NA CETINJU

Gradonacelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kascelan obisao je danas sa saradnicima radove na sanaciji i rekonstrukciji puta u selu Grab, u Mjesnoj zajednici Bata, koji se realizuju u okviru projekta sanacije i rekonstrukcije lokalnih puteva u Katunskoj nahiji, vrijednom 410 hiljada eura.

Kako je saopsteno iz Prijestonice, radovi bi trebalo da budu zavrseni najkasnije sjutra, a obuhvatali su sanaciju i rekonstrukciju 400 metara kolovoza, sirine 2,5 metara.

Prethodno su u selu Petrov do, u Mjesnoj zajednici Ceklici, zavrseni radovi na sanaciji i rekonstrukciji 300 metara puta.

U toku su i radovi na profilisanju i pripremi puta za asfaltiranje u selu Lipa, gdje bi trebalo da bude sanirana i rekonstrusana saobracajnica duzine 3,5 kilometara.

Ocekuje se da bi ovi radovi mogli biti zavrseni u toku naredne sedmice ukoliko dozvole vremenske prilike.

Nakon zavrsetka radova u selu Lipa mehanizacija ce biti preseljena u selo Dragomi do i Jezer, u Mjesnoj zajednici Ceklici. Tamo bi trebalo da bude saniran i rekostrusan put u duzini od pet kilometara.

“Prijestonica Cetinje je u proteklih godinu sanirala i rekonstruisala oko 30 kilometara lokalnih i seoskih puteva, za sta je potrosila oko 1,7 miliona eura”, saopsteno je iz Prijestonice.

BOGDANOVIC

Vlada Crne Gore utvrdila je na danasnjoj sjednici Prijedlog zakona o medijima.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanovic je istakao kako je novi akt plod rada u kojem su ucestvovali i predstavnici medijske zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, regulatora i samoregulatora, Sindikata medija, predstavnika drzavnih institucija.

“Tokom izrade ovog akta, imali smo tijesnu saradnju sa ekspertima Savjeta Evrope, uz najsiru javnu raspravu koja je trajala i van maksimalnih rokova. Zakon je pracen i trostrukom monitoring ekspertizom Savjeta Evrope, uz tri citanja Evropske komsije, a sve u cilju usaglasavanja sa najvisim medunarodnim standardima”, rekao je on.

Ministar Bogdanovic je istakao kako prijedlog novog zakonskog rjesenja donosi niz novih mjera i instituta.

Neka od novih rjesenja ticu se sire definicije medija, koja sada podrazumijeva i online medije.

Pritom, prijedlog zakona prepoznaje i odgovornosti osnivaca tih medija u pogledu objavljivanja komentara trece strane, opet na preporuku eksperata Savjeta Evrope. Prijedlogom zakona predvideno je i formiranje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, sto i ovim putem zelim posebno akcentovati kao dobar model.

“U okviru tog fonda bice obezbijedena podrska medijima za proizvodnju programskih sadrzaja od javnog interesa, kao i sredstva za podsticanje samoregulacije”, naglasio je on.

Pitanje medijskog vlasnistva takodje je tretirano novim aktom.

“To ce, kako je ovim prijedlogom definisano, biti transparentnije, a osnivaci medija imace i obavezu da na jednostavan i direktan nacin omoguce javnosti podatke o svim vlasnicima koji imaju vise od pet odsto udjela u osnivackom kapitalu medija. Takode, zakon definise transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, ukljucujuci i oglasavanja drzavnih organa u medijima, tako sto predvida kako obavezu organa javnog sektora, tako i medija o vodenju evidencije i objavljivanje podataka o uplatama iz javnih prihoda”, saopstio je ministar Bogdanovic.

Prijedlog zakona o medijima, uz to, sadrzi i posebne odredbe koje se ticu osnivanja medija, prava zastite izvora informacija, zastite ugleda novinara, iskljucenja odgovornosti za stetu ako je novinar postupao u skladu sa duznom novinarskom paznjom, pretpostavke nevinosti, zabrane govora mrznje, zastite djece i maloljetnika, prava na ispravku i odgovor, te cuvanja i prava na uvid u medijski zapis.

