CIJENA KARTE EURO

Autobuski prevoznik Montenegro prevoz Pejovic uveo je jos dva autobuska polaska do Rogama pa ce umjesto cetiri, autobusi saobracati sest puta dnevno, pise Dan.

Vlasnik firme Montenegro prevoz Pejovic Danilo Pejovic navodi da su nove polaske uveli na zahtjev gradana.

Probna linija do Rogama startovala je 28. oktobra.

“Poceli smo sa cetiri polaska i gradani su trazili jos dva kako bi mogli bolje da koriste autobuse. Dogovorili smo jos dva polaska i oni su startovali od utorka, 5. novembra. Autobuska linija do Rogama je nerentabilna ali se nadamo da ce pokazati i finansijski rezultat”, rekao je Pejovic.

Po novom redu voznju, autobusi sa Autobuske stanice krecu u 5.30, 6.40, 11.30, 13.10, 15.15 i 19.15, dok su polasci iz Rogama u 6.15, 7, 12.20, 14, 16 i 20 sati.

Vikendom i praznicima autobusi sa Autobuske stanice polaze u 9.30 i 17, a iz Rogama u 10.15 i 17.45.

Pejovic je naveo da se gradani do Rogama mogu voziti za euro.

Utvrdene su i cijene mjesecnih karata.

“Cijena dacke karte do Rogama je 28, a radnicke 35 eura”, saopstio je Pejovic.

Trasa autobusa pocinje sa Autobuske stanice i prolaze pored hotela Ramada, Skole za srednje i vise strucno i obrazovanje Sergije Stanic, hotela Nikic i Hilton, zatim preko mosta Blaza Jovanovica, Crvenog krsta, pored solitera Pet udovica.

Odatle autobusi nastavljaju da idu Momiskom skalom, preko mosta u Rogamima, pored Duklje, odakle skrece i ide ka nekadasnjoj stampariji Dana.

Od toga odredista ide naprijed 100 metara gdje se okrece.

ERAKOVIC TVRDI

Apsolutni prioritet Klinickog centra u narednom periodu je izgradnja novog Urgentnog bloka, kao temelja i te ustanove i zdravstvenog sistema Crne Gore, istakao je direktor KC Jevto Erakovic. Naveo je da je od pocetka godine kroz Urgentni centar proslo gotovo 70 hiljada pacijenata, a da se u toku 24 casa u okviru ove jedinice pregleda 250 do 300 pacijenata. Erakovic je za Pobjedu kazao i da je zabiljezen trend smanjenja listi cekanja, te da su liste cekanja u Crnoj Gori najkrace u regionu.

Erakovic je naveo da je u ovom trenutku opterecenje Urgentnog bloka ozbiljno, te da se u toku 24 casa u okviru ove jedinice pregleda 220, 250, pa i do 300 pacijenata. Kako je precizirao, od pocetka godine do danas, kroz Urgentni centar je proslo gotovo 70 hiljada pacijenata.

“Urgentni centar je veoma opterecen tokom cijele godine, a posebno u toku ljetnje sezone. To je skucen prostor, sa malo kapaciteta, a nekim danima je broj pacijenata prelazio 300. Najvise su opterecene interna, hirurska, ortopedska i neuroloska ambulatna. Uobicajena patologija su hronicni bolesnici, virusi stomacni i respiratorni. Sto se tice ortopedskog i hirurskog dijela, imali smo priliku da zbrinemo veliki broj ozbiljno povrijedenih motociklista, povrijedenih u saobracajnim udesima, pacijenti sa povredama dobijenih tokom rada na gradevini. To je uobicajena patologija koja je deceniju i vise prisutna”, kazao je Erakovic.

Ne komentarisuci iz kojih razloga, Erakovic je naveo da je jedno od standradnih opterecenja, to sto hronicni pacijenti zaobilaze izabranog ljekara.

U Klinickom centru Crne Gore kao referentnoj ustanovi tercijarnog nivoa zdravstvene zastite za cijelu Crnu Goru i sekundarnog nivoa za opstine Podgorica, Tuzi, Goluboci, Danilovgrad i Kolasin, godisnje se lijeci oko 40 hiljada bolesnika, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po zdravstvenih usluga. U Centru za laboratorijsku dijagnostiku godisnje se uradi preko pet miliona analiza.

