DONIRALI OPREMU

Njemacka policija donirala je crnogorskim kolegama specijalisticku opremu za potrebe sektora granicne i specijalne policije, cija je vrijednost 750 hiljada eura, saopsteno je iz Uprave policije (UP).

Kako je objavljeno na Tviter nalogu policije donacija ce doprinijeti ukupnom snazenju kapaciteta u suzbijanju prekogranicnog kriminala i drugih nezakonitih radnji.

,,Protokol o primopredaji specijalisticke opreme za potrebe granicne i specijalne policije potpisali su direktor Uprave policije Veselin Veljovic i ambasador Njemacke Robert Veber”, kazali su iz policije.

Prema njihovim rijecima, donirana su vozila za potrebe specijalne policije, patrolni camac za nadzor granice na Jadranskom moru, skuter za nadzor granice na Bojani, deset kros motocikala, cetiri prikolice za nadzor kopnene granice, kao i deset rucnih termovizijskih kamera za detekciju nezakonitih migracija i prekogranicnog kriminala.

Veljovic je rekao da je snazno partnerstvo i saradnja crnogorske i njemacke policije, u borbi protiv organizovanog kriminala i zastite bezbjednosti granica na visokom nivou.

Veber je istakao da je intenzivna i obimna saradnja crnogorske i njemacke policije u konkretnim projektima biljezi znacajne rezultate.

CRVENI KRST

Volonteri i zaposleni u Crvenom krstu Crne Gore organizovali su danas akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama te organizacije u Podgorici.

Iz Zavoda za transfuziju krvi kazali su da je u akciji, koja se tradicionalno realizuje povodom obiljezavanja Dana Crvenog krsta, ucestvovalo vise od 25 davalaca.

,,Zahvaljujemo organizatorima, a istovremeno pozivamo i druge, da slicnim aktivnostima podrze dalji razvoj dobrovoljnog davalastva krvi u Crnoj Gori”, istakli su iz Zavoda.

Iz Zavoda su podsjetili da krv moze donirati svaka zdrava osoba starosti izmedu 18 i 65 godina, u jednom od njihovih osam organizacionih djelova.

,,Muskarci mogu donirati krv na svaka tri mjeseca, dok je za zene potrebno da produ cetiri mjeseca izmedu dvije donacije krvi”, kaze se u saopstenju.

BAKINGEMSKA PALATA

Premijer Dusko Markovic prisustvovao je prijemu kod britanske kraljice Elizabete II. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg saopstio je da je pocascen da obiljezi 70 godina Alijanse u Bakingemskoj palati sa kraljicom i svih 29 saveznika.

Ujedinjeno Kraljevstvo domacin je sastanka, koji se odrzava u znak obiljezavanja 70. godisnjice NATO-a.

PREDSTAVNICI AEM-A U FINSKOJ

Predstavnici Agencije za elektronske medije (AEM) boravili su u studijskoj posjeti Finskom nacionalnom audio-vizuelnom institutu (KAVI) u Helsinkiju, 2. i 3. decembra, a cilj posjete je bio razmjena iskustva, kao i upoznavanje sa aktivnostima finskog regulatornog tijela u oblasti medijske pismenosti.

“Svjesni smo da je danas, vise nego ikada, medijska pismenost tema od javnog interesa. Finska je lider u Evropi po medijskoj pismenosti. Ova posjeta je bila vazna za Agenciju i pruzila nam je priliku da razmijenimo iskustva i naucimo o izazovima i mogucnostima u ovoj specificnoj oblasti”, kazala je sefica sluzbe za odnose sa javnoscu i opste poslove u AEM- u Elvira Cekovic.

Asistentkinja na projektu u Misijinom Programu za medije Biljana Jovanovic Albijanic kazala je da je razvijanje zdrave medijske pismenosti gradana vazno za svako drustvo.

“Medijska pismenost gradana ne znaci samo konzumiranje medijskog sadrzaja. Ona znaci i stvaranje medijskog i institucionalnog okruzenja koje ohrabruje istinitu, pravednu i konstruktivnu komunikaciju i medijsku produkciju. U tome crnogorska Agencija za elektronske medije moze imati vaznu ulogu”, kazala je Jovanovic Albijanic.

U dvodnevnoj studijskoj posjeti, pored Cekovicucestvovali su i savjetnik direktora za medunarodne odnose Dorde Vujnovic i savjetnica za TV monitoring Sladana Radonjic.

