SUNDIC PORUCIO

Na svecanosti povodom dana osnivanja Radio-televizije Crne Gore (RTCG), 27. novembra, bice pusten HD signal, kojim ce poceti nova era Javnog servisa, kazao je u intervjuu za Dnevne novine generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Bozidar Sundic.

On otkriva da ce se svi televizijski kanali proizvoditi i emitovati u HD rezoluciji, a svi radijski kanali iz novog, digitalnog audio sistema koji ce ponuditi vrhunski zvuk.

DN: Radio-televizija Crne Gore ce 27. novembra proslaviti veliki jubilej, 75 godina postojanja Radija i 55 godina postojanja Televizije Crne Gore. Na koji nacin cete obiljeziti ovaj datum?

Sundic: Obiljezavanje 75. godisnjice Radija i pedeset i pete Televizije Crne Gore podudara se sa jos jednim, veoma vaznim, datumom iz nase istorije, a to je 115 godina od kada je, sa Volujice kod Bara, u svijet krenuo prvi radio-telegrafski signal iz tog dijela svijeta. Dodajmo tome i cinjenicu da ce se ti znacajni jubileji poklopiti sa prelaskom RTCG sa analognog na digitalni nacin emitovanja, onda je jasno koliko je 27. novembar 2019. vazan dan ne samo za RTCG, vec i Crnu Goru.

Svih tih sedam i po decenija, RTCG pratila je drustvenu i politicku stvarnost svoje zemlje, ucestvovala u kreiranju njene socijalne i kulturne klime, bila forum za razmjenu misljenja, za iznosenje razlicitih ideja, zagovarala manjinska, identitetska i prava osjetljivih kategorija drustva, zabavljala, edukovala i informisala o prilikama u zemlji i svijetu. Stoga, nasa je namjera da Javni servis ovaj dan obiljezi nizom svecanosti. Od otvaranja Muzeja i prikazivanja filma o RTCG, stampanja monografije, do svecane akademije i simbolicnog pritiska dugmeta kojim ce Radio i televizija Crne Gore okrenuti novu stranicu istorije.

DN: Kako je najavljeno, simbolicno ce 27. novembra biti pusten i HD signal, cime ce zapoceti nova era Javnog servisa. Kakve ce sve pogodnosti gradanima omoguciti emitovanje HD signala? Koje su njegove prednosti u odnosu na postojeci signal?

Sundic: Projektom modernizacije tehnoloskih kapaciteta sva se radijska i televizijska oprema koju RTCG trenutno koristi, a koja je najvecim dijelom nabavljena ’80 godina proslog vijeka mijenja i zamjenjuje opremom posljednje generacije, tako da ste u pravu kada kazete da pocinje nova era Javnog servisa. Sa nekim pogodnostima i prednostima visoke rezolucije nasi gledaoci mogli su se upoznati i tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu Moskva 2018.

Takode, vec izvjesno vrijeme na nasem Drugom televizijskom programu periodicno emitujemo HD signal kada prenosimo dogadaje novim reportaznim kolima ili kada ih pratimo putem satelitskih veza. No to je samo nagovjestaj onoga sto ce nakon 27. novembra biti realnost RTCG. Svi televizijski kanali ce se proizvoditi i emitovati u HD rezoluciji, a svi radijski kanali iz novog, digitalnog audio sistema koji ce ponuditi vrhunski zvuk. Postavljen je sistem po najvisim standardima, tako da i svjetski strucnjaci iz oblasti medija dolaze da se upoznaju sa njim.

DN: U kojoj fazi je trenutno realizacija projekta digitalizacije RTCG? Sta je sve do sada uradeno u pogledu nabavke digitalne opreme i edukacije zaposlenih?

Sundic: U ovom trenutku je zavrsen najveci dio poslova oko adaptacije prostora masinskih soba. Okoncanje tog dijela posla je bio preduslov za pocetak instalacije radijske i televizijske opreme koja je u zavrsnoj fazi. Stotine kilometara kablova, nosaca razlicitih vrsta signala se postavlja duz citave zgrade i povezuje razlicite uredaje u funkcionalne cjeline. Sistem koji se instalira baziran je na najmodernijim rjesenjima koji se u najvecoj mjeri oslanjaju na IP opticku i elektricnu infrastrukturu. To ce omoguciti i laksi prelaz na nove tehnologije u buducnosti. Po okoncanju instalacije RTCG ce biti jedan od najmodernije opremljenih RTV sistema u Evropi. Takav polozaj nam omogucava cinjenica da kompletan sistem mijenjamo novim, sto nije uobicajena praksa.

DN: Koliko novca je do sada ulozeno u projekat digitalizacije Javnog servisa?

Sundic: U projekat modernizacije tehnoloskih kapaciteta Radija i televizije Crne Gore, Vlada je opredijelila 17.800.000 eura, a realizacija je podrazumijevala vise etapa. Od formiranja komisija i raspisivanja tendera, preko kupovine linkova i mobilne tehnike, do osavremenjavanja studijske opreme. Uz sav taj posao, neophodno je bilo odraditi i gradevinske radove u zgradi, obezbijediti adekvatne protivpozarne uslove, propisanu klimatizaciju i jos mnoga toga.