Ne dajuci odgovor na nase pitanje na koji nacin bi se ova ustanova mogla rasteretiti, odnosno da li bi jedno od rjesenja bilo i ponuditi pacijentima kvalitetniju zdravstvenu uslugu unutar opstih bolnica u pojedinim opstinama, odnosno u vezi sa tim izgraditi Opstu bolnicu u Podgorici, Erakovic je precizirao da se u Klinickom godisnje obavi preko 13 hiljada operacija. Takode, preko dvije hiljade malih intervencija u Urgentnom centru, preko tri hiljade porodaja i preko 10 hiljada dijaliza.

2Sve to postizemo zahvaljujuci dobroj organizaciji rada i angazmanu preko 2.500 zaposlenih, od cega 263 specijalista, 95 supspecijalista, 190 doktora na specijalizaciji, uz podrsku visokog i srednjeg medicinskog kadra, koji sa puno profesionalizma i posvecenosti obavljaju izuzetno tezak i odgovoran posao”, kazao je direktor Klinickog centra.

Erakovic tvrdi da su liste cekanja u Klinickom centru Crne Gore, najkrace u regionu. Tokom ove godine, po njegovim rijecima, zabiljezen je trend smanjenja listi cekanja, tako da je u januaru evidentirano ukupno 418 pacijenata na cekanja, a u novembru 188.

Komentarisuci jedno od najaktuelnijih pitanja, primjetan odliv naseg medicinskog kadra u ekonomski razvijenije zemlje Evrope, Erakovic, tvrdi da Klinicki centar biljezi pozitivan trend, tj. da je vise ljekara koji dolaze da rade u ovu ustanovu, nego onih koji je napustaju. On, ne iznoseci uporednu statistiku, o stanju unazad pet, odnosno deset godina, navodi da je u posljednjih godinu Klinicki napustilo osam, a u istom periodu je zaposljeno 13 novih ljekara.

Konstatujuci da je odreden broj ljekara napustio KCCG i otisao da radi u inostranstvo, Erakovic navodi da postoje migracije doktora i da je to prisutno svuda u svijetu.

ZBOG ODRONA

Zbog odrona je obustavljen saobracaj u mjestu Sokolovina na putnom pravcu Mojkovac-Durdevica Tara, saopsteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

U Crnoj Gori se saobraca po mokrim i klizavim kolovozima i uz mjestimicno smanjenu vidljivost. Ucestali su odroni na putevima koji vode pored rijeka i kosina, a na pojedinim dionicama ima zaostale vode na kolovozu. Vozacima se savjetuje oprezna i pazljiva voznja prilagodena vremenskim i saobracajnim uslovima.

Na putevima na kojima su u toku radovi neophodna je dodatna paznja i postovanje postavljene signalizacije. Danas nece biti obustave saobracaja na putu Niksic-Vilusi.

Na magistralnom putu dionica Trubjela-Vilusi u toku su radovi na rekonstrukciji puta. Obustave saobracaja za sve vrste vozila od 9 do 12 i od 14 do 16 sati. Van ovih termina saobracaj se na mjestu izvodenja radova obavlja naizmjenicno jednom trakom.

Privremeno ce od 11. novembra od 7 casova do 17. novembra do 17 casova zbog izvodenja radova na izgradnji pjesackog mosta preko magistralnog puta u Mojkovcu doci do obustave saobracaja a saobracaj ce se usmjeravati u navedenom terminu na lokalne saobracajnice.

Do 18. novembra zbog izvodenja busacko/minerskih radova u sklopu rekonstrukcije regionalnog Pljevlja -Metaljka odobrava totalna obustava saobracaja je za sve vrste vozila u terminu od 9 do 11 i od 13 do 15 casova.

Do 15. novembra zbog asfaltiranja na regionalnom Berane-Petnjica lokalitet Budimlja-Groc doci ce do totalne obustave saobracaja u terminu od 9 do 14 sati.

Do 1. decembra, zbog izvodenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta Krstac-Ivanova korita dionica Meduvrsje-Ivanova korita, doci ce do promjene rezima saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobracaja za sve vrste vozila u terminu od 9 do 11 i od 15 do 17 sati.

D 6. decembra zbog izgradnje zidova (w12 i w15 k1) na regionalnom putu Berane-Kolasin u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice-Jelovica doci ce do totalne obustave saobracaja za sve vrste vozila.