Predstavnici AEM-a posjetili su i Muzej Paivalehti, koji prikazuje istoriju medija kroz moderni zivot, kao i Aikakausmedia – finsko Udruzenje periodicnih izdavaca.

“ODUPRI SE”

Pokret “Odupri se” organizovace protest u subotu u 18 sati, ispred Skupstine Crne Gore, kazao je predstavnik tog pokreta Nikola Grdinic, navodeci da ce skup biti “u formi kongresa slobodnih gradana”.

Grdinic je agenciji MINA rekao da fokus nece biti na podrsci opozicionih partija.

“Svi su dobrodosli. Kada smo na pocetku izasli na ulice, gradani su svojevoljno podrzali proteste, zbog toga sto su htjeli da se pobune protiv vlasti koja je bila bahata i nije promijenila nista u svom nacinu funkcionisanja”, naveo je Grdinic.

Grdinic je rekao da su razgovarali sa nekim predstavnicima opozicionih partija.

“Iskomuniciracemo sa svima, ali na njima je da odluce ako hoce od pomognu”, kazao je Grdinic i dodao da za sada nemaju potvrdu o podrsci opozicije.

On je naveo da ocekuje da ce proteste podrzati gradani koji od pocetka vjeruju u njih i nijesu promijenili misljenje.

FORENZICKI CENTAR CG

Nacelnik Forenzickog centra Uprave policije Crne Gore Aleksandar Ivanovic potpisao je sporazum o saradnji ovog centra sa Drzavnim komitetom za forenzicke ekspertize Bjelorusije u Minsku. Na taj nacin crnogorski Frenzicki centar dobija mogucnost da pristupi forenzickim podacima drzava istocne Evrope koja ce imati primjetan znacaj i korist prilikom rasvjetljavanja slucajeva prekogranicnog kriminala i korupcije.

Potpisivanje ovog sporazuma izrazito je vazno za nastavak uspjesnog djelovanja Forenzickog centra koji ce na ovaj nacin steci nova znanja i iskustva, prvenstveno iz oblasti IT forenzike, zatim iz oblasti pozara i eksplozija, kao i vjestacenja opojnih droga, saopsteno iz Uprave policije.

Potpisani sporazum ce igrati vaznu ulogu u osnazivanju rada Forenzickog centra u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja, izmedu ostalog, zahtijeva operativnu policijsku razmjenu forenzickih podataka kao sto su DNK profili, daktiloskopski otisci, balisticki podaci, podaci o profilima opojnih droga i identifikacioni podaci putnickih motornih vozila.

Forenzicki centar Uprave policije punopravni je clan ENFSI-a (Evropske mreze forenzickih institucija).

LOGO ZA NOVI NAZIV

Najava da RTCG mijenja naziv rezultirala je brojnim, i pozitivnim i negativnim reakcijama, ali su se sve, uglavnom, temeljile na politickim i nacionalnim kriterijumima. Strucnjaci iz oblasti marketinga i grafickog dizajna isticu da glavni izazov nije u broju slova skracenice koju treba brendirati, vec u procesu rebrendiranja i vizuelne prezentacije.

To je za Antenu M saopstio osnivac, Milos Milosevic, direktor i glavni dizajner podgorickog studija za interaktivni dizajn – Fleka koji smatra da su troslovne skracenice krace i, ipak, prijemcivije.

“Najveci izazov je, sa grafickog aspekta, upodobljavanje vizuelnog identiteta i fonetsko prilagodavanje lakom izgovaranju”, kaze Milosevic koji dodaje da je, “sto se tice izgovora skracenice “CRT” ili “RTCG”, sa grafickog aspekta, manje vazno pitanje.

“Naravno, kada su u pitanju skracenice, troslovni logotipi su cesci jer je krace – lakse i prijemcivije”, naglasava Milosevic.

Najava da RTCG mijenja naziv je rezultirala brojnim, i pozitivnim i negativnim reakcijama, ali su sve temeljile na politickim i nacionalnim kriterijumima.

Strucnjake iz oblasti marketinga i grafickog dizajna, javno, niko nista nije pitao.

Milos Milosevic iz kreativnog studija Fleka ukazuje na odredene izazove koji proisticu iz dosadasnjeg tretmana logotipa nacionalnog javnog servisa, medju koje spada upotreba boja drzavne zastave – crvene i zute koja interpretira zlatnu sa orla i obruba zastave.

