PROJEKAT MINISTARSTVA PROSVJETE

Ministarstvo prosvjete i Opstina Bar rekonstruisace sportsku skolsku salu Gimnazije “Niko Rolovic” i Ekonomsko-ugostiteljske skole u Baru, vrijednosti oko 110.000 eura, po modelu sufinansiranja, pri cemu ce Ministarstvo izdvojiti oko 70.000 eura, a ostatak sredstava Opstina, saopstio je ministar prosvjete Damir Sehovic.

Uz podrsku Kulturnog centra “Rumija” iz Cikaga bice izgradena i nova sala u OS “Mrkojevici” u Pecuricama.

Sehovic je sa predsjednikom Opstine Bar Dusanom Raicevicem, potpisao Memorandum o saradnji na realizaciji pomenutih projekta, te ocijenio da ce biti od velike vrijednosti za ucenike Bara.

Ministar je kazao da ocekuje da ce do kraja decembra zapoceti procedura izbora izvodaca radova, te da ce za nekoliko mjeseci projekat biti zavrsen.

“Stvaramo preduslove za realizaciju jos jednog kapitalno vaznog projekta kada je u pitanju skolska sportska infrastruktura u Baru. Rijec je o izgradnji sportske sale OS ‘Mrkojevici’, o kojoj vec neko vrijeme postoji komunikacija izmedu Ministarstva, Opstine i udruzenja iseljenika ‘Rumija’. Nadam se da cemo u vrlo kratkom roku obezbijediti formalno-pravne pretpostavke u planskoj dokumentaciji kako bismo zapoceli konkretne aktivnosti na izgradnji ove skolske sale”, rekao je Sehovic.

Raicevic je naglasio da je Opstina opredijelila dio sredstava za ovaj projekat s ciljem da u sto skorijem roku djeca ovih skola dobiju adekvatne uslove za bavljenje sportom.

“Ove godine rekonstruisana je i fiskulturna sala OS “Blazo Jokov Orlandic”, zamjenjena je i bravarija u sali, dok je u toku I faza zamjene bravarije u skoli, vrijednosti oko 30.000 eura, a u narednoj godini ocekuje se i II faza, cime ce bravarija na ovom objektu biti u cijelosti zamijenjena. Takode, ova skola je u saradnji sa barskim privrednicima rekonstruisala otvoreni sportski teren, u koji je ulozeno oko 30.000 eura”, podsjetio je Raicevic.

Dodatno, u fiskulturnoj sali OS “Meksiko” nedavno je zavrsena adaptacija centalnog grijanja, vrijednosti oko 25.000 eura.

Kako napominju u saopstenju Ministarstva prosvjete, na teritoriji barske opstine u posljednje dvije godine, rekonstruisan je krov nekoliko skola, kao u OS “Derd Kastrioti Skenderbeg”, rijesen pitanje vodosnabdijevanja, a u narednom periodu ocekuje se i zamjena bravarije. Krov je rekonstruisan i u OS “Jovan Tomasevic” u Virpazaru, a vrijednost investicije iznosila je oko 30.000 eura.

Otvorene su dvije nove vaspitne jedinice barskog vrtica, dok su u domu ucenika i studenata “Dusan Marovic” rekonstruisani toaleti vrijednosti oko 65.000 eura.

AERODROMI CG

Aerodromi Crne Gore na danasnji dan biljeze 200.000 putnika vise nego u istom periodu rekordne prosle godine, sto predstavlja odlican poslovni rezultat, ocijenio je izvrsni direktor kompanije Danilo Orlandic.

,,Bolja organizacija posla, ulaganje u infrastrukturu i opremanje aerodroma kao i kvalitetnija saradnja sa predstavnicima turisticke privrede, omogucili su postizanje ovako dobrih rezulata”, kazao je Orlandic.

Aerodrom u Tivtu za prvih 11 mjeseci opsluzio je vise od 1,3 miliona putnika, dok je preko podgorickog Aerodroma putovalo vise od 1,2 miliona putnika.

Porast broja putnika, izmedu ostalog, duguje se, kako navodi Orlandic, cinjenici da Aerodromi Crne Gore uz pomoc Vlade Crne Gore iz godine u godinu sklapaju sve veci broj ugovora sa prestiznim aviokompanijama iz cijelog svijeta.

