PROMOVISAN RJECNIK

U organizaciji Bosnjackog vijeca Crne Gore u Podgorici promovisan Rjecnik bosanskog jezika, autora prof. dr Dzevada Jahica.

Publici su predstavljene edicije 8. i 9. toma enciklopedijskog Rjecnika bosanskog jezika.

Govoreci o Rjecniku bosanskog jezika, profesor knjizevnosti Suljo Mustafic kazao je da je jezik sredstvo povezivanja svih pripadnika jednog naroda.

“Jezicka kultura svakog pojedinca predstavlja ogledalo njegove kulture. Jezik nije privatno blago, vec opste dobro. On mora biti razumljiv svima i iznad je svakog pojedinca. Temeljnu izgradnju jezika predstavljaju rjecnici. Bosanski jezik je danas realna, popisna, statisticka norma u Crnoj Gori. Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, tokom 2007. je donesen Ustav, a u clanu 13 Ustava se navodi da je u upotrebi i bosanski jezik. Ukupan broj pripadnika ove jezicke zajednice u Crnoj Gori je 37.000, koliko se iskazalo da govore na ovom jeziku”, kazao je Mustafic.

Da se postojanje jednog jezika ne moze negirati kao sto se to radi danas, kazao je Emir Zlatar.

“Prvi pisani dokument na bosanskom jeziku je Povelja Kulina bana, a cak su i njega pokusali predstaviti da je hrvatski, srpski. To je dokument napisan 1189. godine. Imate naroda bez drzava, ali nema naroda bez jezika”, kazao je Zlatar.

Autor izdanja Rjecnika bosanskog jezika Dzevad Jahic, kazao je da je nad svim principima jezika, princip jezickih sloboda, prava na vlastitu rijec, prava na svoj kulturni identitet.

“Jezik je od svih svojih osobina, prije svega, istorijska pojava, on u sebi cuva i pohranjuje u sebi ono sto je bilo prije stotinu, dvije stotine ili hiljadu godina. Meni je posebno drago da smo u Podgorici u situaciji da promovisemo rjecnik, bogatstvo jednog jezika. Mi ne mozemo nazvati svoj jezik tudim imenom. To je naucni pristup, i to je pristup ljudi koji istrazuju pojave”, kazao je Jahic.

O rjecniku je govorila i profesorica Tatjana Durisic-Becanovic.

Vecerasnjem skupu prisustvovao je veliki broj zainteresovane publike. Prisustvovali su i izmedu ostalih Rafet Husovic, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Ramiz Salkic, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Jukic, ambasador BiH u Crnoj Gori, Osman Nurkovic, ministar saobracaja i pomorstva Vlade Crne Gore, Mirsad Dzudzevic, predsjednik Bosnjackog vijeca Crne Gore, brojni poslanici, predstavnici akademske zajednice, javne licnosti.

GRADANSKA ALIJANSA OCJENJUJE

Govor mrznje na nacionalnoj osnovi u Crnoj Gori danas je narocito prisutan prema Romima, a nacionalizam je u porastu, ocijenili su iz NVO Gradanska alijansa povodom 9. novembra Medunarodnog dana borbe protiv fasizma i antisemitizma.

Ovo je, kazu prilika da se javnosti u skrene paznja na probleme rasizma, ekstremizma i fazizma sa kojima se i danas borimo u cijelom svijetu i na to koliko je jos potrebno da radimo na ovom pitanju.

“Da li smo mi u Crnoj Gori i pored jakog pokreta koji smo imali pobijedili fasizam i dalje je otvoreno pitanje. Posebno u svijetlu ratnih zlocina koji su se desili, a nijesu istrazeni i odgovorni nijesu sankcionisani, nije doslo do pomirenja, danas je etnicka distanca izrazito visoka. Govor mrznje na nacionalnoj osnovi je narocito prisutan prema Romima, a nacionalizam je u porastu. Nazalost, sa druge strane, vlasti se ne snalaze i ne pronalaze adekvatan odgovor”, kazali su iz Gradanske alijanse.