U prilog Milosevicevom stavu govori i cinjenica da je BBC-ev logo crno-bijeli iako britanska zastava sadrzi plavu, bijelu i crvenu. Ni RAI ne koristi zelenu i crvenu koje su, zajedno sa bijelom, na italijanskoj zastavi, kao ni svedska drzavna SVT ciji je logo crno bijeli sa malim zelenim trouglom, uprkos cinjenici da su svedske boje plava i zuta.

“Apsolutno nijesam za koriscenje nacionalnih boja zato sto TV ekran, sam po sebi, obiluje bojama koje se konstantno smjenjuju i samim tim, naci kolorit koji funkcionise u svakoj situaciji je, jednostavno, nemoguce”, kategorican je Milosevic koji objasnjava da je upravo “to razlog zasto svi prelaze na linijsku formu, kao sto je slucaj sa BBC-em, ili je logo podrzan trakama koje ne opterecuju.

“Inace, nase nacionalne boje i njihova kombinacija nijesu pretjerano zahvalne za rad sto se vidi po dresovima reprezentacije gdje se narocito insistira na dominaciji te dvije boje. Moze se vidjeti na primjerima drugih zemalja sa slicnim kolor-kombinacijama, da su dizajn relaksirale dominacijom bijele sa nacionalnim bojama samo u tragovima”, rekao je Milosevic.

Podsjetimo. Generalni direktor Javnog servisa Bozidar Sundic nedavno je na svecanoj akademiji povodom 75 godina radija i 55 godina televizija inicirao promjenu naziva Radio Televizija Crne Gore u Crnogorska Radio Televizija.

“Ovakva promjena naziva ce biti cjelishodna i trebalo bi je uvrstiti u novi zakon o nacionalnom javnom emiteru”, rekao je Sundic.

OPOZICIJA

Skupstina je raspravljala o Zakonu o javno-privatnom partnerstvu kojim bi se ta oblast prvi put zakonski regulisala, a kompletnu nadleznost oko buducih investicija preuzela Agencija za investicije. Dok u vlasti smatraju da je rijec o odlicnom zakonskom rjesenju koje ce dovesti do povecanja ulaganja u javna dobra, u opoziciji tvrde da zakon dovodi u opasnost rasprodaju drzavnu imovinu, a Skupstinu iskljucuje iz odlucivanja o onome sto je vlasnistvo drzave.

Poslanici su danas zavrsili raspravu o Predlogu zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP), koji, prema rijecima predlagaca, kreira sistemski pristup za vodenje cjelokupnog investicionog paketa politika, dok opozicioni poslanici smatraju da se njime derogira uloga Skupstine.

Generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija, Jelena Jovetic, kazala je da Predlog zakona o JPP donosi novi okvir za investicionu politiku u Crnoj Gori, odnosno da se kreira sistemski pristup za vodenje cjelokupnog investicionog paketa politika.

“Zakon donosi novi model ugovora o JPP i prepoznaje one institute koje imaju zemlje clanice Evropske unije (EU), a to su koncesije na javne radove i usluge”, rekla je Jovetic tokom skupstinske rasprave.

Predlogom zakona se, kako je objasnila, sada razdvaja oblast primjene, pri cemu ce se javni ugovori koji se zakljucuju u oblastima koje su predvidene zakonskim rjesenjem biti regulisane propisom na temeljan i sistemski nacin, sto otvara dodatni prostor za nove investicije.

“Sa privatnim partnerom dobijamo nove vrijednosti koje podrazumijevaju znacajno znanje i vjestine koje donosi privatni sektor sa sobom”, navela je Jovetic.

Prema njenim rijecima, Predlog zakona donosi sistemsko uredenje politike za ugovore koji su koncesije na javne radove i usluge, ali i druge oblike JPP.

“Intencija predlagaca je da se ovim zakonom dodatno pruzi prostor za ulaganja u saobracaju, obrazovanju, zdravstvu ali i u dijelu komunalne infrastrukture na lokalnom nivou”, precizirala je Jovetic.

Zakon, kako je kazala, pruza sirinu i za ulaganja u drugim oblastima koje je do sada realizovala drzava, a koncept je krajnje poboljsanje usluga za gradane.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanovic Stankovic, podsjetila je da je na Zakonodavnom odboru izdvojila misljenje u odnosu na predlozeni zakon, jer smatra da su njegove pojedine odredbe u suprotnosti sa sistemskim Zakonom o drzavnoj imovini.