,,Konstantno radimo na povezivanju Crne Gore sa destinacijama sirom Evrope, a vjerujemo da ce sljedeca godina biti jos uspjesnija”, kazao je Orlandic.

CESTITKE

Danilovgrad sjutra slavi Dan opstine, a tim povodom cetitike su uputili predsjednici drzave, Skupstine i Vlade.

Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic uputio je cestitku povodom 9. decembra – Dana opstine Danilovgrad, predsjednici Zorici Kovacevic, predsjedniku Skupstine opstine Zoranu Boskovicu, odbornicima, ucesnicima svecane sjednice i svim gradanima Danilovgrada uz najbolje zelje za dalji uspjesan rad.

“U godini kada obiljezavamo vazne jubileje, 150 godina od osnivanja grada i 75 godina od oslobodenja, prilika je da s pijetetom odamo pocast casnim i hrabrim ziteljima Danilovgrada, nosiocima vjekovne crnogorske slobodarske misli i antifasisticke ideje. Upravo su te tekovine bile osnov za demokratski razvoj savremene Crne Gore, koja je obnovila nezavisnost, postala clanica NATO-a i u procesu pregovora sa EU napredovala toliko da je izvjesno da ce biti prva naredna clanica, cemu su Danilovgradani dali veoma vrijedan doprinos”, naveo je Dukanovic.

Kvalitetnim i odrzivim upravljanjem raspolozivim resursima, kao i mudrom politikom unapredenja poslovnog ambijenta i privlacenja domacih i stranih investitora, Danilovgrad, kako navodi Dukanovic, poprima obrise modernog, rastuceg grada, cime predstavlja uzor i drugim opstinama u Crnoj Gori.

“Uvjeren sam da ce se realizacijom zapocetih i planiranih infrastrukturnih projekata, kao i nastavkom politike podrske malim i srednjim preduzecima, obezbijediti kontinuitet dinamicnog razvoja grada, stvaranja novih radnih mjesta i sve boljeg ambijenta za dobar zivotni standard gradana”, zakljucio je Dukanovic.

Brajovic: Danilovgradanima stvoreni pogodnije uslove za zivot

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic cestitao je stanovnicima i lokalnom rukovodstvu Dan opstine Danilovgrad, koji se obiljezava 9. decembra.

,,Povodom 9. decembra Dana oslobodenja Danilovgrada kojeg ponosni Bjelopavlici obiljezavaju kao Dan opstine, upucujem iskrene cestitke uz zelju za dalji napredak Opstine na dobrobit svih njenih gradana”, naveo je Brajovic.

Jubilarnih 150. godina postojanja Danilovgrada i 75. godina od oslobodenja, dobra su prilika za podsjecanje na prethodne generacije koje su svojom hrabroscu, vizionarstvom i posvecenoscu gradili i unaprjedivali uslove zivota, a potomke, kako navodi Brajovoc, ucinili ponosnim nasljednicima njihovih casnih djela.

“Strateske aktivnosti na zastiti rijeke Zete mogu biti dobar primjer dobre saradnje i odgovornog odnosa drzavnih organa, lokalne uprave i civilnog sektora prema prirodnom bogatstvu i buducnosti generacija koje ovdje zive. Realno je ocekivanje da ce u periodu koji slijedi, drzava nastaviti da stvara podsticajne uslove za preduzetnistvo domaceg stanovnistva, kao i drugih investitora iz zemlje i svijeta. Time ce biti znacajno valorizovani potencijali kojima ovaj kraj obiluje, Danilovgrad ce postati sve prepoznatljiviji na privrednoj i turistickoj mapi Crne Gore, a gradanima stvoreni pogodniji uslovi za zivot i rad u ovom jedinstvenom gradu”, zakljucio je Brajovic.

Premijer Markovic cestitao Danilovgradanima Dan opstine

Premijer Dusko Markovic cestitao je u svoje ime i u ime Vlade gradanima Danilovgrada, odbornicima u Skupstini opstine i opstinskom rukovodstvu 9. decembar – Dan opstine ocjenivsi da su zajednicki napori Vlade i lokalne uprave rezultirali napretkom Danilovgrada koji je danas sredina podsticajna za investicije i administrativno uredena u interesu razvoja i kvaliteta zivota gradana.

