjev koncesionaru puta Meljine – Petijevići da se razmotri situacija i nađe model za ukidanje putarine koja predstavlja značajnu barijeru prilikom prometa robe i ljudi iz cijelog regiona.

Katić je informisao da je procjena vrijednosti otplate te investiciji sada oko 5 miliona eura, nakon čega bi koncesionar prekinuo naplatu putarine. Podsjetio je da je da se novska lokalna uprava obratila državnim vlastima u Crnoj Gori, imajući u vidu da se radi o veoma frekventnom regionalnom putu, ali da do sada nije bilo pozitivnih reakcija.

POČELI RAD

Šalteri MUP-a, nakon dva i po mjeseca, nastavili su rad. U Podgorici su se jutros stvorili dugi redovi, jer se od danas mogu podnijeti zahtjevi za nove lične karte, i to će biti dio nacionalnog identifikacionog dokumenta.

Saobraćajne dozvole, kao i dozvole za stalni i privremeni boravak i rad stranaca, kojima je rok važenja istekao, smatraju važećim do 1. jula.

BEZ PODRŠKE

Advokat Amer Šukurica, koji je bio jedini kandidat za direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), danas nije izabran na tu funkciju.

Na sjednici Savjeta ASK-a svih pet članova bili su uzdržani prilikom glasanja. Prethodno su članovi Savjeta ASK-a razgovarali sa Šukuricom, koji je naglasio da kandidaturom želi da pomogne da se otkloni nepovjerenje u rad te institucije.

Savo Milašinović, koji je ispunjavao konkursne uslove, povukao je kandidaturu za tu funkciju.

Predsjednik Savjeta ASK, Momčilo Radulović, nakon sjednice kazao je da neizbor direktora nije prijatna situacija. Poručio je da će i preko institucije vd direktora obezbijediti regularno fukncionisanje ASK u predizborno i postizbornom periodu.

“Želimo da dođe prava osoba koja će voditi Agenciju u naredim godinama. Nadamo se da će i od političkih subjekata biti izražena volja za saradnju”, dodao je Radulović.

Na sjednici Savjeta najavljeno je da će biti raspisan novi konkurs za izbor direktora ASK-a.

Direktor Agencije bira se na pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Na prethodna dva konkursa direktor ASK-a nije izabran jer niko od kandidata nije dobio potrebnu većinu.

Vršilac direktora ASK-a je Milašinović, koga je na tu fukciju 13. januara izabrao Savjet.

Milašinović je ranije dva puta konkurisao za direktora ASK-a, ali nije dobio potrebnu većinu članova Savjeta.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Vrijeme izolacije, uslovljeno globalnom pandemijom, doprinijelo je da se u porodici razvije veći stepen bliskosti, tokom zajedničkih obroka.To su pokazali prvi rezultati naučnog istraživanja profesora Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore.

Profesor ovog fakulteta Dragan Krivokapić navodi da je istraživanje realizovano na osnovu dobrovoljnog anonimnog onlajn anketiranja 1.232 roditelja djece – učenika osnovnih i srednjih škola iz sve tri regije Crne Gore.

Tema istraživanja glasila je: “Načini na koje djeca provode slobodno vrijeme i njihove svakodnevne navike tokom perioda od uvođenja privremenih mjera radi sprečavanja širenja novog Korona virusa”, sa posebnim akcentom na aktivno vrijeme posvećeno fizičkom vježbanju u kućnim uslovima.

“Roditelji su, u grupi pitanja kojom se ispitivao nivo bliskosti članova porodice, pretežno navodili da se tokom perioda od uvođenja privremenih mjera u njihovoj porodici znatno više obraćala pažnja na kvalitet pripremanja hrane, da su članovi njihove porodice mnogo češće nego ranije ručali i večerali zajedno i značajno se zbližili”, kazao je Krivokapić.

Ovi rezultati svakako, dodaje on, ukazuju na pozitivne aspekte homogenizacije porodice tokom protekla dva i po mjeseca, koja je zbog “savremenih trendova” i ubrzanog tempa života u savremenim uslovima života i rada, sve manje provodila vremena na okupu.

Privremeni prestanak odlaska učenika u školu i pridržavanje mjera ostajanjem kod kuće, djeca su se, kao i svi, suočila sa potrebom nove organizacije svakodnevnih aktivnosti i promjenom navika i ustaljenog načina provođenja slobodnog vremena.

“Roditelji su tokom prethodna dva i po mjeseca provodili sa svojom djecom mnogo više vremena nego prije uvođenja privremenih mjera radi sprečavanja širenja novog Korona virusa (SARS-CoV-2). Ta okolnost je nesumnjivo omogućila roditeljima znatno objektivniji uvid u navike i načine na koje su njihova djeca provodila slobodno vrijeme tokom pomenutog perioda”, naveo je Krivokapić.

Uviđajući značaj razvijanja i jačanja imunološkog sistema kao prirodne odbrane organizma od virusa, bakterija i drugih mikroorganizama, on navodi da je preko 90% anketiranih roditelja iskazalo da će u narednom periodu posvetiti znatno više pažnje jačanju imunog sistema svoje djece kroz odgovarajuću ishranu, fizičku aktivnost i formiranje zdravih životnih navika svoje djece.