Podsjecaju da kompletna medunarodna zajednica taj dan obijezava u cilju sjecanja na zrtve holokausta i kako se ne bi zaboravile strahote koju je taj narod dozivio.

“Sjutra se obiljezava Dan borbe protiv fasizma kada je 1938. godine poceo progon jevrejskog naroda od strane nacisticke Njemacke. Njemacka paravojna organizacija SA maljevima je porusila i unistila zgrade, nakon cega su ostale ulice prekrivene komadicima polomljenih prozora, pa se ova noc naziva ‘Kristalna noc’ ili ‘Kristallnacht’. Oko 30.000 jevrejskih muskaraca je odvedeno u koncentracione logore, gdje su kasnije muceni, a oko 1000 njih je ubijeno. ‘Kristalna noc’ je simbolican pocetak tragedije jevrejskog naroda, odnosno, holokausta, tokom kojeg je ubijeno sest miliona neduznih muskaraca, zena i djece, kao i oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT lica, politickih predstavnika i ostalih grupa”, podsjecaju iz te NVO.

MINISTARSTVO RASPISALO

Ministarstvo odbrane raspisalo je dva konkursa za ucenike osnovnih i srednjih skola na teritoriji Crne Gore, za izbor najboljih eseja na temu “Vojska Crne Gore – cuvar crnogorskog identiteta”.

Na konkurs se, kako je saopsteno, mogu prijaviti ucenici trecih i cetvrtih razreda svih srednjih skola.

“Za ucenike petih i sestih razreda osnovnih skola, otvoren je konkurs za izbor najboljih likovnih radova na temu ‘Vojnik na zadatku’, u cilju priblizavanja vojnog poziva djeci, kao i uloge i znacaja Vojske Crne Gore u nasem drustvu”, navode iz Ministarstva odbrane.

Za tri najbolja eseja i likovna rada na zadatu temu, Ministarstvo odbrane ce dodijeliti vrijedne nagrade, a nagradeni ce takode biti promovisani na drustvenim mrezama Ministarstva odbrane i na sajtu www.budivojnik.me.

Ocjenjivanje ce obaviti komisija Ministarstva, na osnovu propisanih kriterijuma. Oba konkursa otvorena su do 29. novembra 2019. godine.

IZLOZBA U DVORCU PETROVICA

Izlozba “Edukativna stanica Mareza”, koja sadrzi fotografije biljnih i zivotinjskih vrsta sa podrucja Mareze, otvorena je u prostorijama Dvorca Petrovica na Krusevcu.

Izlozba je svecano otvorena prosle sedmice i trajace do 20. novembra.

“Na izlozbi su prikazane fotografije biljnih i zivotinjskih vrsta zabiljezenih tokom istrazivanja biodiverziteta podrucja Mareze tokom 2019. godine. Svi podaci prikupljeni tokom istrazivanja, ukazuju na to da je ovo podrucje od izuzetnog znacaja i da mu buducnosti treba posvetiti mnogo vise paznje nego do sada. U prilog tome govori cinjenica da je Mareza prepoznata kao potencijalno Natura 2000 podrucje tj. dio ekoloske mreze zasticenih podrucja Evropske unije”, istice se u Centru za zastitu i proucavanje ptica.

Izlozba je otvorena za posjetioce svakog radnog dana u terminu od 8 do 20 sati i subotom od 10 do 14 sati.

Izlozba “Edukativna stanica Mareza” je dio istoimenog projekta, koji se sprovodi u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Ovaj program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opstinama Tivat, Kotor, Niksic, Pljevlja i Podgorica.

ERAKOVIC SAOPSTIO

klinicki centar Crne Gore (KCCG) danas je veliko gradiliste, a za rekonstrukciju i osavremenjavanje prostornih kapaciteta najvece zdravstvene ustanove u zemlji opredijeljeno je 1,6 miliona eura, saopstio je direktor KCCG Jevto Erakovic.

Naime, u KCCG trenutno se u znacajnom broju organizacionih cjelina izvode radovi u cilju osavremanjavanja i unapredenja uslova, kako za rad zaposlenih tako i za boravak pacijenata.