“Vlada dodatno osnazuje razvoj Danilovgrada kroz izgradnju kapitalne i drustvene infrastrukture. Samo za izgradnju bulevara od Podgorice i rekonstrukciju starog puta Podgorica – Danilovgrad, ulozicemo blizu trideset miliona eura, sto ce donijeti novi kvalitet zivota gradanima Bjelopavlica. Stopa nezaposlenosti u danilovgradskoj opstini primjetno je ispod drzavnog prosjeka, a nove investicije zapocete ovih dana otvaraju perspektivu za nova zaposljavanja i visi zivotni standard”, stoji u cestitki predsjednika Vlade Duska Markovica upucenoj predsjednici Opstine Danilovgrad Zorici Kovacevic i predsjedniku Skupstine opstine Zoranu Boskovicu.

Premijer u cestitki dalje navodi da takav razvoj Danilovgrada dodatno upotpunjuje pozitivne rezultate i trendove crnogorske ekonomije i da Vlada i rukovodstvo ove opstine nastavljaju zajednicki istim pravcem razvoja i napretka.

DOGOVORENA SARADNJA

Planovi za rjesavanje pitanja vodosnabdijevanja, sakupljanja i tretmana otpadnih voda u naselju Dobra Voda i Veliki Pijesak, koji treba da se realizuju u saradnji sa Regionalnim vodovodom, Evropskom bankom za obnovi i razvoj (EBRD) i Opstinom Bar, bili su tema sastanka predstavnika ove tri institucije.

Dogovoreno je da Opstina Bar, u narednom periodu, definise formalno-pravne odnose sa Regionalnim vodovodom, kao i da imenuje radni tim koji ce zajedno sa timom Regionalnog vodovoda i EBRD-om raditi na pripremi i implementaciji projekta.

Predsjednik Opstine Bar Dusan Raicevic je kazao da ga raduje sto je EBRD spremna da podrzi ovaj veoma znacajan projekat za grad.

“Vjerujem da ce nasa saradnja sa EBRD i Regionalnim vodovodom biti jednako uspjesna kao i do sada i da ce rezultirati implementacijom projekta koji ce rijesiti visedecenijski problem vodosnabdijevanja u ovom dijelu nase opstine”, istakao je Raicevic.

Iduce sedmice ce biti pokrenuta procedura za izbor konsultanta, za ciji rad je Evropska banka obezbijedila donatorska sredstva, koji ce u saradnji sa Regionalnim vodovodom, kao i Opstinom Bar, imati zadatak da pripremi idejna rjesenja i da pruzi svu neophodnu pomoc u pripremi tenderske dokumentacije za izradu glavnih projekata, kao i po pitanju izgradnje komponenti projekta.

Kako napominju u saopstenju Opstine Bar, sef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Jap Sprej se zahvalio na ukazanom povjerenju uvjeren da ce se uspjesna saradnja sa Opstinom Bar nastaviti, ne samo kada je u pitanju implementacija ovog projekta vec i za sve buduce zajednicke aktivnosti.

Sastanak je nastavak zapocete saradnje izmedu EBRD, Regionalnog vodovoda i Opstine Bar, prvenstveno sa ciljem rjesavanja pitanja vodosnabdijevanja bezvodnih podrucja Bara.

Tim povodom je radna grupa sastavljena od predstavnika Opstine Bar i Regionalnog vodovoda pripremila dokumentaciju o trenutnom stanju vodosnabdijevanja ne teritoriji barske opstine, analizu postojecih kapaciteta i razvojnih potreba sa predlogom mjera, dok je u januaru 2019. godine tim medunarodnih eksperata posjetio naselje Veliki Pijesak sa ciljem prikupljanja podataka u svrhu izrade analize, odnosno studije izvodjivosti, kao polazne osnove za ocjenu projekta vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda na ovom podrucju i njegovo finansiranje od strane EBRD.

BRKAN

Politicke partije sve cesce koriste sirenje laznih vijesti tokom izbornih kampanja, ocijenio je urednik portala Raskrinkavanje Darko Brkan.

On je rekao Vijestima da politicke partije najcesce sire dezinformacije pokretanjem anonimnih portala, od kojih vijesti cesto preuzimaju i regionalni mediji.

“Mi smo u predizborno vrijeme imali cijelu seriju clanaka o predizbornim dezinformacijama koje su koristile ili partije ili njima bliski ljudi da uticu na javnost. A gotovo na dnevnoj bazi provjeravamo clanke za koje je evidentna politicka pristrasnost”, kazao je Brkan.

