NA RTCG 1

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore predstavilo je pet zaštićenih područja, i ostale prirodne ljepote naše države, u okviru deset emisija edukativnog serijala „#ostanidoma uz prirodu“, a u saradnji sa RTCG1.

„Pored zaštite, očuvanja i promocije najznačajnijih vrijednosti, jedan od ključnih strateških ciljeva JPNPCG je edukativna uloga. Ponosni smo što smo u ograničenim uslovima, tokom pandemije, osmislili i pripremili prvih deset epizoda u okviru TV serijala „Ostani doma uz prirodu‟, kako bi se učenici osnovnih i srednjih škola, kao i javnost, informisali, upoznali i podsjetili brojnih vrijednosti zaštićenih prirodnih područja. Povratna informacija je više nego dobra, što nam daje veliku satisfakciju da nastavimo,‟ kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

U prvoj emisiji smo upoznali gledaoce sa aktivnostima i ciljevima Javnog preduzeća. Uslijedile su i priče o NP Skadarsko jezero, NP Biogradska gora, NP Durmitor, NP Prokletije, NP Lovćen, Parku prirode Ulcinjskoj solani, Botaničkoj bašti „Dulovine“, Žabljaku Crnojevića i rijeci Zeti.

„Ljepota i bogatstvo crnogorske prirode su neiscrpni. Zahvaljujući video materijalu i fotografijama, koji nam svakodnevno pristižu od saradnika i nadzornika sa terena, nastavićemo sa zanimljivim pričama iz prirode. U nacionalnim parkovima postoje i kamere ʼzamkeʼ koje će svim gledaocima omogućiti da vide jedinstveni život stanovnika NP. Stručni tim JPNPCG priprema i zanimljive priče o biljnom svijetu nacionalnih parkova. Zato, najavljujemo i nove emisije o prirodnim ljepotama Crne Gore „Priroda je moj dom‟, kazao je Klica.

Planiramo da prikazane emisije objednimo i početkom naredne školske godine proslijedimo svim osnovnim školama. Cilj nam je da djeca,osim kroz udžbenike, i vizuelno upoznaju prirodno bogatstvo države u kojoj žive.

Pripremamo i niz aktivnosti na društvenim mrežama, a sve u cilju što bolje promocije naših potencijala. Aktiviraćemo Youtube kanal za strane turiste, kako bi na jednom mjestu mogli da dobiju sve informacije o NP i planiraju eventualnu posjetu. Takođe, na Instagramu i Facebooku, otvorićemo naloge na engleskom jeziku.

Edukativne emisije o vrijednostima nacionalnih parkova, i ostalih prirodnih ljepota Crne Gore, emituju se na RTCG1 ponedjeljkom i petkom, u terminima prije prvog i drugog dnevnika. Nakon toga, emisije se mogu gledati na Youtube kanalu Nacionalnih parkova Crne Gore.

PRAVA I ZAŠTITA

Stepen poštovanja prava djece u Crnoj Gori je dobar, u zavisnosti od teme do teme, ocijenila je Duška Šljivančan iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, gostujući u Jutarnjem programu TVCG. Ona se osvrnula na Izvještaj Zaštitnika, kojim su ukazali na stvari koje treba popraviti kada je u pitanju prava i zaštita djece.

“Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta vrlo je vješto formulisana i gotovo u svakom članu kaže ‘Država obavezna da omogući djetetu najveći mogući standard u zdravstveno zaštiti, socijalnoj, obrazovanju…’ Što god da uradimo i unaprijedimo položaj, djeca tj. mi uvijek možemo bolje, a djeca zaslužuju više od toga”, kazala je Šljivančanin. 

Naglasila je da, kada su u pitanju dječja prava, nikada ne možemo reći da je posao završen.  