“Investirali smo znacajna finansijska sredstva u rekonstrukciju mnogih klinika i odjeljenja Klinickog centra, tako da je u Institutu za bolesti djece u toku rekonstrukcija Jedinice intenzivnog lijecenja nasih najmladih pacijenata i takode prostora koji ce biti iskoriscen za smjestaj novog skenera”, rekao je Erakovic.

U toku, kaze on, i rekonstrukcija Interne klinike, koja nije renovirana prakticno od otvaranje Klinickog centra Crne Gore.

“Ova investicija vrijedna je preko 230.000 eura. U Klinici za urologiju u toku su radovi na adaptaciji novih uroloskih sala koje ce, uz opremu koju smo nabavili u vrijednosti od 400.000 eura, unaprijediti znacajno i ovaj segment rade Klinickog centra”, rekao je Erakovic.

Rekonstruise se i Stomatoloska poliklinika koja ce dobiti najsavremenije uslove za rad: “Sa ponosom mogu da istaknem da ce uskoro da pocnu radovi i u Klinici za neurologiju Klinickog centra Crne Gore na opremanju i uspostavljanju nove Jedinice intenzivnog lijecenje, gdje ce biti smjesteni najkompleksniji pacijenti Klinickog centra, u najsavremenijim uslovima za njihovo tretiranj”e

“Pored svih navedenih investicija zelim da napomenem da su u toku radovi na adaptaciji bunkera gdje ce biti smjesten novi linearni accelerator. Vrijednosti tih radova su oko 60 hiljada eura. Dakle, ukoliko bismo sve rezimirali, ukupna vrijednost trenutnih radova koji se obavljaju u Klinickom centru Crne Gore su nesto preko milion i 600 hiljada eura”, rekao je Erakovic.

DR LAZOVIC

U Crnoj Gori se svaki peti ili sesti par bori protiv sterilitita, kazao je nacelnik Odjeljenja za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju dr Zeljko Lazovic.

On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da se toj zdravstvenoj ustanovi javi vise od 200 parova sto je, kako kaze, pozamasna.

“Od tih nekih iznad 200 parova, do procesa vantjelesne parova dode nekih 150 parova. To je otprilike i taj procenat da se oko 70 posto parova na kraju lijece VTO”, rekao je Lazovic.

Kaze i da je nakon postupka VTO u cetinjskoj bolnici do sada rodeno izmedu 550 i 600 beba: “Sto je impozantan podatak, bukvalno smo jednu crnogorsku skolu napunili djece za ovih deset godina”.

U toj oblasti, kaze on, unapreduje se rad stalno, a nema grane medicine u kojoj se tako brzo ne napreduje s ciljem da se ljekarima olaksa posao, i poveca stopa uspjesnosti.

Komentarisuci podatke Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) da je tokom devet mjeseci ove godine za vantjelesnu oplodnju 371 para privatnim ustanovama i bolnici na Cetinju placeno 700.000 eura, Lazovic je da je u posljednje tri godine broj pacijenata koji preko FZO obavljaju VTO bio godisnje 500 do 550.

“U ovom prethodnom periodu neki od ljekova koji nijesu bili na pozitivnoj listi sada jesu, i zato je ta cijena vjerovatno uzrokovana tim da ljekovi koji su ranije placali pacijenti, sada se refundiraju”, prica Lazovic.

Na pitanje sta utice na sterilitet, Lazovic kaze da primjecuju da zene odgadaju radanje djeteta za pozne godine.

U odnosu na period od prije 20 ili 30 godina, ta granica se, kaze Lazovic, pomjerila za pet do sest godina.

“Generalni savjet svim parovima je da se trudnoca, odnosno radanje zavrsi sa 35 godina zivota, jer je to prekretnica kad trudnoce nakon tih godina imaju odredene rizike. To pomjeranje granice je jedan od razloga. Drugi razlog je da primjecujemo da se pojavljuju poremecaji i kod muskaraca i zena. Slabiji je spermogram muskarca danas, u odnosu na period prije 40-50 godina”, kaze Lazovic.

Raste broj zena, kako je rekao, koje pocinju ranije da gube funkciju jajnika.