Prema njegovim rijecima, sve to navodi na zakljucak da je povezanost politickih partija sa medijima, kako javnim tako privatnim, pa i onim anonimnima, veoma evidentna.

“U nekim slucajevima imamo jasne aktivnosti pokretanja anonimnih portala koji se bave iskljucivo proizvodnjom dezinformacija u korist ili protiv pojedinih partija ili politicara”, rekao je Brkan.

On je kazao da su koriscenjem naprednih algoritama na vise od 500 hiljada veza izmedu medija u bazi, nasli da su najjace medusobne veze izmedu 29 medija i da se jako veliki broj istih dezinformacija prosirio kroz tu mrezu.

“Tu imamo 14 medija iz BiH (uglavnom iz Republike Srpske) i 15 medija iz Srbije. Medu njima su Radio-televizija Republike Srpske, novinska agencija SRNA, Alternativna televizija iz BiH, te Sputnjik, RTS, Informer i Kurir”, kazao je Brkan.

KOD MEDOVE

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je 14 minuta poslije ponoci registrovao zemljotres srednje jacine sa epicentrom na 18 km juzno od Medove u Albaniji.

Jacina zemljotresa u hipocentru (zaristu) iznosila je 4,2 jedinice Rihterove skale, sto odgovara epicentralnom intenzitetu od VI stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Zariste ovog zemljotresa locirano je na dubini od osam kilometra.

“Na osnovu numerickog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne stete u epicentralnom podrucju”, saopsteno je iz Oavoda.

SD NA KONGRESU SPD NJEMACKE

Medunarodna sekretarka SD-a Irma Nisic i clanica Predsjednistva Marija Blagojevic, su na poziv SPD Njemacke 6. decembra 2019. godine prisustvovale kongresu ove partije, na kojem je izabrano novo rukovodstvo. Na celo SPD-a dosli su Norbert Valter Borjans i Saskia Esken.

U susret Kongresu, Partija evropskih socijalista (PES) je u saradnji sa SPD-om organizovala medunarodnu konferenciju na kojoj su predstavnici socijaldemokratskih partija clanica PES-a razgovarali o buducnosti Evrope i ulozi socijaldemokratije u njoj.

Predsjednik PES-a Sergej Stanisev istakao je da je za prevazilazenje aktuelnih izazova kljucna medunarodna saradnja, kao i da postoji kolektivna odgovornost za prevazilazenje rasta populizma u Evropi, sto je moguce postici jedino kroz solidarnost.

Predsjednica SD grupe u Evropskom parlamentu Irace Garsija Perez, naglasila je da su Evropi potrebne socijaldemokratske vrijednosti, jer su solidarnosti i jednakost odgovor na izazove sa kojima se suocavamo. Ministar evropskih poslova Italije Enzo Amendola je u toku izlaganja istakao znacaj kredibilne perspektive za prosirenje EU.

Predstavnice Socijaldemokrata Crne Gore na marginama navedenih dogadaja imale su niz bilateralnih susreta sa predstavnicima drzava regiona, zamjenikom generalnog sekretara PES-a, kao i predstavnicima Madarske i Svedske.

DEMOKRATE OCIJENILE

Losa politika DPS u koriscenju prirodnih resursa, prema misljenju Demokrata, narocito je ostavila traga u sektoru industrije drveta.

“Od zemlje sa regionalno prepoznatljivim razlicitim proizvodima od drveta, Crna Gora je sada izvoz finalnih proizvoda svela na statisticku gresku, a visestruko uvecala uvoz. Doslo je do dramaticnog smanjenja broja zaposlenih u ovoj oblasti, sto je uticalo na pad standarda gradana, narocito na sjeveru drzave. Strategije koje je usvajala Vlada Crne Gore u ovoj oblasti ostale su samo mrtvo slovo na papiru” istice se u saopstenju Demokrata.

Kako podsjecaju, prije trideset godina Crna Gora je imala kapacitete za preradu drveta i snazan izvozni potencijal. Proizvodila je i gradevinsku stolariju, montazne kuce i parkete, posjedovala kapacitete za proizvodnju svih vrsta namjestaja. Sve to u kolicinama i kvalitetu neophodnim za izvoz. Desetine hiljada gradana je bilo egzistencijalno oslonjeno na ovu privrednu granu.