Pojedinačne preporuke Zaštitnika odnose se na stepen obezbjeđenja zdravstvene zaštite, nedostatak specijalista, nedostupnost određenih zdravstvenih ustanova, obrazovanje…

“Djecu treba slavimo svakog dana i o njihovim pravim brinemo, bilo da ih promovišemo i unapređujemo ili štitimo”, poručila je Šljivančanin. 

Međunarodni dan djece obilježava se svakog 1. juna od 1950. godine.

UTICAJ PANDEMIJE

Evropske agencije za ljekove (EMCDDA) i Evropska policijska služba (Europol) objavili su izvještaj u kojem je predstavljen uticaj virusa korona na tržište droga. Taj uticaj osjetile su i kriminalne grupe u Crnoj Gori koji profit ostvaruju nelegalnom prodajom droga jer ih je zatvarnje granica, uz zabranu međugradskog i međunarodnog saobraćaja, dovelo u neočekivanu situaciju, piše Dan.

Uz ulično trgovanje narkoticima, koje je bila pod ozbiljnim uticajem ograničenja kretanja, potrošači i trgovci sve se više okreću alternativnim metodama, uključujući korišćenje darknet tržišta, platforme društvenih medija i šifrovane komunikacijske aplikacije, sa bezgotovinskim plaćanjem i manjim interakcijama licem u lice.

Iako se logistika možda promijenila, kretanje velikih količina droge između država nije prestalo, uprkos graničnim kontrolama, zbog kontinuiranog komercijalnog prevoza robe širom Evrope. Manje je dokaza o poremećajima na nivou veleprodajnog uvoza.

“Trgovina drogom morskim putem nastavlja se na nivou sličnom predpandemijskom razdoblju, iako je došlo do značajnih poremećaja u krijumčarenju vazdušnim putničkim prevozom. Trgovina kokainom preko pomorskih brodskih kontejnera nastavlja se na nivou iz 2019, a broj zaplijenjenih kontejnera kokaina u nekim zemljama se povećao. Čini se da se trgovina heroinom nastavlja duž mnogih poznatih ruta (npr. Balkanska ruta)”, saopšteno je iz Europola.

Zabilježen je lokalni manjak heroina, što bi moglo dovesti do prelaska na alternativne, sintetičke opijate.

Iako je potražnja za kanabisom i heroinom i dalje stabilna, potražnja za sintetičkim drogama koje se koriste u rekreacijskim okruženjima znatno je smanjena zbog zatvaranja klubova, ali se proizvodnja sintetičkih lijekova nastavila.

Pandemija je imala veliki uticaj na naš život.

“Međutim, ovaj ekonomski trend nije primijećen u međunarodnoj trgovini drogom. Ta ilegalna tržišta i dalje stvaraju ogromne prihode, što se odnosi i na period pandemije. Količine zaplijenjene droge u nekim zemljama EU tokom prve polovine 2020. godine veće su nego u istim mjesecima prethodnih godina. Ovi rezultati trebalo bi da nas motivišu više nego ikad prije da osiguramo da svaki oporavak od pandemije bude propraćen snažnim i učinkovitim reakcijama međunarodnih zakona. Moramo uraditi sve da krijumčari droga nemaju koristi od mogućih socijalnih i ekonomskih posledica trenutne krize”, kazala je izvršna direktorica Europola Katrin de Bole.

Virus korona je vanredna situacija za javno zdravstvo koja je imala posledice na svim područjima modernog života.

“Ovaj izvještaj pruža vrijedan uvid u kratkbročni uticaj pandemije na tržište lijekova u EU i pomoći će nam da se pripremimo za dugoročne posledice. Ekonomski učinak krize vjerovatno će učiniti neke u našim zajednicama osjetljivijima i na probleme s drogom i na uključivanje na tržište droge. Rast mrežnog trgovanja i šifrovane komunikacije staviće veće opterećenje za sprovođenje zakona. U razdoblju nakon pandemije vjerovatno ćemo vidjeti veću konkurenciju i nasilje povezano s trgovinom drogama. Predviđajući ova kretanja, bićemo spremniji za brz i učinkovit odgovor na nove izazove s kojima ćemo se vjerovatno suočiti”, kazao je direktor EMCDDA Aleksis Gosdel.