DN: Koji su planovi za dalje unapredenje rada RTCG? Sa kojim cete se izazovima suociti u narednom periodu? U posljednje vrijeme je vise puta isticano da Javni servis mora voditi racuna o identitetskim pitanjima. Da li cete se pozabaviti tim problemom i na koji nacin?

Sundic: Javni servis je slozen sistem koji funkcionise pod nadzorom gradana Crne Gore, a koje svemu zastupa Savjet RTCG. Menadzment je karika koja treba da obezbijedi slobodan i nesmetan rad novinara i urednika nasa tri medija, kao i da se, sa druge strane postara da RTCG sprovodi osnovnu ulogu na opstim principima javne radiodifuzije, a to su univerzalnost, raznolikost, nezavisnost i prepoznatljivost.

Javni servis je jedan od stubova drzavnosti i u tom smislu identitetska pitanja nikada nijesu mogla ni izostati iz Programsko-produkcionih planova Radija, Televizije i MMC-a. Tako ce biti i u narednom periodu jer, podsjeticu vas na jednu od obaveza RTCG kao nacionalnog, javnog emitera “da njeguje crnogorski nacionalni i kulturni identitet, kulturni i etnicki identitet manjinskih naroda, evropsko kulturno nasljede i kulturnu raznolikost.”

Svako dalje elaboriranje ovog pitanja treba prepustiti urednicima kojima je dato da kreiraju program.

DN: Pred nama je izborna godina u Crnoj Gori. Da li je menadzment razmotrio usvajanje posebnog pravilnika kojim bi se unutar kuce regulisalo pracenje i emitovanje predizbornog programa?

Sundic: Kao sto sam rekao u prethodnom odgovoru, funkcionisanje RTCG-a kao vrlo slozenog sistema, posebno se usloznjava u izbornim i godinama kada politicke partije nastupaju sa ambicioznim programima. No, odgovorno tvrdim da smo odgovorili na sve izazove. Kodeks i pravila profesije postoje, dugogodisnje iskustvo takode, a ukoliko bude neophodno dodatno normiranje tu je i Savjet koji usvaja pravilnike. Takva praksa bila je i do sada, mislim da je to formula i za ubuduce.

DN: Koliki je znacaj zakljucivanja kolektivnog ugovora za zaposlene u RTCG?

Sundic: Usvajanje Kolektivnog ugovara veoma je vazno sa stanovista zaposlenih, jer se njihov materijalni polozaj, tim aktom, popravio u prosjeku za 10%. Usaglasavanje Ugovora trajalo je veoma dugo i bio je to posao na kojem su partnerski radili clanovi dva reprezentativna sindikata, menadzment nase kuce, zajedno sa predstavnicima Vlade. Njegovim usvajanjem stvorene su i pretpostavke za dalje korigovanje tog dokumenta, a to je zadatak koji nam predstoji. Formiracemo komisiju koja ce analizirati postojeci Kolektivni ugovor i sistematizaciju radnih mjesta i predloziti izmjene tamo gdje bude neophodno.

ODLUKE SAVJETA KOSTACE NAS VISE OD 700.000 EURA

Vrhovni sud Crne Gore odbio je nedavno zahtjev za reviziju RTCG na odluku Osnovnog suda o nezakonitoj smjeni bivseg direktora Televizije Vladana Micunovica. Ista je situacija i kada je rijec o smjeni bivsih generalnih direktora ove kuce Rada Vojvodica i Andijane Kadije. Sundic nije zelio da komentarise odluke suda, ali je istakao da je rast rejtinga programa i povjerenje gledalaca, slusalaca i citalaca najbolji pokazatelj trenutnog rada u RTCG-u.

“Savjeti u proslim sazivima nezakonitim odlukama ostetili su ovu kucu za preko 700.000 eura i to nije dobro. Novi Savjet je konstituisan i upravo definisemo nacine saradnje. Saradnja Savjeta, generalnog direktora i menadzmenta je neophodna u svakom pogledu. Dijalog, medusobno uvazavanje i postovanje onoga sto zakoni nalazu pretpostavke su kvalitetnog rada. Novi zakoni o elektronskim medijima i Zakon o RTCG sve su definisali. Svako da radi svoj posao, da se osjeca jedinstvo u radu i uspjesi ove medijske kuce nece izostati”, kazao je Sundic.

Izvrseni radovi vrijedni 17,8 miliona eura

Sundic napominje da je proslo 11 mjeseci od imenovanja novog generalnog direktora i menadzerskog tima ove medijske kuce, te podsjeca da je za to vrijeme izvrsen tehnoloski razvoj RTCG montaza nove opreme, obuka kadra i pustanje digitalnog signala u etar, a da vrijednost radova iznosi 17.800.000 eura.