BOGDANOVIC

Vlada je na danasnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o medijima.

Kako je saopstio ministar kulture Aleksandar Bogdanovic, cilj predlozenog zakona je unapredene demokratskog ambijenta slobode medija i slobode izrazavanja shodno najvisim medunarodnim standarad.

“Neka od novih rjesenja ticu se sire definicije medija, koji sada ukljucuju i online medije”, porucio je Bogdanovic.

Zakonom je predvideno i formiranje fonda za podrsku rada medija.

Pitanje medijskog vlasnistav ce, kako kaze Bogdanovic, biti transparentnije, kao i oglasavanje drzavnih organa u medijima.

KCCG

U Klinickom centru Crne Gore (KCCG) prvi put su izvedeni operativni zahvati korekcije deformiteta skolioze kicmenog stuba, saopsteno je iz te zdravstvene ustanove.

Navodi se da su ortopedi Klinickog centra Crne Gore (KCCG), Aleksandar Juskovic i Marko Borovinic, zajedno sa eminentnim turskim strucnjakom Cagatajem Ozturkom /Chagatay Ozturk/, izveli tri operacije idiopatske skolioze kod djevojcica uzrasta od 12 do 17 godina.

,,Operacije su izvedene kao sto se rade u svjetski poznatim zdravstvenim ustanovama sa potpunom korekcijom deformiteta”, kaze se u saopstenju.

Kako su kazali iz KCCG, jedna operacija je bila posebno zahtjevna jer je izvedena kod djeteta sa Marfanovim sindromom – rijetkom nasljednom bolescu vezivnog tkiva koja dovodi do poremecaja u razvoju kostiju, ociju, srca i krvnih sudova, sto je mnogo kompleksnije nego idiopatska skolioza.

,,Uradena je i jedna jako kompleksna infekcija kicmenog stuba sa apscesima na vise nivoa, kao i jedna vertebroplastika kod mlade pacijentkinje sa osteoporotskim prelomom, te tezak deformitet kicme po tipu degenerativnih promjena”, naveli su iz KCCG.

Na taj nacin, kako su naveli, ortopedi KCCG su ostvarili ono sto su vec planirali, a to je uvodenje hirurgije deformiteta kicmenog stuba kod djece, cime su zaokruzili citav aspekt operacija na kicmenom stubu.

,,Ovaj projekat, osim komfora za nase pacijente, jer zdravstvenu uslugu dobijaju u svojoj drzavi, omogucice znacajne ustede”, kazali su iz KCCG, navodeci da izvodenje tih opertivnih zahvata u referentnim evropskim centrima po pacijentu kosta i do 300 hiljada EUR.

,,Vazno je takode naglasiti da uz podrsku profesora Cagataja izvodenje ovih operacija u nasoj ustanovi, prije svega omogucava edukaciju nasih ljekara za samostalno izvodenje ovih kompeksnih zahvata”, kaze se u saopstenju.

Iz KCCG su kazali da u buducem periodu planiraju jos takvih operacija i da vec imaju kandidovane djece, kao i jedan broj jako teskih slucajeva koje centri u okruzenju zbog kompleksnosti nijesu mogli da prihvate.

,,Na ovaj nacin omogucavamo pacijentima komfor, sigurnost operacija i, naravno, znacajno umanjujemo troskove koje je do sada Fond za zdravstveno osiguranje morao da snosi za njihovo lijecenje, cak i u vise navrata, u ustanovama u okruzenju”, dodaje se u saopstenju.

BUDZET ZA 2020.

Vlada Crne Gore ce sljedece godine za kulturu izdvojiti 10 odsto vise sredstava u odnosu na 2019, pa ce podrska institucijama kulture biti veca za 1,2 miliona eura, saopstio je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic na danasnjoj sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u Skupstini Crne Gore.