Do 30. decembra zbog izvodenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta Barski most-Ribarevine dionica obilaznica Bijelo Polje-Ribarevine doci ce do promjene rezima saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a na snazi su povremene obustave saobracaja ne duze od 15 minuta.

Na magistralnom putu Pluzine-Scepan polje, lokalitet brana hdroelektrana Piva zbog obavljanja radova promijenjen je rezim saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u intervalu od 7 do 18 sati..

Zbog izvodenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta Cerovice -Rogami dionica Rogami-Spuz, odobrava se postavljanje privremene saobracajne signalizacije u zoni izvodenja radova.

Radi se na rekonstrukciji puta Dinosa – Cijevna zatrijebacka, a promijenjen je rezim saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni kao i potpuna obustava saobracaja za sve vrste vozila u terminu od 12.30 do 15.30 casova.

U protekla 24 sata dogodilo se 13 saobracajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teze, a sest lakse povrijedeno.

Informativni centar zajedno sa sluzbom pomoci na putu na usluzi je gradanima neprekidno 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

VRIJEME KLASICNOG PROSLO

Medunarodni je dan borbe protiv fasizma i antisemitizma koji svijet obiljezava u znak sjecanja na Kristalnu noc iz 1938 godine, dogadaj koji je opisan kao uvertira za najokrutnije zlocine i najmasovnija stradanja u drugom svjetskom ratu, posebno jevrejskog naroda. Vrijeme klasicnog fasizma je proslo, no danas se javlja u drugacijem obliku, pokriven liberalnim frazama, smatraju sagovornici TVCG.

Anka Radovic, TVCG

RODILE SE ISTOGA DANA

Stefana, Darija, Anja i Uros bebe koje su juce istovremeno u bolnici Danilo I na Cetinju na svijet donijele tri rodene sestre, novo jutro doceke su stabilno a njihove mame osjecaju se vrlo dobro nakon carkog reza.

Emina Hodzic, TVCG

STRUCNJACI UPOZORAVAJU

“Dip fejk” ili duboka laz, novi je oblik hibridnog rata kazu za Dnevnik TVCG strani i domaci strucnjaci koji izucavaju novu tehnologiju pomocu koje se montiraju lazni video snimci. Nasi sagovornici apeluju da se podigne svijest gradana o ovom problemu koji ima globalni karakter i prijetnja je urusavanju nacioanlne bezbjednosti.

Dip fejk – ili duboka laz – tehnologija je koja pociva na montazi laznih video-zapisa u kojima se, vjestackim simulacijama, prikazuju pojedinci kako rade i govore ono sto inace u realnosti – nijesu ucinili. Emili Gulijev, Urednik za digitalne platforme u Glasu Amerike objasnjava kako to izgleda u praksi.

“Recimo da umjesto postavljanja pitanja o dip fejku, vi pitate nesto drugo, o medunarodnoj politici, o akcijama na berzi i slicno. Dakle, masina obraduje vas snimak, takode obraduje i moj snimak, analizira ga i integrise moje djelovanje i govor sa vasim aktivnostima od cega pravi treci snimak koji je – lazan”, kazala je Gulijev.

Dip fejk pojavio se krajem 2017. i sada vec ima globalni uticaj. Najrazvijenije zemlje svijeta, poput SAD-a oznacavaju ga kao veliku prijetnju po nacionalnu bezbjednost zbog mogucnosti manipulacije narocito tokom izbornih procesa. Zato su nedavno, americki politicari, a u susret predsjednickim izborima naredne godine upozorili na mogucnost vece zloupotrebe. Gulijev podsjeca na ranije slucajeve.

“Postoji snimak govora Baraka Obame od prije dvije godine, eksperimentalne prirode. To se moze desiti bilo kom kandidatu tokom ili prije ili poslije izbora, sto moze imati ogroman uticaj na same izbore. Cak i ako se dokaze da je lazan, nastetice reputaciji osobe o kojoj je rijec”, kazala je Gulijev.