“Politika DPS-a je sumska bogatstva i vodeci pogon za preradu drveta, povjerila Draganu Brkovicu, a rezultat njegovog gazdovanja sumama pokazao se nakon raskida koncesionog ugovora, kada je konstatovano da je suseno 80 hiljada kubika sume zbog izostanka adekvatnog odrzavanja. Takode umjesto planirane sadnje 3.143 hektara novih suma, Brkoviceva kompanija je zasadila svega 319 hektara. Nagomilani dugovi u visemilionskim iznosima po osnovu koncesija, poreza i drugih dazbina, kao i visemjesecna dugovanja prema zaposlenima, pokazuju da je rijec o potpunom kolapsu vodece kompanije u drvnoj industriji”, napominju u Demokratama.

Zvanicna statistika pokazuje, dodaje se, da je u 2018. godini Crna Gora izvezla drvnu sirovinu u vrijednosti od 27 miliona eura. Istovremeno je uvezla 28 miliona eura proizvoda od drveta i 61,5 miliona eura namjestaja i njihovih djelova. Ovakav trend je nastavljen i u 2019. godini prema podacima Monstata. Poredenja radi BiH izvozi oko 480 miliona proizvoda od drveta i namjestaja, dok Crna Gora izvozi svega 766 hiljada eura vrijednosti namjestaja.

“U Crnoj Gori je DPS unistio drvnu industriju, a sada izvozom sirovina razvija regionalne. Naravno, potrebno je izdvojiti svijetle primjere manjih preradivaca, kojima je izostala adekvatna podrska drzave, dok su se milioni usmjeravali prema Draganu Brkovicu. Potpuno je jasno da su pogresna politika, i drzavna strategija, korupcija, privilegovanje pojedinaca iz vrha vlasti, doveli do potpune katastrofe u drvopreradivackoj industriji Crne Gore. Dakle, problem je potrebno rijesiti u korijenu, a to je jedino moguce smjenom DPS-a, cime bi se presjekli usko interesni kanali i izgradila ozbiljna drzavna strategija u ovoj oblasti u skladu sa interesima Crne Gore i njenih gradana”, zakljucuju Demokrate.

RTCG ILI CRT?

Ideji da se naziv Radio i Televizija Crne Gore promijeni u Crnogorska radio televizija, protive se one politicke partije koje se jos uvijek ne mire sa cinjenicom da je Crna Gora medunarodno priznata i samostalna drzava, kaze za TVCG novinar Senad Pecanin. Podsjeca se i da je troslovni logo, praksa u vecini evropskih zemalja.

Od momenta kad je generalni direktor u ime urednickog tima i menadzmenta na Svecanoj akademiji povodom 75 godina radija i 55 televizije saopstio inicijativu o promjeni naziva Radio-televizija Crne Gore u Crnogorska radio-televizija u javnosti su se cule reakcije, kako politickih partija, tako i lingvista. Dok jedni inicijativu smatraju logicno, za druge je ona diskriminatorska i u njoj vide, kako kazu, dukljanski projekat.

“Pokazuje se da Javni servis nije servis svih gradana Crne Gore, pokazuje se da je to antisrpski servis, pokazuje se da je to Javni servis, takozvani Javni servis koji je usmjeren protiv dobrog dijela gradana Crne Gore koji ga placaju”, rekao je Jovan Vucurovic iz Nove.

I u Bosnjackoj smatraju (BS) smatraju da je inicijativa suprotna Ustavu Crne Gore.

“Javni servis ima najvecu sansu da promovise najvece vrijednosti nase drzave, a to su multietnicki i multivijerski sklad, na kraju po cemu smo i prepoznati u cijelom svijetu, a to je ustvari blago kojem su doprinijeli svi ljudi, odnosno svi gradani Crne Gore”, kazao je Ervin Ibrahimovic.

Pa zar Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozoriste, Matica crnogorska nijesu institucije svih gradana Crne Gore i kome bi onda pripadala Crnogorska radio-televizija. Na ova pitanja odgovara dekan Fakulteta za crnogorski jezik i knjizevnost Adnan Cirgic.