On je clanovima Odbora predstavio budzet Crne Gore za 2020. godinu koji se tice kulture, pri cemu je naglasio kako su, u odnosu na ranije godine, povecana sredstva za sve produktivne programe, kao i za brojne oblasti, pocev od kinematografije, sve do kapitalnih projekata i kreativnih industrija.

“Dobra je vijest sto ce Vlada u sljedecoj godini za kulturu predlozila sredstva u iznosu od 25 miliona eura, sto je za gotovo 10 odsto vise u odnosu na tekucu fiskalnu godinu. Siguran sam da to moze predstavljati razlog za optimizam, najprije kada je u pitanju finansiranje umjetnosti, ustanova, bastine i infrastrukture iz oblasti kulture iz javnih fondova. Taj podatak predstavlja jasan signal kako postoji trend rasta podrske same drzave kulturi i pratecim procesima i siguran sam da ce on biti nastavljen i u godinama koje su pred nama”, rekao je on.

Bogdanovic je kazao kako su budzetom za 2020. godinu planirana veca sredstva u cilju razvoja gotovo svih oblasti umjetnosti, pri cemu je izdvojio podatke koji se ticu kinematografije i kreativnih industrija.

“Znatna ce biti ulaganja u kinematografiju i u tu svrhu opredijelili smo 1,6 miliona, odnosno gotovo 40 odsto vise nego ove godine, a to je samo dio svega sto cemo uraditi. Kroz brojne druge mehanizme – pocev od kreativnih industrija, preko podrske za koprodukcijske projekte, sve do onoga sto je nasoj kinematografiji sada dostupno i putem ‘Eurimagesa’ – postoji niz instrumenata da sljedece godine dodatno unaprijedimo tu oblast. Nas cilj je i veca vidljivost crnogorske kinematografije i vece ucesce u koprodukcijama i, na kraju, sto je uostalom i povezano sa prethodna dva – afirmacija potencijala koji Crna Gora ima kao destinacija sa brojnim atraktivnim filmskim lokacijama. Osim toga, pomenucu da samo sljedece godine opredjeljujemo vise od milion eura za oblast kreativnih industrija. Pritom, nije rijec samo o direktnoj podrsci stvaraocima koji rade u tom sektoru, vec i o ulaganjima u infrastrukturu, odnosno kapacitete za njihov rad. Istovremeno, vjerujem da cemo na taj nacin dobiti i resurse za kvalitetne programe razmjene umjetnika – povodom cega smo vec mnogo uradili i tokom ove godine”, istakao je Bogdanovic.

On je predstavio i druge kljucne mjere koje su planirane Budzetom za sljedecu godinu.

“Ulozicemo vise sredstava i u savremenu umjetnost, rad muzickih institucija i muzicara, a teatarska scena bice u jos vecem fokusu, pri cemu mislim i na nezavisnu scenu. Aktivna podrska drzave festivalima i srodnim smotrama. Vec imamo koncept daljih aktivnosti na polju dalje valorizacije kulturne bastine. Pored budzetskih, u kulturnu bastinu ocekujemo sljedece godine i sredstva iz privatnih fondova, a sve kroz modele saradnje sa privatnim sektorom koji treba da ima vaznu ulogu u valorizaciji izdasnih potencijala kulturne bastine”, kazao je Bogdanovic.

Kroz Budzet za narednu godinu obezbijedena su sredstva za znacajne infrastrukturne projekte. Zavrsice i u funkciju staviti tri kreativna haba i u Kotoru, Baru i Podgorici.

“U najvecoj mjeri bice zavrsene aktivnosti i na uspostavljanju i dva preostala – u Bijelom Polju i u Jusovaci u Podgorici”, zakljucio je Bogdanovic.

PREDLOZEN ZAKON

Vlada Crne Gore je danas utvrdila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica. Zakonom se, kako je saopsteno iz Vlade, garantuje pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici.