Izbori naredne godine bice odrzani i u nasoj zemlji. I to parlamentarni. Da li lazni video snimci prijete Crnoj Gori? Strucnjaci kazu da, s obzirom na iskustvo od prethodnih izbora.
.
“Dip fejk jeste dio hibridnog rata. Na osnovu svega sto znamo do sad sto se desilo, ne samo ovdje nego i u regionu i na globalnom nivou mozemo pretpostaviti da ce se desiti neki vid dezinformacione kampanje ukljucujuci i dip fejk. Za sada nije poznat u nasem medijskom prostoru sto ne znaci da ga nece biti”, kazao je Milan Jovanovic iz Atlantskog saveza Crne Gore.

“Preporucjemo vladama, ne samo tokom perioda izbora vec i svakodnevno, da podignu svijest o tom pitanju. Jer nas dip fejk stavlja u poziciju gdje ne mozete da vjerujete svojim ocima”, dodaje Gulijev.

A, ukoliko lazni video snimci postanu realnost i kod nas, sagovornici objasnjavaju kako ih prepoznati.

“Vidjece se da nije dovoljno usavrsen, upravo zbog nedostatka u tehnologiji koja je potrebna da se on napravi”, dodao je Jovanovic .

“Da obrate paznju na prekide na snimku, na odsjaj u ocima, jer glavni dio, kvadratnog oblika, koji uzimaju sa drugog videa i ubacaju na kompletno tijelo je ovaj dio ovdje( pokazuje ). Samo njega mijenjaju i zato se tu javljaju treptaji slike. Na to je najvaznije obratiti paznju.”, objasnjava Gulijev.

Paznju, kazu nasi sagovornici, moraju da obrate i mediji, jer imaju kljucnu ulogu u informisanju gradana, kojima treba samo provjerena informacija.

“Stoga apelujem na medije u ovom momentu da se bavimo onim za sta smo se skolovali, i prateci naravno one postulate koje smo ucili na fakultetu. I onad greske nema apsolutno”, navodi novinarka Portala Antena M mirjana Dragas.

Fenomen dipfejka sagovornike Dnevnika objedinio je u stavu – da u eri brzog razvoja novih tehnologija, informacije ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo.

Natasa Mitrovic, TVCG

NIKSIC

Na zidu zgrade Instituta crne metalurgije (ICM) u Niksicu naslikan je mural sa likom i stihovima pjesnika Vitomira Vita Nikolica, a ozvanicenje tog umjetnickog cina propraceno je multimedijalnim dogadajem Poezija – celik – umjetnost.

Direktor ICM, Ranko Nikolic, cija je ideja bila organizovanje tog desavanja, rekao je da kao drustveno odgovorna kompanija njeguju dobar odnos prema gradu u kome su nastali i posluju, dok ustupanjem dijela svojih prostorija podrzavaju rad vise talentovanih umjetnika.

,,Institut je danas nastavljac slavne tradicije, a zeljeli smo da lokalnoj zajednici podarimo lijepo umjetnicko vece i prisjetimo se generacija metalurga i legendranih direktora koje su stvorile ovu kompaniju i prosli kroz niksicku Zeljezaru, a bilo ih je izmedu 23 i 25 hiljada”, rekao je Nikolic na pocetku tog dogadaja u Niksicu.

Umjetnicki dogadaj je nastao u saradnji sa Javnom ustanovom Muzeji i galerije i Agencijom za lokalnu demokratiju iz Niksica.

Direktorka Muzeja i galerija Niksic, Jelena Dukanovic, ocijenila je da je predivni objekat ICM arhitektonski dragulj Niksica i spada u postindustrijsku bastinu koja je veoma dragocjena, a otvorio je vrata umjetnicima.

“Kao jedan od umjetnika koji stvara vec devet godina pod krovom ICM, gdje je nastalo veoma mnogo radova i izlozbi u divnoj, srdacnoj, prjateljskoj atmosferi”, rekla je Dukanovic.

U ime Agencije za lokalnu demokratiju, Ana Milovic Jasikovac, zahvalila je ICM sto su nasli zajednicki jezik i uklopili se u ideju da kroz Kling projekat doprinesu izradi murala cuvenom pjesniku Vitomiru Vitu Nikolicu.

Ona je ukazala da je Kling projekat usmjeren na promociju i zastitu lokalne kulturne bastine i navela da su u njemu ucestvovale i profesorice – mentorke ucenika Snjezana Boskovic i Tamara Janjusevic, Marija Lazarevic, umjetnici Milena Krivokapic i Ivan Stamatovic.