Ona je kazala da se u predlozenom zakonu o JPP navodi da se pod javnim partnerima smatraju Vlada, nadlezni organ lokalne samouprave, privredno drusvo i pravno lice koje obavlja djelatnost od javnog interesa.

U Zakonu o drzavnoj imovini se, kako je podsjetila, definise da je organ nadlezan za poslove raspolaganja, pored samih nadleznih organa lokalne samouprave, i Skupstina.

Vuksanovic Stankovic je saopstila da u Zakonu o drzavnoj imovini decidno pise da o raspolaganju stvarima i drugim dobrima u drzavnoj imovini iznad vrijednosti od 150 miliona EUR odlucuje Skupstina.

,,Sustina price je da kada govorimo o zakljucenju ugovora koji se odnosi na realizaciju JPP, a s obzirom na cinjenicu da su predmet tog ugovora dobra od opsteg interesa, dolazimo do toga da se ovim zakonom, uz izmjene Zakona o koncesijama, na mala vrata stavlja po strani odluka Skupstine o najvaznijim resursima drzave”, rekla je Vukasnovic Stankovic.

Ona je dodala da to znaci da ce o resursima kao sto su aerodromi i luke odlucivati Vlada, a da se Skupstina nece pitati.

,,Sustina je da se ovim zakonom Skupstina potpuno izoluje. Kada su u pitanju najvazniji resursi, o tome se mora odlucivati u Skupstini”, kazala je Vuksanovic Stankovic.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulic, smatra da je dobro sto ce dobiti cjelovit i lako citljiv zakon koji na dobar i kvalitetan nacin rjesava model JPP.

“Ovim zakonom postoji jasno utvrdena i transparentna procedura. Ne moze niko nista da radi iza leda gradanima Crne Gore niti da otuduje bilo koje dobro drzave”, ocijenio je Sekulic.

On je objasnio da tim zakonom niko nista ne prodaje, vec se uvodi JPP kao pravni pojam u onom dijelu u kojem je moguce partnerstvo izmedu drzave i pruzaoca usluga.

“Ovo je dobar nacin da se angazuje privatni kapital, koji je negdje zarobljen. Tu govorimo o nekih dvije ili tri milijarde EUR u depozitima banaka, koji mogu da na dobar nacin pomognu gradanima da imaju ili bolje usluge”, rekao je Sekulic.

On je saopstio da je mozda jedina zamjerka sto je zakon trebalo da bude ranije pred poslanicima u Skupstini.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulovic, kazao je da se radi o izuzetno vaznom zakonu, ali i da bi on u predlozenom obliku mogao donijeti veliko zlo.

,,Da se ne bi desilo da javno prede u privatne dzepove, trazimo da se ovaj zakon povuce i da ga zajednicki pravimo”, rekao je Radulovic.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanovic, smatra da je sustina u tome da se JPP potpuno izvlaci iz parlamenta.

,,I ono malo nadleznosti sto je parlament imao, sada prelazi u ruke jedne nazovi superagencije, koja treba da naslijedi poslove dvije agencije koje su se preklapale i tehnicke sluzbe Savjeta za provatizaciju. Cilj je da imamo, uslovno receno, pravila i da imamo jedan jasan nivo raspodjele odgovornosti kako bi to buduci potencijalni partneri prepoznali i usli u projekte”, saopstio je Damjanovic.

On je kazao da misli da je bilo potrebe da se na sveobuhvatan nacin regulise oblast JPP, kao i koncesija.

,,Mislim da je bilo potrebe da parlament pokaze vise senzibiliteta u odnosu na sopstvene obaveze i nad kontrolom onih projekata JPP koji se uveliko realizuju”, rekao je Damjanovic.

Poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popovic, kazao je da u Crnoj Gori oblast JPP jos nije do kraja zakonski definisana.

,,Nacrt zakona o JPP pusten je na javnu raspravu cak 2015. godine i do danas nije usvojen”, rekao je Popovic.

Prema njegovim rijecima, transparentnost je jedan od glavnih problema u praksi u oblasti JPP i koncesija u Crnoj Gori.

,,Koncept novog zakona baziran je na tome da prvi put prepoznamo i sistemski rijesimo pitanja koja se odnose na ugovorno ulaganje izmedu privatnog i javnog parntera. Ovaj zakon donosi i cjelokupnu proceduru zakljucivanja ugovora o JPP”, saopstio je Popovic.