DOBRO DOŠLI

Turisti, uglavnom iz zapadnoevropskih zemalja, počeli su da ulaze u Crnu Goru odmah iza ponoći, čim je stupila na snagu mjera ulaska bez karantina za građane država sa manje od 25 aktivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Crna Gora od danas je otvorila sve putne granične prelaze prema susjednim državama, koji su bili zatvoreni u okviru mjera protiv širenja korona virusa.

Kako je kazali prvi turisti, nije bilo problema pri ulasku u Crnu Goru. 

Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije dijelili su turistima koji su ulazili u Crnu Goru prigodne poklone.

Na listi zemalja koje, za sada, ispunjavaju epidemiološke kriterijume nalaze se Slovenija, Island, Hrvatska, Slovačka, Švajcarska, Albanija, Austrija, Norveška, Monako, Kosovo, Njemačka, Grčka, Mađarska, Danska, Litvanija, Letonija, Azerbejdžan, Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Češka, Finska i Estonija.

Ostaje privremeno zatvoren putni granični prijelaz Vraćenovići – Deleuša sa Bosnom i Hercegovinom na putnom pravcu Nikšić – Bileća koji je zatvoren 27. februara zbog gradnje granične infrastrukture.

BJELOPOLJAC IGOR PETRIĆ

Bjelopoljac Igor Petrić, primjer je, kako se od poljoprivrede može sasvim dobro živjeti. Izdašna podrška Ministarstva poljoprivrede i dobro osmišljen plan, garancija su uspješnog gazdinstva, poručuje Petrić, koji, na površini od 50 ari uzgaja jagode i maline.

SJUTRA SO PLUŽINE

Opština Plužine, čiji je ovogodišnji budžet planiran na 4,3 miliona eura, namjerava da izdvoji oko 100 hiljada za ublažavanje negativnih posljedica pandemije koronavirusa na tom području, o čemu će se odbornici izjasniti sjutra na sjednici lokalnog parlamenta.

Predsjednik Opštine Plužine Mijuško Bajagić, rekao je agenciji Mina-business da namjeravaju da sredstva do 40.000 eura opredijele za pomoć mještanima kojima je to neophodno, dok bi tekuće budžetske rezerve bile umanjene za oko 50.000 na ime oslobađanja plaćanja lokalnih administrativnih komunalnih taksi za preduzetništvo, poljoprivredu, ugostiteljstvo, subvencije i druge brojne namjene do kraja godine.

“Predložio sam mjere shodno zaključcima Vlade i preporukama i mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), kako bi se pomoglo najugroženijima i djelatnostima čiji rad nije bio moguć u vrijeme pandemije“, rekao je Bajagić.

Jednokratna novčana pomoć od po 50 eura, kako je precizirao, biće isplaćena korisnicima staračkih naknada u poljoprivredi po pribavljenom spisku, penzionerima čija su primanja niža od 200 eura i nezaposlenima sa evidencije Biroa rada u Plužinama, koji su aktivno prijavljeni.

“Jednokratnu novčanu pomoć od po 100 eura dobiće korisnici socijalne pomoći na osnovu podnesenih zahtjeva”, naveo je Bajagić.

Govoreći o planiranoj pomoći, on je kazao i da se takse do kraja godine neće plaćati za postavljanje zatvorene i ljetnje bašte uz ugostiteljski objekat u njegovoj funkciji, korišćenje prostora na javnoj površini za kiosk i drugi zatvoreni privremeni objekat, kao i za postavljanje ostalih privremenih objekata.