Kako je nakon sjednice Vlade kazao ministar pravde Zoran Pazin, Predlogom zakona su u potpunosti prihvacene sve preporuke Venecijanske komisije.

,,Dobili smo je jedan moderan i u odnosu na okruzenje veoma liberalan tekst zakona, koji mogucava da svaki gradanin postupajuci po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik”, naveo je Pazin.

Podsjeca da je zakon koji je na snazi iz 1977, te da predlaganjem novog zakona drzava izlazi u susret i proslim i buducim generacijama.

Namjera Vlada je bila da se, kako kaze Pazin, dijalogom dode do rjesenja koje ce podrzati ono sto su medunarodni standardi u toj oblasti.

,,Predstavnici SPC, nazalost nijesu prihvatili dijalog o preporukama SPC”, naveo je Pazin.

Konstatovali smo da se garantuju sva pravila dokazivanja i dokazni standardi koji su propisani Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o parnicnom postupku.

,,Garantuje se pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici. Potpuno su neosnovana spekulacije da Vlada ima namjeru da bilo koga iseljava iz hramova, da bilo kome otima hramove. Naprotiv, eksplicitno je receno u novom canu 64. ovog predloga zakona da vjerske zajednice, koje su korisnici vjerskih objekata nastavljaju da koriste te objekte do odluke drzavnog organa”, naveo je Pazin.

On je kazao da se Predlogom zakona samo ureduje pravni sistem u toj oblasti, u skladu sa medunarodnim standardima.

,,MCP nema od koga da brani hramove, jer Vlada ne namjerava da ulazi u te hramove niti ima namjeru da onemogucava bilo koga da uziva vjerska prava upravo u tim hramovima” , zakljucio je Pazin i dodao da je sa MCP imao korektan i profesionalan dijalog.

DONACIJA AMERICKE AMBASADE

Napori crnogorske Vlade da ravnomjerno zastupa brigu o djeci sa smetnjama u razvoju uslovila je otvaranje Dnevnih centara u 14. nasih gradova. Najstariji je sagraden u Bijelom Polju u kojem je trenutno 30. korisnika. Donacijom americke ambasade vrijednom oko 240 hiljada dolara, objekat je rekontruisan i dograden. Postojece usluge realizuju se sada na preko 300 kvadrata.

Dnevni centar je zahvaljujuci Americkoj ambasadi prosirio prostorne kapacitete za 165 kvadrata i time stvorio kvalitetnije uslove za boravak i rad sa djecom sa poteskocama u razvoju.

Tokom obilaska centra ambasadorka Dzudi Rajzling Rajnke je istakla da je 245.00 dolara, koliko je ulozeno u investiciju, ambasada obezbijedila kroz Vojne kancelarije.

“Ponosni smo sto je nasa Vlada obezbijedila finasijska sredsta za prosirenje kapaciteta Dnevnog centra cime je pokazala spremnost da pomogne Crnoj Gori u dostizanju njenih ciljeva kada je rijec o stvarnju boljih uslova za zivot svojih gradana”, kazala je ambasadorka SAD.
Rajnke je kazala da zaposleni pruzaju paznju i ljubav sticenicima.

“Oni znaju da uzivaju u zivotu, a oni koji svakodnevno brinu o njima su pravi heroji i zato sam srecna sto smo im pomogli i sto se sada na jos kvalitetniji nacin sprovode inkluzivno-terapeutske aktivnosti”, istakla je je ambasadorka SAD, najavljujuci pomoc u onim segmentima koji ce pospjestiti kvaliteniji zivot gradana Crne Gore, a posebno djece.

“Prema pravilniku Ministartva rada i socijalnog staranja 10 kvadrata prostora je potrebno za jednog korisnika, tako da sada sa onim nasim starim dijelom i ovim dogradenim mozemo smjestiti 30 korisnika. Znamo da su potrebe i vece od ovoga, ali to su trenutne mogucnosti”, kazao direktor Centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju “Tisa”, Ensad Omerovic.