On je podsjetio da se u Crnoj Gori planira nastavak izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare od Mateseva do Andrijevice i pitao da li ce se ovaj zakon odnositi na taj projekat.

Poslanica DF-a, Marina Jocic, kazala je da predlozeno zakonsko rjesenje za taj politicki savez predstavlja zavrsnu fazu pljacke Crne Gore.

“Sve sto do sada nije opljackano i upropasteno, odnosno aerodromi, plaze, luke i hoteli, ovim zakonom pokusava da se privatizuje”, smatra Jocic.

Prema njenim rijecima, agencija koja ce se formirati tim zakonom imace vise ingerencija nego Vlada.

“Zakonom se nastavlja ponizavanje Skupstine koja je postala jedno mjesto gdje niko nema potrebe da dode da polaze racune gradanima”, ocijenila je Jocic.

Jovetic je objasnila da ugovor o JPP nije zakup drzavne imovine, niti njena prodaja i privatizacija, vec dugorocan odnos koji podrazumijeva da ono sto drzava posjeduje i dalje ostane u njenom posjedu.

,,Ugovor o JPP ne podrazumijeva samo finansiranje tog projekta koji je dominantno uvijek na strani privatnog partnera, niti drzavi pruza mehanizam da na ovaj nacin obrezbijedi finansijsku stranu projekta, vec sa privatnim partnerom dobijamo odredena znajna i vjestine”, rekla je Jovetic.

Ona je kazala da se stalno isticu tajne aktivnosti koje prate ugovor o JPP.

,,To u osnovi nije tacno”, porucila je Jovetic.

Ona je dodala i da ni u kom smislu nije bila intencija Vlade da se u procesu dodjele ugovora o JPP-u zaobide uloga Skupstine.

IZ VLADE SAOPSTENO

Vlada planira da opet otvori skloniste za zrtve trgovine ljudima, koje ce biti licencirano i specijalizovano, kazala je clanica pregovaracke grupe za poglavlja 23 i 24, Marijana Lakovic Draskovic.

Ona je, na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, na kojem je razmatrana Strategija za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024. godine i Akcioni plan za implementaciju Strategije za ovu godinu, rekla da je sigurna da ce Vlada naci odrzivo rjesenje za smjestaj svih zrtava trgovine ljudima.

“Vlada ce se sigurno opredijeliti za princip licenciranog i specijalizovanog sklonista za zastitu zrtava trgovine ljudima, jer je to jedino odrzivo rjesenje”, navela je Lakovic Draskovic.

Kako je dodala, za skloniste ce najvjerovatnije biti opredijeljen novi objekat ili adaptiran neki postojeci, kako bi ispunili sve standarde kada je u pitanju smjestaj zrtava.

Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i djeciju zastitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Goran Kusevija, kazao je da neko skloniste mora da ima licencu da bi funkcionisalo.

“Imajuci u vidu da je Crna Gora tokom prosle godine imala svega pet potencijalnih zrtava trgovine ljudima, u Ministarstvu smo stava da ne bi bilo funkcionalno i opravdano imati posebno skloniste koje bi zbrinjavalo samo zrtve trgovine ljudima”, rekao je Kusevija.

On je naveo da su trenutno dvije zrtve trgovine ljudima, odnosno radne eksploatacije, smjestene u jednom od sklonista za zrtve nasilja.

Sefica Medunarodne organizacije za migrante za Crnu Goru, Dusica Zivkovic, smatra da skloniste za zrtve treba da bude specijalizovano, jer nije isti tretman za, na primjer, zrtvu radne i seksualne eksploatacije.

“Ako smo mogli od 2006. do ove godine da finansiramo skloniste, ne vidim razlog zasto ne bismo mogli i ubuduce”, kazala je Zivkovic.

Ona je navela da je u Crnoj Gori samo tokom oktobra evidentirano vise od hiljadu migranata, koji su najcesce u tranzitu kako bi dosli do granice sa Bosnom i Hercegovinom.

Prema njenim rijecima, ranije je bilo slucaj da se u Crnoj Gori evidentira od 500 do 600 migranata mjesecno.

Predstavnik Ministarstva unutrasnjih poslova Zeljko Spalevic kazao je da je do 1. decembra ove godina na broj SOS linije za zrtve trgovine ljudima bilo 346 raznih poziva, koji su u jednom slucaju rezultirali zbrinjavanjem dva muskarca kao potencijalnih zrtava.