Programom predloženih mjera odlaže se plaćanje poreskih obaveza prireza porezu na dohodak građana, za obveznike registrovane u oblasti turizma, ugostiteljstva i preduzetništva do kraja godine, a neće se pokretati ni postupak prinudne naplate za dospjele obaveze poreza na nepokretnosti za građane i preduzeća koja se bave tim djelatnostima.

“Opština Plužine će registrovanim preduzećima iz oblasti turizma, ugostiteljstva i preduzetništva refundirati zakupnine za poslovne prostore za period od marta do jula, po dostavljenim zahtjevima, a Komunalno preduzeće subvencionisaće svoje usluge za korisnike socijalnih primanja i penzija nižih od 200 eura, po zaduženjima za mart, april i maj uz podnešen zahtjev za oslobađanje”, precizirao je Bajagić.

Prema njegovim riječima, subvencionisaće se komunalne usluge korisnicima registrovanim za obavljanje djelatnosti u oblasti turizma, ugostiteljstva i preduzetništva za mart, april i maj u visini od 100 odsto zaduženja, a za period od juna do kraja godine u visini od 50 odsto, uz podnesen zahtjev i dokaz o registraciji.

Opština bi trebalo da odobri i subvencije Lovačkoj organizaciji (ULR) “Bajo Pivljanin” u Plužinama u iznosu od deset hiljada eura.

“Lokalna uprava neće naplaćivati porez na nepokretnosti na seoskom području za ovu godinu, jer nam je jedan od ciljeva da podstaknemo razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj u cjelini kroz podsticajne mjere na lokalnom nivou”, objasnio je Bajagić.

Na dnevnom redu plužinske Skupštine biće oko 30 tačaka koje se odnose na funkcionisanje lokalne uprave, javnih ustanova i preduzeća, strateški plan razvoja, izvještaj o radu predjsednika Opštine, informacije o stanju u poljoprivredi, vodosnabdijevanju, zaštiti i eksploataciji šuma, kao i upravljanju Nacionalnim parkom Durmitor.

ARGENTINKE NA CETINJU

Dvije mlade Argentinke, Vanesa i Sara Tatar, su u februaru stige u Crnu Goru, zemlju svojih predaka, kako bi na fakultetu na Cetinju učile crnogorski jezik. Tu ih je zadesila korona kriza, pa umjesto da uče i upoznaju ljude i svoje korijene, morale su da se, uz pomoć dobrih ljudi, bore da prežive i nađu načina da se vrate u Argentinu. Crna Gora im je kažu, zauvijek u srcu, uz želju da se tu vrate.

Sara i Vanesa Tatar sačuvali su crnogorsko prezime, uspomenu na svog pradjeda, kapetana crnogorske vojske, Čevljanina Marka Tatara, koji je sa bratom Đurom, nakon 1918, završio na jugu Argentine, u gradu Rio Grande, 3.000 km od Buenos Airesa. Živa porodična priča o Crnoj Gori prenosila sa kroz generacije, pa su dvije mlade Argentinke sa oduševljenjem dočekale priliku da upoznaju zemlju svojih predaka. Dobile su stipendiju da uče crnogorski jezik.

“Ostvario sam naš san da dođemo u Crnu Goru. Federico Tomašević nam je pomogao da počnemo da učimo jezik na fakultetu na Cetinju”, kaže Vanesa.

“Obje smo imale jaku želju da upoznamo zemlju naših predaka, kao i da počnemo da učimo crnogorski jezik. Došle smo u februaru i stvarno smo se osjećale kao kod kuće”, dodaje Tara.

Prešle su samo deset lekcija kada se desila Korona i lijepi boravak pretvorio se u nešto sasvim suprotno. Bez znanja jezika i bilo koga svog, izolacija je bila još teža.

“To je bila za sve nas nepoznata i neočekivana situacija. Iako smo se na Cetinju osjećale sigurnima brinule smo o porodici u Argentini. Nijesmo znale šta da radimo same daleko od kuće”, priča Vanesa.