Dogradnjom “Tisa” je dobila i potrebnu licence za rad.

“Od 2017. godine krenulo je licenciranje ustanova socijalne i djecije zastite, pa smo uz donaciju americke amabsade uspjeli da zadovoljimo sve kriterijume koje je propislao Ministartvo rada i socijalnog staranja”, podsjetio je Omerovic.

Ambasadorka SAD obisla je i Malu grupnu kucu u kojoj trenutno 24 sata boravi osmoro djece bez roditeljskog staranja ili cijim je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo.

Vukoman Kljajevic i Vanja Rakonjac

PROJEKAT EU VRIJEDAN 163.000 EURA

Romska zajednica je najranjivija i najvise marginalizovana, a cilj je da se pripadnicima te populacije omoguci aktivno ucesce u odlucivanju o njihovoj buducnosti, uz uspostavljanje partnerskog odnosa sa drzavnim institucijama i nevladinim organizacijama, saopsteno je na prijemu povodom zvanicnog pocetka projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zastite ljudskih prava Roma i Egipcana u Crnoj Gori”.

Projekat finansira Evropska unija, a implementirace “Help” u partnerstvu sa romskom organizacijom mladih “Koracajte sa nama – Phiren Amenca”, u Podgorici, Beranama i Bijelom Polju.

Task menadzerka u Delegaciji EU u Crnoj Gori Mladenka Tesic, istakla je da se romska zajednica suocava se sa velikom socijalnom iskljucenoscu, kao i visokom stopom nezaposlenosti, niskim obrazovanjem i ogranicenim pristupom javnim i socijalnim uslugama.

“Mnogi Romi zive u naseljima koja nijesu legalizovana i u vrlo losim uslovima stanovanja. Ucestvovanje Roma u javnom zivotu je na veoma niskom nivou, pogotovo zena i mladih. Zene Romkinje su izlozene visestrukoj diskriminaciji i ovaj projekat ce imati za cilj da promovise aktivno ucestvovanje Roma u aktivnostima, koje se ticu njihove zajednice”, navela je Tesic.

Regionalni koordinator Helpa Klaus Mock, rekao je da je u oblasti ljudskih prava u Crnoj Gori napravljen pozitivan pomak, ali je, kako smatra, potrebno dodatno zalaganje svih kako bi i ugrozene grupe imale ista prava.

“Novim projektom nastavljamo sa nastojanjem da poboljsamo polozaj romske i egipcanske zajednice, koja predstavlja jednu od najosjetljivijih grupa stanovnistva. Nas krajnji cilj je da jacanjem kapaciteta RE zajednice omogucimo njihovo aktivno ucesce u odlucivanju o njihovoj buducnosti, kroz izradu plana za organizacioni razvoj, kao i za razvoj zajednice uz uspostavljanje partnerskog odnosa sa drzavnim institucijama i nevladinim organizacijama”, kazao je Mock.

Izvrsni direktor NVO Phiren Amenca Elvis Berisa, istakao je da ce se kroz projekat osvrnuti na tehnicku i pravnu podrsku romskoj zajednici kada je stanovanje u pitanju, jer vise od 50 odsto porodica zivi u objektima koji nijesu legalizovani.

“Zbog toga im prijeti iseljenje. Mnoge porodice nijesu sigurne da li ce imati alternativni smjestaj. Organizacije civilnog drustva mogu imati kljucnu ulogu u nadgledanju tih slucajeva legalizacije, koji su pokrenuti. Kroz projekat cemo angazovati strucnu ososbu koja ce da izradi alate za pracenje slucajeva legalizacije”, kazao je Berisa.

Koordinatorka Projekta i predstavnica Helpa Dijana Andelic, pojasnila je da je opsti cilj projekta doprinos zastiti i promocija ljudskih prava Roma i Egipcana na lokalnom nivou u Crnoj Gori.