Ukoliko do trudnoce kod zena ispod 35 godina zivota ne dode za godinu dana, trebalo bi se obratiti ljekari. Za zene starije od 35 godina, Lazovic, ta granica je sest mjeseci.

ZAHTJEV FZO

Fond za zdravstveno osiguranje zatrazio je od Vlade povecanje troskova za ljekove i medicinska sredstva, sa 82,5 miliona na 95,83 miliona, kako bi sve zdravstvene ustanove nesmetano mogle da funkcionisu, pise Dan.

Iz Fonda je tom listu saopsteno da traze povecanje za oko 13 miliona eura, a odnose se na ljekove u javnim zdravstvenim ustanovama, ljekove na recept u drzavnim i privatnim apotekama i ostala medicinska sredstva.

Prema poslednjim podacima Fonda zdravstva, ta institucija duguje dobavljacima veledrogerijama oko 30.000.000 eura.

“Samo za KCCG za ljekove i medicinska sredstva projektovano je uvecanje sa 28,25 na 37,5 miliona, odnosno za 9,25 miliona. Sredstva za zarade u JZU bez Instituta za javno zdravlje uvecana su sa 98,22 miliona eura na 103,56 miliona, odnosno za 6,66 miliona eura, a odnose se za pokrice izdataka za zarade i ostala licna primanja za postojeci broj zaposlenih, prijem odredenog broja novog kadra, prvenstveno specijalizanata; sredstva za materijalne troskove JZU uvecana su sa 17,43 miliona eura na 21,7 miliona, odnosno za 4,27 miliona eura. Sredstva za kapitalne izdatke planirana su u iznosu od 7,26 miliona i povecana su za 3,18 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, a odnose se na izdatke za gradevinske objekte u iznosu od 1,62 miliona, za medicinsku opremu i sredstva transporta 5,22 i za investiciono odrzavanje 0,43 miliona eura”, kazali su iz FZO.

Izdaci za medicinsku opremu i sredstva transporta obuhvataju sredstva za otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu po bilansima potreba za medicinskom opremom iz 2017. i 2018. godine, koje je sacinilo Ministarstvo zdravlja, u iznosu od 3,16 miliona eura i sredstva za nabavku nove opreme i voznog parka po zahtjevima JZU u iznosu od 2,06 miliona.

“Takode, uvecana su sredstva za zajednicke programe, prije svega za kontinuiranu medicinsku edukaciju (KME), Nacionalne preventivne programe i drugo”, navode iz Fonda zdravstva.

MONTEFARM

Vakcine protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori i bice isporucene kada dobavljac FarmaLab dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet, saopsteno je iz Javne zdravstvene ustanove (JZU) Apoteke Crne Gore Montefarm.

“Vaxigrip tetra-vakcina protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori. Procedura prilikom nabavke vakcina i njihove distribucije je strogo regulisana, stoga je dobavaljac FarmaLab u obavezi da dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet. Nakon toga, vakcine ce biti isporucene Montefarmu”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove i dodali da ocekuju da ce se navedeni uslov ispuniti narednih dana.

“U narednih nekoliko dana ocekujemo da ce se ispuniti gore navedeni uslov, pa ce samim tim Montefarm poceti sa distribucijom vakcine i o tome blagovremeno obavijestiti javnost”, kazali su iz Montefarma.

Podsjecamo, kako su Dnevne novine ranije prenijele, vakcine protiv sezonskog gripa jos nijesu stigle u domove zdravlja, iako je Montefarm ugovor sa dobavljacem Farma Lab potpisao jos 5. septembra. Tenderskom dokumentacijom za otvoreni postupak javne nabavke vakcine protiv gripa je predvideno da maksimalan rok isporuke bude 15. oktobar, te da “nedostatak vakcine protiv gripa moze dovesti do ugrozavanja zdravlja i zivota gradana, pa je neophodno da se postupak javne nabavke sprovede u sto kracem zakonom dozvoljenom roku”.

Takode, na pitanja DN da li ce kasnjenje vakcina protiv sezonskog gripa ugroziti zdravlje gradana, iz IJZ su odgovorili da ce razvoj kolektivnog imuniteta u mnogome zavisiti od odziva stanovnistva na imunizaciju.