“Roditelji su pokazali da je period od uvođenja privremenih mjera kod njih razvio svijest o značaju fizičke aktivnosti. Naime, vremensko ograničenje mogućnosti boravka i kretanja na otvorenom prostoru, nemogućnost korišćenja sportsko-rekreativnih terena i sl. doprinijelo je shvatanju važnosti usvajanja aktivnog životnog stila kao i značaja redovnog sportsko-rekreativnog vježbanja”, istakao je profesor Krivokapić.

Na pitanje da li će savjetovati svoje dijete da se mnogo više kreće i bavi sportsko-rekreativnim aktivnostima nakon što se potpuno otkloni opasnost od novog Korona virusa i budu ukinute privremene mjere, preko 95% roditelja je odgovorilo potvrdno. Takođe, skoro isti broj anketiranih roditelja smatra da nedostatak fizičke aktivnosti može da uspori i naruši pravilan rast i razvoj djece, kao i da predugo sjedenje ispred računara, tableta, televizora uz stalno korišćenje smart telefona može da naruši pravilan rast i razvoj djece.

Krivokapić kaže da su ovo samo neka od zapažanja, nakon prvog uvida u dobijene odgovore.

“Detaljnija statistička obrada dobijenih rezultata, tek treba da uslijedi i omogućiće će objektivniji uvid u načine na koje su djeca provodila slobodno vrijeme tokom perioda od uvođenja privremenih mjera”, zaključuje on.

ZEJAK PORUČIO

Pandemija izazvana virusom Kovid-19 pogodiće i agrarni sektor, ali kako smatra član grupe za pripremu pregovora o pristupanju Crne Gore i EU za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja u sklopu Poglavlja 11, Dejan Zejak, ta grana privrede je znatno otpornija na recesiju od drugih sektora privrede.

“Iskustvo nas uči da agrar i prehrambena industrija, iako ne nude visinu zarada poput nekih ekonomski profitabilnijih segmenata, ipak pouzdani i stabilni sektori koji pružaju dugoročnu šansu za one koji im pristupaju na pravi način. Agrar ne treba i ne može biti osnov cjelokupne ekonomije jedne zemlje, ali može biti zdrav, finansijski održiv i tržišno uspješan sektor koji zapošljava i pristojno plaća svoje uposlene, doprinosi rastu BDP-u, pozitivnom spoljnotrgovinskom bilansu, i na kraju štiti postojeće resurse i životnu sredinu”, kaže Zejak, inače, diplomirani inženjer agrara.

Da bi se ovo i ostvarilo, dodaje on, neophodno je da i vlada i bitne međunarodne finansijske institucije pomognu nacionalni agrar, ali sa što većim finansijskim sredstvima.

“U slučaju da mjere izostanu, naš agrar će biti prepušten samom sebi. Međutim, snaga ovog sektora osim potrebnih resursa i očiglednih potencijala ogleda se i u istrajnosti ljudi koji se bave njim. Samoorganizovanost farmera i u periodu Kovid-19 nije izostala, što govori podatak da je grupa entuzijasta preko jedne društvene mreže kreirala grupu ‘Kupujmo domaće’ u namjeri da omogući prodaju sopstvenih poljo-proizvoda farmerima u Crnoj Gori u doba korone. Ova grupa za sada broji preko 30.600 članova, za naše prilike značajan broj”,istakao je Zejak.

Svjetska ekonomska kriza 2008. godine potvrdila je da je poljoprivreda znatno otpornija na recesiju od drugih sektora privrede, (sektor turizma i usluga, oblast izgradnje i prometa nekretnina, segment auto-industrije), koji su godinama nakon nje osećali snažne posljedice.

“Tokom recesije važna činjenica je i to da su zarade u poljoprivredi padale manje nego u drugim sektorima, a agrar i prehrambena industrija su apsorbovali dio radne snage koja je u drugim sektorima ostajala bez posla. Tako je on postao i ‘socijalni amortizer’, u regionu i u Crnoj Gori”, kaže u svojim analizama agrara tokom i nakon Kovida-19 Zejak.

Kako je istakao, svijet rizikuje predstojeću krizu sa hranom ako se brzo ne preduzmu mjere za zaštitu najugroženijih, održanje globalnih lanaca snabdevanja hranom i ublažavanje uticaja pandemije na sistem hrane.
“Zatvaranje granica, karantin i poremećaji na tržištu u lancu snabdijevanja i prekid trgovine ograničavaju pristup ljudima dovoljnim izvorima hrane, posebno u zemljama koje su teško pogođene virusom ili koje su već pogođene visokim nivoom nesigurnosti u hrani. Očekujemo poremećaje u lancima snabdevanja hranom, posebno u robi visoke vrijednosti (voće, povrće, meso, riba, mleko…)”, ističe Zejak.

Manjak đubriva, veterinarskih ljekova i drugih inputa, kaže Zejak, može uticati na poljoprivrednu proizvodnju.