Dobitnica EU nagrade za “romske heroine” i studentkinja na magistarskim studijama Univerziteta Donja Gorica, Anita Berisa, smatra da kada im se pruzi mogucnost, Romkinje pokazuju da mogu da postizu dobre rezultate.

“Posebno je vazno da se pripadnicama romske zajednice pruzi mogucnost da se obrazuju i tako dodu do posla i samim tim izadu iz zacaranog kruga siromastva. Mislim da obrazovana zena vodi ka ekonomski nezavisnoj zeni koja ima snage da se suprotstavi nasilju i diskriminaciji”, porucila je Berisa.

Vrijednost projekta je 163.000 eura, a implementacija je pocela 13. novembra i trajace 18 mjeseci.

Projektne aktivnosti se posebno fokusiraju na jacanje i podrsku ranjivim grupama medu romskom i egipcanskom populacijom kao sto su zene i mladi. U tom smislu, kroz fromiranje zenskih grupa i organizovanjem niza okruglih stolova, zene Romkinje ce imati priliku da pokrenu pitanja koja uticu na njihov zivot u direktnoj komunikaciji sa relevantnim akterima.

SEHOVIC

Budzet Ministarstva prosvjete za narednu godinu, koji je Vlada uvecala oko 15 miliona eura u odnosu na prethodnu, bice efikasno investiran i najvise novca bice ulozeno u povecanje zarada prosvjetarima i obnovu obrazovne infrastrukture, rekao je resorni ministar Damir Sehovic.

On je, na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku kulturu i sport, kazao da je budzet Ministarstva prosvjete za sljedecu godinu od 170 miliona eura rekordan i da pokazuje odnos Vlade prema obrazovanju za koje se, kako je naveo, nikad nije izdvajalo vise novca.

Sehovic je rekao da ce novac biti racionalno ulozen, a prioriteti su ulaganje u obrazovnu infrastrukturu, povecanje zarada zaposlenima u prosvjeti i na Univerzitetu Crne Gore (UCG).

Kako je dodao, prioritet su i rjesavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika i nesmetano funkcionisanje sistema i implementacija reforme.

On je ocijenio da je najznacajnije ulaganje povecanje zarada zaposlenih u prosvjeti od pocetka sljedece godine devet odsto, a od 2021. jos tri odsto na vec uvecanu zaradu.

Sehovic je podsjetio da ce pored zaposlenih u prosvjeti, po istom principu biti uvecane zarade i zaposlenima na UCG.

On je dodao da ce boljem kvalitetu zivota prosvjetnih radnika doprinijeti i uvecanje izdvajanja za rjesavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika, za koje ce u naredne tri godine biti izdvajano 2,1 milion eura za tri godine, dok je u prethodne tri godine za te namjene bilo izdvajano 1,8 miliona eura.

Govoreci o rekonstrukciji objekata, on je naveo da vise od 200 rekonstruisanih objekata u posljednje tri godine nesumnjivo govori o tome da je efikasno koriscen budzet Ministarstva za te namjene.
,,Tako ce biti i naredne godine, za koju je opredijeljeno oko 15 odsto vise novca u tekucem budzetu Ministarstva namijenjenog investicijama”, najavio je Sehovic.

On je rekao da je sa Bankom za razvoj savjeta Evrope (CEB) kroz novi projekat planirana gradnja sedam novh vrtica vrijednih 17 miliona EUR, i to vrtici u Siti kvartu, Starom aerodromu, Zlatici, Beranama i Bijelom Polju, Tuskom putu i Plavu.

On je dodao da ce jednaka paznja biti posvecena i skolama kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom (EIB) koji je vrijedan 40 miliona EUR, od cega je manji dio, 18 miliona, iz kreditnih sredstava.

Sehovic je kazao da je tim projektom predvidena izgradnja cetiri nove skole, nadogradnja tri vrtica i adaptacija desetak srednjih skola sirom Crne Gore, te opremanje skola.