Ljudi koji se bave našom dijasporom čuli su za njihovu priču, pa su Sara i Vanesa našli utočište u porodici Miša Krivokapića u Kotoru. Iako su videle tek ponešto od ljepote Crne Gore, to je bilo dovoljno da požele da tu jednom žive.

“Volim Crnu Goru, u mom srcu je i dalje želja da dođem ovdje da živim, jer sam zaljubljena u ove predjele i kulturu, sve mi se sviđa”, poručuje Vanesa.

“Za mene je Crna Gora predivna zemlja, a naše porijeklo je čini još privlačnijom, nadam se da ću se jednog dana vratiti”, kaže Tara.

Vrijeme je za povratak u Argentinu – već trećeg juna ako uspiju da plate skupu kartu, vratiće se kući, gdje Saru čeka sin Diego Vargas Tatar, koji će sigurno nakon svega slušati mnogo lijepih priča, kojima će se dopuniti porodično predanje o dalekoj Crnoj Gori.

U NP PROKLETIJE

Tradicionalni planinarski pohod “Zijova staza” održan je u subotu 30. maja u Grebajama, a to je bila i prilika da se ljetnja turistička sezona u Nacionalnom parku Prokletije i zvanično proglasi otvorenom.

Kako su saopštili u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), u usponu na vrh Karaula (1.915mnv) učestvovalo je 120 planinara iz Plava, Gusinja, Andrijevice, Berana, Rožaja, Bijelog Polja i Nikšića.

“Staza je dugačka šest kilometara i velikim dijelom prolazi kroz bukovu šumu i NP Prokletije. I ove godine NP Prokletije je partner pohoda koji je veoma važan i prepoznatljiv turistički događaj na sjeveru Crne Gore.
Vremenske prilike nijesu bile naklonjene planinarima. Ipak, pohod je završen, kao i svake godine, bez problema, zahvaljujući iskustvu i odgovornosti učesnika”, naglašavaju u NPCG.

Organizatori pohoda bili su članovi novoformiranog planinarskog kluba “Očnjak” u Gusinju, a vodič je bio predsjednik PD “Prokletije” Zuvdija Bajraktarević.

Pokrovitelji pohoda su Turistička organizacija i opština Gusinje, a partneri, osim NP “Prokletije”, i Fondacija “Gusinje”.

U znak sjećanja na Zija Ibrahimagića, koji je bio osnivač i višegodišnji predsjednik planinarskog društva “Karanfil” iz Gusinja, članovi kluba, prijatelji i porodica od 2007. godine organizuju pohod na vrh Karaula.

“Zijova staza”, ističu u NPCG, iz godine u godinu privlači sve veći broj klubova, ali i pojedinaca, koji žele da očuvaju tradiciju i ukažu na vrijednosti i ljepotu tog zaštićenog prirodnog područja.

MINISTARSTVO SPORTA

Ministarstvo sporta i mladih u 2020. godini sufinansiraće do 70 odsto iznosa članarine za djecu koja se bave sportskim aktivnostima u okviru sportskih klubova.

Sufinansiraće se članarina za djecu rođenu 2006, 2007, 2008, 2009, 2010. i 2011. godine, koja za vrijeme važenja ove Odluke mogu najviše tri puta promijeniti vrstu sporta ili sportski klub.

Sportski klubovi u okviru kojih će se sufinasirati članarina izabraće se putem javnog poziva, shodno članu 85 Zakona o sportu, koji će biti raspisan u roku od 30 dana od dana donošenja ove Odluke.