Mural je naslikala akademska slikarka Milena Krivokapic uz pomoc svoje sestre Jelene, a na svecanosti ga je otkrio najstariji radnik u proizvodnji Instituta Milan Drincic.

U okviru multimedijalnog dogadaja otvorena je i izlozba radova oko 20 umjetnika i fotografa, koji uglavnom stvaraju u ateljeima u prostorijama Instituta.

Umjetnik Miomir Miso Vemic ocijenio je da su celik i umjetnost spona dva zvona, duhovnog i naucnog i da se u ICM dogodila “simbioza, spoj laboratorije i ateljea, veza tajna, cvrsta i javna”.

Vemic je podsjetio da vise od decenije likovnjaci uzivaju gostoprimstvo te institucije i da je i ta izlozba uvod u galerijski zivot tog zdanja.

“U ovom zdanju su nastajali i sazrijevali mnogi naucnici, majstori, ljudi, pa i opstali neki umjetnici. Iz ovog prostora su nastale mnoge izlozbe, dobre kritike, modne revije, muzicki nastupi, a ovdje rade i stvaraju ucitelji i ucenici, umjetnici i naucnici”, rekao je Vemic.

On je kazao da sve sto je nastajalo unutar tog zdanja, bilo u duhovnom ili naucno materijalnom smislu, postalo znano i van granica Crne Gore i iskazao duboku zahvalnost direktoru Nikolicu.

ISPRED SKUPSTINE

Novi protest bivsih korisnica naknada za majke sa troje i vise djece bice odrzan u utorak u 13 sati, ispred Skupstine Crne Gore.

Predstavnica bivsih korisnica naknada, Zeljka Savkovic, kazala je da ce u sklopu protesta biti organizovana i protestna setnja, prenosi portal Vijesti.

Ona je pitala da li je potrebno ista vise dodati poslije svih afera koje potresaju Crnu Goru u posljednje vrijeme.

“Toliko podijeljenih stanova, kredita i ko zna cega jos da bi se oduzelo steceno pravo majkama korisnicama naknade. Koliko ljudski um mora da bude zamracen da smisleno uradis najveci zlocin, na najranjivijoj populaciji u Crnoj Gori poslije djece, oduzevsi im pravo na zivot”, navela je Savkovic.

Ona je istakla da majke ne cute i nece cutati.

“Hocemo nase steceno pravo koje imaju i poslanici, sportisti, kulturni radnici i vlasnici kockarskih aparata”, naglasila je Savkovic.

Ona je pozvala gradane da se pridruze majkama u utorak u 13 sati, ispred Skupstine.

“Da svi zajedno posaljemo poruku da necemo dozvoliti sta su naumili. Da nas zive sahrane”, rekla je Savkovic.

SITUACIJA U CG STABILNA

Niksicko naselje Brocanac najteze je pogodeno poplavama minulih dana. Pojedine kuce su pod vodom i skoro odsjecene od grada. Ipak veliki problem im predstavlja to sto su vec cetiri dana bez struje pa je napravljena velika steta zbog hrane koja se nalazila u friziderima i zamrzivacima. Obisli su ih pripadnici Sluzbe zastite i spasavanja i Direktorata za vanredne situacije kako bi vidjeli sta im je potrebno. Porucuju, da ce i narednih dana pratiti situaciju i biti na rasopolaganju svim ugrozenim mjestanima i njihovim domacinstvima.

Pripadnici direktorata za vanredne situacije i sluzbe zastite i spasavanaj Niksic obisli su danas mjestane Brocanca cije kuce nijesu ugrozene poplavama u tom niksickom mjestu, ali im veliki problem predstavlaj sto su danima bez struje a ni autima se ne moze do njih. Nadlezni porucuju da ce i narednih dana pratiti situaciju i biti na raspolaganju svim ugrozenim mjestanima i njihovim domacinstvima.

Niksicki vatrogasci i pripadnci Direktorata za vanredne situacije ovih dana imaju pune ruke posla.

Tri kuce poplavljene, one nesto na visim kotama na suvom, ali vec cetvrti dan bez struje. Upravo to najteze pada osamdesetogodisnjoj Mariji Nikolic koja u cudu komentarise jezero ispod njene kuce.