On je dodao da je planirana izgradnja nove Gimnazije u Podgorici vrijedne vise od sest miliona EUR, osnovne skole na Zabjelu vrijedne oko 5,5 miliona eura, skole u Siti kvartu, na koju se ceka duze vrijeme vrijednosti vise od pet miliona EUR, kao i skole u naselju Karabusko polje od vise od dva miliona eura”, istakao je Sehovic.

On je dodao da je planirana i izgradnja skole u Tolosima koja ce se graditi iz kapitalnog budzeta, vrijednosti oko sedam miliona EUR, koja ce biti najveca osnovna skola u Crnoj Gori.

Sehovic je rekao da pored izgradnje novih objekata, postojeci vrtici zahtijevaju ozbiljna ulaganja.

,,Upravo zato je, kroz isti projekat sa EIB-om, planirana rekonstrukcija i nadogradnja tri vrtica, i to dva u Glavnom gradu i jednog u Kotoru”, naveo je Sehovic.

On je najavio rekonstrukciju desetak srednjih strucnih skola na teritoriji Crne Gore, a ukupna vrijednost radova se procjenjuje na oko 2,5 miliona.

Kako je dodao, za kabinete prakticne nastave srednjih strucnih skola bice obezbijedena adekvatna, savremena oprema vrijednosti dva miliona.

,,Bice nabavljen skolski namjestaj za vaspitno-obrazovne ustanove, ali i obnovljena racunarska oprema u svim skolama, i samo te dvije aktivnosti vrijedne su ukupno 7,5 miliona eura”, kazao je Sehovic.

On je pomenuo i moguce osnivanje Fonda za dualno obrazovanje, koji ce biti proizvod saradnje Ministarstva i privrede.

,,Novac, kako je planirano, bio bi koriscen za naknade dacima u dualnom obrazovanju i nagrade najboljim dacima u dualnom obrazovanju, obuke i drugo”, rekao je Sehovic i dodao da je za sljedecu godinu predvideno 100 hiljada eura za te namjene u budzetu.

Odgovarajuci na pitanja poslanika o budzetu UCG, Sehovic je podsjetio da je i budzet Univerziteta veci nego ikad i da je kroz besplatne osnovne i master studije omoguceno da studiraju najbolji, a ne oni sa najdubljim dzepom.

CENTAR ZA POSREDOVANJE

Primjena i razvoj skolske medijacije u skolama efikasan je instrument za prevenciju vrsnjackog nasilja, a djeca na taj nacin poboljsavaju empatiju i medusobnu komunikaciju, porucno je sa okruglog stola “Skolska medijacija”, koju je organizovao Centar za posredovanje Crne Gore, kao jednu od aktivnosti kojima se obiljezava Nedjelja medijacije.

Izvrsna direktorica Centra za posredovanje Crne Gore Marina Lutovac, istakla je da je neophodno upoznati drustvo, jos od najmladih generacija, sa prednostima mirnog rjesavanja sporova.

“Veoma je bitno da promovisemo mirni nacin rjesavanja sporova, da upoznajemo drustvo vec od skolskog uzrasta, a da djeci usadimo ideju o medijaciji i mogucnostima mirnog rjesavanja sporova, sto se podudara sa naporima Ministarstva prosvjete u cilju smanjenja vrsnjackog nasilja”, istakla je Lutovac.

U narednoj godini ce siriti ovaj program, ukljucice jos neke osnovne i eventualno srednje skole.

Ona je kazala da je Vlada zapocela opstu reformu kada su u pitanju alternativni nacini rjesavanja sporova i donijela Srednjorocni program rada Vlade 2018-2020, kao i strateski dokument Program rada alternatinih nacina rjesavanja sporova.