Oni napominju da je vakcinacija najefektniji vid prevencije protiv sezonskog gripa, te da se ona preporucuje osobama koje su u povecanom riziku od razvoja komplikacija.

URA PREDLAZE

Trenutna losa socioekonomska situacija u drzavi najvise pogada mlade, pogotovo mlade bracne parove, pa ne cudi podatak da 70 odsto mladih razmislja o odlasku iz zemlje, kazao je predsjednik Foruma mladih URE Milan Dakovic.

“URA se zalaze za osnivanje drzavnog fonda, koji bi gradio stanove, i nudio ih mladim bracnim parovima, po cijenama nizim od trzisnih, sa rokom otplate od 20 do 30 godina. Time bi osigurali ostanak mladih, i pozitivno uticali na prirodni prirastaj”, dodaje on.

Dakovic istice da su nove generacije ostavljene na cjedilu, kada je rijec o rjesavanju njihovog stambenog pitanja i da mladi vrlo kasno dobiju mogucnost da imaju svoj krov nad glavom, a prije toga cak je i posao je misaona imenica.

“Proteklih 30 godina obiljezila je sve manja briga drzave za stambeno zbrinjavanje gradana, pad kupovne moci, a rast nezaposlenosti i cijene kvadratnog metra stambenih jedinica”, kaze on.

Ukazuje i da “ukoliko mlade zelimo da zadrzimo u drzavi, da rade i stvaraju porodicu ovdje, moramo im ponuditi adekvatne uslove”.

Zakljucuje da nadlezne institucije moraju pronalaziti odrziva rjesenja kako bi se polozaj mladih u Crnoj Gori znatno unaprijedio i njihov zivot bio znatno kvalitetniji.

PROBLEMI U STRASEVINI

Mjestani Strasevine u Niksicu pobunili su se trazeci od nadleznih da hitno reaguju nakon sto su iz farme piladi “Novi monteziv” u neposrednoj blizini njihovih domova odlozili velike kolicine zivotinjskog otpada.

Veterinarska inspekcija je juce nalozila zatvaranje jame, uz konstataciju da su vlasnici ipak ispostovali proceduru odlaganja organskog otpada.

Iz fabrike za Javni servis kazu da su prinudeni da tu odlazu otpad, ali da sve rade po propisima, te da svakako traze alternativno rjesenje.

Prizori zivotinjskih ostataka i nesnosan smrad juce su razbjesnili mjestane koji zive u neposrednoj blizini fabrike za proizvodnju pileceg mesa “Novi monteziv”, u Strasevini.

Mjestani kazu da vec mjesecima mole vlasnike da promijene lokaciju, ali da je jucerasnji incident bila kap koja je prelila casu.

“Da se ta rupa zatrpava redovno svaka cast, ali stoji po 20 dana otvorena rupa. Nose ptice, raznose psi, nema ni ograde nikakve, smrad nepodnosljivi se siri”, kaze za TVCG mjestanin Strasevine.

Zabrinuti mjestani zvali su veterinarsku inspekciju koja je odmah reagovala.

“Ja sam na licu mjesta zatekla organski otpad koji se vidi, ali je bio posut dezinfekcionim sredstvima. Upoznala sam vlasnika firme da to nije dovoljno da se odradi zatrpavanje tog otpada. Ja tvrdim da to vise nije opasnost za zdravlje ljudi koji tu borave”, kazala je Slavica Sudzum, veterinarska inspektorka.

Iz kompanije “Novi monteziv” isticu da su ispostovali sve zakonske procedure u ovoj situaciji, te da su prinudeni da zakopavaju organski otpad u blizini fabrike, jer im je Komunalno preduzece otakazalo usluge prevoza do deponije.

Mjestani porucuju da nece dozvoliti dalje odlaganje otpada u blizini njihovih domova, jer , kako kazu, strahuju za svoje zdravlje.

Firma “Monteziv” otvorena je prije tri godine, a bavi se proizvodnjom pileceg mesa.