“Bude vode dolje ali da je mozes u cizmama proci, ali niko nikad ne pamti ovo. Nema svijetla, frizideri su puni, ostetilo se”, kazala je mjestanka Brocanca Marija Nikolic.

Slicni problemi i kod Marijinh komsija.

Nadlezni su praticno danonocno u prirpavnosti, spremni da priteknu u pomoc kad god zatreba.

Obilne padavine proteklih dana donijele su brojne problem mjestanima vise naselja te opstine, gdje se voda znacajno povukla. Ne i u Brocancu gdje je nivo formiranog jezera na mjestima svega metar od zica dalekovoda.

Situacija na poplavama ugrozenim podrucjima stabilna

Situacija na poplavama ugrozenim podrucjima je stabilna i u proteklih 24 sata sluzbe zastite i spasavanja po ovom pitanju nijesu imale nijednu intervenciju, saopsteno je iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

Voda se, kako su kazali, u manjoj ili vecoj mjeri povlaci iz poplavljenih domacinstava, pomocnih objekata, sa puteva.

“Jedino je stanje nepromijenjeno u Brocancu, u opstini Niksic, gdje su ugrozeni objekti pod konstantnom paznjom sluzbe zastite i spasavanja iz Niksica i pripadnika Direktorata za vanredne situacije MUP-a”, navodi se u saopstenju.

Iz Direktorata dodaju da su vodostaji rijeka u stagnaciji ili u blagom padu, a Skadarsko jezero je, kako su kazali, za sada, bez opasnosti od izlivanja.

“Sistem zastite i spasavanja je i dalje u pripravnosti, pratimo situaciju i u skladu sa razvojem dogadaja, bicemo spremni da reagujemo svim raspolozivim materijalno-tehnickim i ljudskim kapacitetima”, zakljucuje se u saopstenju.

VLADA USTAVNOM SUDU

Vlada Crne Gore predlozila je Ustavnom sudu da odbije kao neosnovan Predlog za ocjenu ustavnosti odredbi Odluke o nacinu i kriterijumima za rjesavanje stambenih potreba funkcionera, koji je podnijela poslanica Demokratskog fronta Branka Bosnjak.

Bosnjak smatra da je ta Odluka diskriminatorna, nejasna, neodredena i proizvoljna i da se stvara prostor za zloupotrebe i nezakonitosti, cime se omogucava mijesanje izvrsne vlasti u sudsku i zakonodavnu.

Vlada, sa druge strane, smatra da odrebe Odluke nijesu diskirminatorne i u suprotnosti sa Ustavom i zakonom.

Vlada je u misljenju, koje je usvojila na poslednjoj sjednici, istakla da su jasno navedena jasno odredena lica na koja se primjenjuje odluka.

,,Propisivanjem povoljnosti za kupovinu stana ili dodjelu kredita, funckioneri se ne dovode u povoljniji polozaj u odnosu na druge zaposlene drzavne sluzbenike, namjestenike i zaposlene u javnom sektoru”, ocijenili su u Vladi.

Kako se navodi u misljenju, treba imati u vidu da svaki poslodavac moze da obezbijedi podrsku, odnosno novac za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih.

Iz Vlade su podsjetili da je to pitanje u oblasti prosvjete, zdravstva, uprave i pravosuda rijeseno granskim kolektivnim ugovorima.

,,Zakljucivanjem granskih ugovora i posebnih sporazuma, Vlada se izdavanjem sredstava opredijelila za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih koji obavljaju poslove od interesa za drzavu, cijeneci njihov poseban polozaj i stepen odgovornosti”, kaze se u misljenju.

Dodaje se i da se izuzetni rezultati i kvalitet rada, kao osnov za rjesavanje stambenih pitanja, utvrduju u skladu sa zakonom propisanim kriterijumima, kao i da su jasno propisani kriterijumi i lica koja ocjenjuju.

,,S toga, u postupku za rjesavanje stambenih potreba nema arbiternosti, jer osoba koja rukovodi organom uprave, sluzbom organa uprave ili drugog pravnog lica, u kojem je sluzbenik zaposlen i koji snosi odgovornost za rad, je najkopetentnije da na osnovu rezultata rada podnese predlog Komisiji za rjesavanje stambenih pitanja zaposlenih”, navodi se u misljenju.