“Inicijativa nije da to bude Radio-televizija Crnogoraca, nego Crnogorska radio-televizija. Ukoliko takva inicijativa nema u Crnoj Gori produ, onda je jasno o cemu je rijec. Rijec je o poznatoj anticrnogorskoj kampanji koja ne prihvata ni crnogorsku kuturu, ni crnogorsku bastinu, ni crnogorski jezik, ni crnogorsku drzavu na kraju”, smatra Cirgic.

Za Senada Pecanina tragikomicno je protivljenje i logicnom i prakticnom prijedlogu imenovanja Javnog servisa u Crnogorska radio-televizija. Podsjeca Pecanin i na praksu u evropskim zemljama.

“Otud imamo britanski BBC, austrijski ORF, i Hrvatsku radio televiziju, Bosansko-hercegovacka radio-televiziju i tako dalje. Neutemeljena su protivljenja pojedinih politickih aktera promjeni imena, koja se baziraju na argumentaciji da ce pridjev Crnogorska moze razumjeti kao nacionalna, a ne drzavna pripadnost. Naime, po toj logici bi se i crnogorska drzava imala smatrati drzavom iskljucivo gradana crnogorske nacionalnosti, sto ni po ustavu ni u stvarnosti nije slucaj”, ocijenio je Pecanin.

A da inicijativa nije plod nikakve praznicne euforija potvrduju iz menadzmenta nase kuce. U saopstenju se napominje da je rijec o potrebi da se nas Javni servis usaglasi sa evropskom praksom i standardima Radiodifuzne unije, koji podrazumijeva troslovni logo za nacionalne javna emitere. Apsolutno je, kazu, neutemeljena tvrdnja da je rijec o nacionalnoj iskljucivosti inicijative.

“Ta tvrdnja potice iz poimanja koje ce politicku subverziju i nacionalnu iskljucenost prepoznati u svakoj sintagmi koja sadrzi pridjev ‘crnogorski’. Istu bi politicku sumnju mogli izazvati i ‘crnogorski turizam’, ‘crnogorska privreda’, ‘crnogorske planine’ i slicno. Intencija da se u semantickoj dubini pridjeva ‘crnogorska’ prepozna nacionalna iskljucivost je naucna i vanjezicka zato sto za izraz Crna Gora ne postoji drugi prisvojni pridjev”, saopstio je menadzment RTCG-a.

Otkud onda pojedina strahovanja i tumacenja da se pridjev ‘crnogorska’ razumije kao nacionalna, a ne drzavna pripadnost. Pecanin kaze da se u nasem jeziku pod nacijom smatra etnicka pripadnost, dok je u medunarodnoj komunikaciji nacija – drzava.

“To je dodatni razlog osporavanja prijedloga o promjena imena koja su plod nerazumijevanja medunarodno prihvacenih termina, postoji protivljenja koja dolaze iz nacionalistickih pobuda onih politickih snaga koje si ne mire sa cinjenicom postojanja medjunarodno priznate, suverene i nezavisne Crne Gore. Jasno je da njima smeta prakticno svaka odrednice drzavno-pravnog i nacionalno-kulturnog identiteta Crne Gore”, dodao je Pecanin.

Radio i Televizija Crne Gore je digitalizacijom i modernizacijom konacno usla u digitalnu eru, koja podrazumijeva novi tehnoloski pristup u proizvodnji medijskog sadrzaja. Zato u nasoj kuci smatraju da bi promjenu imena RTCG u Crnogorska radio televizija trebalo uvrstiti u novi zakon o Javnom servisu. Pridjev Crnogorska ne znaci da je Radio televizija samo onih koji se izjasnjavaju kao Crnogorci, vec bi kao i do sada, ona bila institucija svih gradana Crne Gore, kao sto su, uostalom, i neke druge sa istim pridjevom.

Nevenka Jovovic, TVCG

PREDSTAVA

Dokumentarna predstava “RAW PLAY – igra sa sest zivota”, kroz interaktivu i multimedijalu formu, ukazuje na izazove i probleme sa kojima se suocavaju mladi, kao i na odnos drustva prema njima, a gledaoci, izlazeci iz uloge pasivnih posmatraca, odlucuju o zivotima glavnih likova.