Kako je naveo, u drugom slucaju utvrdeno je da nema elementa krivicnog djela, jer je jedno dijete u igri zahtijevalo pomoc, sto su vlasnici jednog objekta okarakterisali kao trgovinu ljudima.

“To pokazuje podizanje svijesti javnosti kada je u pitanju trgovina ljudima”, naveo je Spalevic.

On je kazao da Strategija za borbu protiv trgovine ljudima od 2019. do 2024. godine, koja je usvojena u februaru, fokus stavlja na uzrast, rodne specificnosti, obezbjedujuci adekvatan odgovor na njihovu ranjivost.

U fokusu MUP-a, kako je rekao, je preventivno djelovanje koje ce doprinijeti senzibilizaciji, jacanju strucnih kapaciteta predstavnika institucija za bolje prepoznavanje zrtava I potencijalnih zrtava i jacanje svijesti sire javnosti.

“U narednoj godini MUP i Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima posveceno ce raditi na realizaciji mjera i aktivnosti Akcionog plana za sljedecu godinu, sa tezistem na aktivnostima u sirem kontekstu trgovine ljudima”, naveo je Spalevic.

Taj kontekst, kako je objasnio, odnosi se na migracije, upotrebu savremenih tehnologija, jacanju svijesti laicke i strucne javnosti, organizovanju obuka, jacanju kadrovskih kapaciteta i suzbijanju eksploatatorskih praksi, kao i jacanju saradnje sa nevladinom sektorom.

Rukovodilac Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, Vesna Jovicevic, kazala je da je taj tim za godinu ostvario veoma dobre rezultate, navodeci da su u tom periodu formirali 11 predmeta, od kojih je jedan pravosnazno okoncan u Visem sudu u Podgorici.

“Osobe koje su optuzene za to krivicno djelo, trgovinu ljudima, dobile su 15 i 17 godina zatvora. Drugi postupak je takode procesuiran, on se nalazi pred podgorickom Visim sudom i u toku je glavni pretres”, rekla je Jovicevic.

Kako je dodala, procesuirana su jos dva predmeta istrage, u Visem drzavnom tuzilastvu.

Jos cetiri predmeta, kako je rekla Jovicevic, nalaze se u izvidaju.

“Smatramo da smo za godinu od kada je formiran Tim napravili odlicne rezultate”, kazala je ona.

Sutkinja Apelacionog suda Milenka Zizic smatra da je kaznena politika prema izvrsiocima krivicnog djela trgovina ljudima blaga.

Ona je saglasna sa ocjenama da zrtve trgovine ljudima treba posmatrati potpuno odvojeno od zrtava nasilja.

Zamjenica Zastitnika ljudskih prava i sloboda, Snezana Mijuskovic, upoznala je clanove Odbora za ljudska prava sa Protokolom o postupanju u sluacajevima prosjacenja, koji su potpisale sve relevantne institucije, a koji na jasan nacin definise ovlascenja drzavnih sluzbenika koji treba da doprinesu prevenciji i suzbijanju prosjacenja.

Izvrsni director nevladine organizacije Phiren amenca, Elvis Berisa, kazao je da je neophodno da se radi na jasnom razgranicenju nadleznosti institucija koje se bave zastitom prava djece.

Na sjednici Odbora je dogovoreno da se 11. decembra odrzi kontrolno saslusanje ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenke, u vezi sa polozajem osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori.

VLADA KOSOVA

Vlada Republike Kosova i dalje ce podrzavati razvoj obrazovanja Albanaca u Crnoj Gori i drugim podrucjima u kojima oni zive, kazao je Generalni direktori Ministarstva za obrazovanje, nauku i tehnologiju Republike Kosova, Agim Berdin.

Berdina i generalnog direktora Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda u Ministarstvu prosvjete, Marasa Dukaja danas su primili potpredsjednik opstine Tuzi, Ivan Ivanaj i predsjednik Skupstine, Fadil Kajosaj.

Kako je saopsteno iz Opstine Tuzi, tokom sastanka sagovornici su posebno istakli “produbljivanje saradnje u oblasti obrazovanja na svim nivoima izmedu dviju zemalja. Sagovornici su se takode saglasili i o konkretnim projektima, koji bi trebalo da pocnu sljedece godine u opstini Tuzi”.