“Pravo prijave na javni poziv ima sportski klub, nakon proteka roka od jedne godine od dana osnivanja, ako
obavlja sportsku djelatnost u sportu koji je razvrstan u I i II kategoriju sportova koji su na programu Olimpijskih igara, i to: vaterpolo, atletika, košarka, boks, odbojka, jedrenje, rukomet, karate, fudbal, skijanje, džudo, tenis. Pravo prijave ima i klub koji ima najmanje jednu seniorsku ekipu u kolektivnom sportu, odnosno najmanje jednog seniora takmičara u pojedinačnom sportu, koji učestvuju u sistemu takmičenja koje organizuje nadležni nacionalni sportski savez, sastavljenu od sportista registrovanih kod tog saveza. Takođe i oni koji u odnosu na broj djece koju prijavljuje za sufinansiranje ispunjava zakonske uslove u pogledu prostora, kadra i opreme”, pojašnjavaju u Ministarstvu sporta.

U sportskom klubu koji se sufinansira, kako se dodaje, mjesečna članarina ne smije biti veća od prosječne mjesečne članarine tog kluba u prethodnoj godini; ukoliko je prosječna mjesečna članarina u prethodnoj godini veća od šest procenata prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini (član 59 Zakona o sportu), smatraće se da je u tom klubu prosječna mjesečna članarina u prethodnoj godini iznosila 6 % prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini; mjesečna članarina neće se sufinasirati ako u prethodnih šest mjeseci taj klub nije naplaćivao članarinu, odnosno ako je članstvo bilo besplatno.

“Sredstva za sufinansiranje članarine obezbjeđuju se u budžetu Ministarstva sporta i mladih, a sportskom klubu uplaćuju se u tekućem mjesecu za prethodni, nakon što taj klub dostavi dokaze da se dijete u okviru tog kluba bavilo sportskim aktivnostima u periodu za koji se isplata sredstava vrši. Ovom inicijativom želimo da proširimo bazu naših sportista, omogućimo djeci da se još više bave sportom, pružimo pomoć roditeljima, a ujedno i damo podršku sportskim klubovima. Uvjeren sam da na ovaj način gradimo zdravu i blistavu budućnost naše države, kao i da formiramo nove crnogorske šampione”, istakao je mnistar sporta i mladih Nikola Janović.

U saopštenju Ministarstva se podsjeća da uskoro slijedi i javni poziv koji će biti objavljen u roku od 30 dana od objavljivanja Odluke na sajtu Ministarstva sporta i mladih. Odluka je na sajtu Ministarstva od 29.5.2020. godine.

JEDAN PREVEZEN U KCCG

Povrijeđeni putnici u jučerašnjoj saobraćajnoj nesreći u blizini Bogetića stabilnog su zdravstvenog stanja, saopštio je direktor nikšićke bolnice Ilija Ašanin. Šest osoba je u Opštoj bolnici Nikšić, troje na odjeljenju Opšte hirurgije, troje u šok sobi, dok je juče jedan pacijent zbog preloma karlice prevezen u Klinički centar na dalje liječenje, saopštio je Ašanin.

Direktor Opšte bolnice u Nikšiću, Ilija Ašanin, kazao je da je jedan od sedmoro povrijeđenih pacijenata sinoć operisan od povrede bubrega, ali i da je njegovo stanje stabilno.

“Stabilno je i devetogodišnja djevojčica koja je juče odmah nakon nesreće operisana zbog unutrašnjih povreda i unutrašnjeg krvarenja”, rekao je Ašanin.

U nikšićkoj bolnici, kako je ranije saopšteno, petoro teže povrijeđenih je na Intenzivnoj njezi, dok je po jedno na liječenju na odjeljenjima hirurgije i ortopedije.

U teškoj saobraćajnoj nesreći poginule su dvije ženske osobe iz Nikšića i Danilovgrada, a ljekarska pomoć ukazana je u nikšićkoj Opštoj bolnici za 26 povrijeđenih, od kojih je 19 pušteno kući, a sedam zadržano na bolničkom liječenju.

Do saobraćajne nesreće došlo je u sudaru minibusa prevoznika Glušica i putničkog automobila budvanskih registarskih oznaka, čiji je vozač priveden zbog osnovane sumnje da je izazvala teško krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.