Predstava koju je izvela glumacka trupa ApsArt Centar za pozorisna istrazivanja iz Beograda, realizovana je u okviru projekta ”Mladi u riziku od socijalne iskljucenosti” a koji realizuje nevladina organizacija (NVO) Juventas, uz finansijsku podrsku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Pozorisna rediteljka i osnivacica ApsArt Centra za pozorisna istrazivanja, Aleksandra Jelic, kazala je da je predstava “RAW PLAY – igra sa sest zivota”, koja je premijerno izvedena u Podgorici, dokumentarna.

,,Ovo je jedna dokumentarna ili verbatim predstava koju je nastala tako sto je dramaturg, tri mjeseca prije nego sto smo poceli proces sa glumcima, radio i istrazivao na dokumentarnim pricama”, pojasnila je Jelic.

Predstavu odlikuje, kako je kazala, interaktivna i multimedijalna forma.

,,Multimedijalna u smislu da, osim pozorisnih sredstava, koristimo i druga izrazajna i vizualna sredstva. Interaktivna je zato sto gledaoci, u toku cijele predstave, mogu da glasaju, koristeci svoje mobilne telefona i da na taj nacin uticu na sami ishod junaka koji postoje u predstavi”, navela je Jelic.

Ona je kazala da su u predstavi predstavljeni mladi, kako bi drustvu priblizili njihovu svakodnevnicu i probleme.

,,Tema i fokus predstave su mladi. Njihovi problemi, neki problemi koji se ne cuju toliko u javnosti, za koje ne znamo toliko. Zelimo da priblizimo koliko mladim ljudima nije lako da budu mladi i da opstaju u ovakvom drustvu”, pojasnila je Jelic.

Jelic je kazala da je predstava predpremijerno izvedena u Beogradu, a da je planirano da bude izvodena i u regionu.

Koordinatorka programa u NVO Juventas, Maja Markovic, kazala je da su u fokusu projekta ”Mladi u riziku od socijalne iskljucenosti” u okviru kojeg se realizuje predstava, mladi koji koriste droge, koji su u sukobu sa zakonom, bez roditeljskog staranja, djeca iz disfunkcionalnih porodica.

,,Kroz projekat smo htjeli da poboljsamo sistem, odnosno stanje koje je na raspolaganju ovim mladim ljudima. S obzirom na to da postoji mnogo rupa u sistemu, mladi ne dobijaju adekvatnu podrsku, nisu prepoznati od strane institucija koje bi njima trebalo da se bave ali cesto nisu prepoznati ni od strane sugradana”, rekla je Markovic.

Ona je kazala da je u okviru tog cetvorogodisnjeg projekta sproveden veliki broj aktivnosti, a da je jedna od njih predstava zbog, kako je navela, snaznog uticaja koji ostavlja na prisutne.

,,Odlucili smo se da jedna od aktivnosti bude ova predstava, kao i dokumentarni film koji radimo, jer je cinjenica da u poslednje vrijeme umjetnost ima veoma znacajnu ulogu u skretanju paznje na bitne drustvene teme i mislim da je to ova predstava i pokazala. Prisutni su izasli iz sale sa mnogo jacim utiskom, nego da su procitali neki dopis, tekst ili izjavu za medije ili da su prisustvovali nekoj konferenciji”, ocijenila je Markovic.

Ona je kazala da je podgorickoj publici predstavljen jedan drugaciji umjetnicki izrazaj, a da je interesovanje za predstavu bilo veliko.

,,Predstava je jako zanimljiva, jer je potpuno neobican koncept, koji nismo imali prilike da vidimo do sada u Podgorici. Koncept u kom gledaoci ucestvuju, ali ne na neki standardan nacin, vec dobijaju sansu da se igraju zivotima drugih ljudi i da odlucuju o ishodu predstave, sto daje malo cudan osjecaj. Sala Dodesta je bila puna, nama je samo zao sto je ogranicena kapacitetom i sto nismo mogli da izademo u susret svim ljudima koju su htjeli da pogledaju predstavu”, navela je Markovic.

Glumac, Jovan Mijovic, kazao je da koncept predstave nije uobicajan sto, kako je ocijenio, nosi izvjesni rizik kada je u pitanju reakcija publike.

,,Neizvjesne su reakcije publike jer ova predstava nije uobicajni koncept za domaci teatar. Teme su dosta osjetljive i ne moze bas svako da svari tu kolicinu istine, posebno ukoliko uzmemo u obzir da je predstava dokumentarna, likovi stvarni, a da smo mi na sceni predstavili njihove ekstremne zivote”, rekao je Mijovic.