“Mi smo, kao jedan vid prevencije, u okviru Programa razvoja alternativnih nacina rjesavanja sporova predvidjeli razvijanje skolske medijacije. Centar za posredovanje je, u saradnji sa cetiri osnovne skole, sproveo obuke o skolskoj medijaciji – dvije u Podgorici, jednu u Beranama i jednu u Plavu”, pojasnila je Lutovac.

Zamjenica Zastitnika ljudska prava i sloboda Snezana Mijuskovic, pojasnila je da ta institucija podrazava projekte koji pomazu djeci da se bolje snadu u danasnjem vremenu koje, kako je rekla, namece puno izazova.

“Mnoga istrazivanja ukazuju na cinjenicu da djeca nemaju povjerenja ili ne znaju kome bi se mogli obratiti u situacijama kada imaju odredene probleme. Neka od istrazivanja pokazuju da najcesce potraze odgovor putem drustvenih mreza, interneta, a manji je broj onih koji se obracaju roditeljima ili strucnjacima, sa kojima svakodnevno dolaze u kontakt”, navela je Mijuskovic.

Ona je kazala da je neophodno jacati sposobnosti djece, da znaju kome, kad i kako mogu da se obrate, kada imaju problem.

“Skola, kao okruzenje koje je najblize djeci i gdje bi trebalo da se osjecaju najsigurnije, upravo su mjesta koja moraju jacati svoje sluzbe. Godinama ukazujemo na cinjenicu da u skolama nema dovoljan broj psihologa, pedagoga, socijalnih radnika. Radeci mnoga istrazivanja dosli smo do rezultata da u pojedinim gradovima ne postoje profili tih zanimanja”, navela je Mijuskovic.

Medijaciju ne treba vezivati, kako je istakla, samo za nasilje, jer postoji mnogo situacija medu djecom, nastavnicima i roditeljima koje se mogu rjesavati kroz medijaciju.

Savjetnica u Ministarstvu prosvjete Branka Kankaras, pojasnila je da je kroz razlicite projekte implementirana skolska medijacija i sprovodena edukacija ucenika i roditelja, ali da su sistemske obuke, kako je saopstila, realizovane tek nakon saradnje sa Centrom za posredovanje.

“Organizovali smo obuke za nastavnike svih struka. Kada nastavnici produ obuku, oni obucavaju ucenike i u skolama se formiraju medijatorski timovi koji su veoma vazni, jer dalje organizuju i primjenjuju medijaciju”, pojasnila je Kankaras.

Obuke nastavnika o skolskoj medijaciji, kako je kazala, akreditovane su na Nacionalnom Savjetu za obrazovanje.

Ona je saopstila da su obuke u Podgorici organizovane u Osnovnim skolama “Vuk Karadzic” i “Stampar Makarije”, u Plavu u OS “Hajro Sahmanovic” i u Beranama u OS “Radomir Mitrovic”.

“Imali smo ideju da obucimo po deset nastavnika iz svake skole, dakle jednu obuku je prolazila grupa od 20 nastavnika. Obuka traje cetiri dana, a posljednjeg dana je organizovan ispit. Nastavnicima se daju vjestine, da svoje znanje podijele sa drugim nastavnicima i organizuju obuke ucenika”, istakla je Kankaras.

Direktori i pedagozi spomenutih skola ukazali su na pozitivne efekte ove obuke koja se najbolje vidi kroz interesovanje djece da je produ.

Pedagogica u Osnovnoj skoli “I. G. Kovicic” u Hrvatskoj Tanka Jakovac, ocijenila je da medijacija daje djeci snagu i izuzetnu tehniku da sukob rijese na miran nacin.

Govoreci o implementaciji programa medijacije u Hrvatskoj, ona je pojasnila da je uveden i preventivni program vrsnjacke medijacije.

“U nasoj skoli daci pohadaju vrsnjacku medijaciju od cetvrtog razreda, gdje edukaciju prolaze gotovo svi ucitelji, roditelji i ucenici. Jako je bitno da uvodenje medijacije prode cijela skola”, kazala je Jakovac.