Zatvaranje restorana i rjeđa kupovina namirnica, umanjuju potražnju za svježim poljoprivrednim proizvodima i proizvodima iz sektora ribarstva, što negativno utiče na proizvođače i dobavljače.

Sektori poljoprivrede i ribarstva, kako naglašava, posebno su pod uticajem ograničenja turizma, zatvaranja restorana i kafića i obustave školske ishrane.

“U bilo kojem scenariju, najviše će biti pogođeni najsiromašniji i najugroženiji slojevi stanovništva uključujući migrante, raseljene i one koji su pogođeni sukobima. Zemlje u dugotrajnim krizama takođe trpe zbog nedovoljnih ulaganja u javno zdravstvo, što će pojačati uticaj pandemije, smatraju u UNFAO”, podsjeća naš sagovornik.

Nesigurnost u hrani i siromaštvo su najteži među marginalizovanim seoskim grupama, uključujući žene i djecu.
Poznato je da kratkoročne krize mogu da dovedu do dugoročnih problema.

“Širenje bolesti može devastirati siromašne ruralne zajednice, posebno male proizvođače hrane koji se već suočavaju sa izazovima kao što su slab imunitet i loša ishrana. Mnoge zemlje zavise od ovih zajednica zbog svoje nacionalne sigurnosi u obezbjeđenosti rezervama sa hranom. Ipak, pandemija i sa tim povezani poremećaji u trgovini, putovanjima i tržištima mogu smanjiti proizvodnju i dostupnost hrane. Otprilike 63 odsto najsiromašnijih ljudi na svijetu radi u poljoprivredi, a velika većina na malim farmama. Većina najsiromašnijih, najgladnijih i najmarginalizovanijih ljudi živi u ruralnim sredinama, i upravo tu razvojna zajednica sada mora usmjeriti svoje srednjoročne i dugoročne napore”, smatra Zejak.

S obzirom na to da se virus još uvijek širi planetom, a vakcina protiv njega je u fazi testiranja, jedno je sigurno jasno, a to je da će njegove ekonomske posljedice biti pogubne i na žalost dugoročne.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

OD DANAS

Aerodromi u Podgorici i Tivtu od danas su otvoreni za građane zemalja u kojima je stopa aktivnih slučajeva koronavirusa manja od 25 na 100.000 stanovnika, saopštila je kompanija Aerodromi Crne Gore.

U objavi na Fejsbuk stranici kompaniji navodi se da su listi zemalja Slovenija, Hrvatska, Slovačka, Gruzija, Švajcarska, Albanija, Austrija, Norveška, Monako, Kosovo, Njemačka, Grčka, Mađarska, Danska, Litvanija, Letonija, Azerbejdžan, Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Češka, Finska i Estonija.

Podsjećamo, Crna Gora je od danas otvorila sve putne granične prelaze prema susjednim državama, koji su bili zatvoreni u okviru mjera protiv širenja koronavirusa. 

Turisti, uglavnom iz zapadnoevropskih zemalja, počeli su da ulaze u Crnu Goru odmah iza ponoći, čim je stupila na snagu mjera ulaska bez karantina za građane država sa manje od 25 aktivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

“BUDI HUMAN”

Prikupljena su sredstva za liječenje petogodišnjeg Ognjena Radonjića, uz pomoć kojih će dobiti priliku da bolje vidi, saopšteno je iz Fondacije “Budi human”.

“Zahvaljujući vašim velikim srcima, putem Fondacije Budi human, uspjeli smo svi zajedno da prikupimo 27 676 eura, koliko je potrebno za liječenje malog podgoričanina Ognjena Radonjića”, poručuju iz Fondacije.

Ognjen ima pet godina, a kao bebi mu je ustanovljeno oštećenje očnog živca na oba oka i suženo vidno polje. Kako su naveli iz Fondacije, na klinikama u Crnoj Gori i regionu nijesu moguće operacije očnog živca.

“Jedina nada da Ogi bolje vidi je “Sveruski centar za očnu i plastičnu hirurgiju” grad Ufa u Rusiji. Dječak je, prošle godine, na toj klinici imao prvu operaciju, nakon čega je potrebno posjetiti kliniku ponovo, kako bi napredak bio vidljiv”, navodi se u saopštenju.

Iz Fondacije ističu da su do sada uspjeli da obezbijedi sredstva za ukupno 21 mališana, kojima je liječenje u inostranstvu bilo potrebno.

“Trenutno prikupljamo sredstva za šest mališana, koji čekaju svoju priliku za liječenje. Naša Fondacija se trudi da ukaže da svaki doprinos znači puno, i da je djeci u procesu liečenja podrška veoma važna! Stoga, hvala svima koji su dio naših hrabrih borbi”, zaključuje se.

NAKON DVA I PO MJESECA

Nakon dva i po mjeseca pauze, od danas su otvoreni privatni vrtići, dok bi državni trebalo da počnu da rade od četvrtka. Iz privatnih vrtića poručuju da se raduju nastavku rada, te da je sve spremno za prijem mališana.