“Nakon tri godine pregovora, RTCG je 28. juna 2019.godine potpisala Kolektivni ugovor sa zaposlenima, gdje su poboljsani uslovi poslovanja i prosjecne zarade zaposlenih. Danas je u nacionalnom javnom servisu prosjecni licni dohodak 516 eura. Povecali smo proizvodnju i televizijskog i radijskog programa i danas televizija dnevno u prosjeku proizvodi 13,5 sati premijernog programa, a radio plasira 85 odsto sopstvene produkcije, odnosno 14 casova dnevno, dok portal objavljuje 120 informacija na dan, a prosjek azuriranja je od tri do pet minuta i dnevno biljezi preko 20.000 posjetilaca”, naglasio je Sundic.

On istice i da se privodi kraju otvaranje dopisnistva u Briselu gdje ce prvi put ova medijska kuca imati stalnog novinara u sjedistu evropskih institucija.

“Naredne godine postavicemo kamen temeljac za izgradnju zgrade sa 90 stanova na Starom aerodromu, za koju je grad Podgorica obezbijedio zemljiste i komunalije. U krugu RTCG planiramo otvaranje vrtica za djecu zaposlenih u ovoj medijskoj kuci. Time cemo doprinijeti da nasi zaposleni i na taj nacin poboljsaju standard i kvalitet zivota”, dodaje Sundic.

U CETIRI GRADA

Parazitsko oboljenje lajsmanioza, koju prenose komarci, u prethodnom periodu pojavilo se i u Kolasinu, ali je otkriveno i u Podgorici, Baru i Ulcinju

To oboljenje je smrtonosno za pse, koje je neophodno uspavati kada se otkrije bolest, a rizicne grupe kod ljudi su djeca i osobe sa losim imunitetom.

U opstini Kolasin vec duzi period prisutan je problem pasa lutalica, kao i u ostalim crnogorskim opstinama, sto moze dodatno da ubrza sirenje bolesti, iako bolest rijetko opstaje u hladnim podrucjima.

Bolest je, kako su kazali iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne bolesti, otkrivena i u Podgorici, Baru i Ulcinju.

Lokalni veterinar iz Kolasina Sasa Drljevic objasnjava da je u gradu na Tari bio jedan slucaj, ali da je rijec o psu iz Podgorice.

“Lajsmanioza je parazitsko oboljenje. Na infekciju je osjetljivo oko sedamdeset vrsta sisara (psi, macke, pacovi, divlje zivotinje…), ukljucujuci i covjeka. Ova bolest spada u grupu vektorskih bolesti koje prenose insekti, u ovom slucaju pjescana musica. Lajsmanioza se najcesce pojavljuje u toplijim krajevima u tropskim i suptropskim, u pustinjama i sumovitim predjelima, ima je u mediteranskim zemljama i nekim djelovima Afrike, Indije i Juzne Amerike. Rezervoar infekcije su glodari, sitni sisari i psi. Jos od pocetka XX vijeka, kad je bolest otkrivena, pas je predstavljen kao glavni rezervoar bolesti, posebno u zemljama Mediteranskog bazena, kome i Crna Gora pripada”, kazali su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterine i fitosanitarne poslove.

Medutim, kako dalje objasnjavaju, za nastajanje, odrzavanje i sirenje bolesti osim prisustva uzrocnog agensa, neophodno je prisustvo pjescane musice koja sa inficiranog domacina prenosi ujedom razvojne oblike parazita na novog domacina.

Znaci, bolest se prenosi izmedu zivotinja i sa zivotinja na ljude pomocu pjescane musice, zbog cega se oboljenje javlja u toplijim krajevima.

“Klinicka slika bolesti kod pasa varira, od blagih simptoma na kozi, do vrlo ozbiljnih koji mogu dovesti do uginuca psa, ukoliko se bolest ne lijeci. Prvi znaci bolesti kod pasa su tromost, apaticnost, gubitak apetita i mrsavljenje. Kad se bolest razvije, zahvata prvo oci i kozu oko ociju, usiju i nosa, po kozi se stvaraju upalni plitki cvorici, cest je gubitak dlake oko ociju, na vratu i repu, a koza moze biti sa srebrnobijelim ljuspama. Bolest povremeno prati visoka temperatura. Ponekad se javljaju i problemi digestivnog trakta, koji najcesce dovedu do uginuca zivotinja. Nacin lijecenja je kompleksan i baziran na jacanju imuniteta. Kod pasa se najcesce i nakon dugotrajnog lijecenja bolest vraca jer, za sada, ne postoji lijek koji potpuno eliminise lajsmaniju iz organizma psa. Neophodni su redovni pregledi i kontrole zdravlja psa”, kazali su iz te uprave.

Za sada, kako navode, ne postoji potpuna zastita pasa. Vakcine i ljekovi za prevenciju infekcije ne postoje.

Za smanjenje rizika od prenosa uzrocnika lajsmanioze kod pasa potrebno je redovno zivotinje stititi od insekata adekvatnim sredstvima, tretirati, ukoliko je moguce, okolinu u kojoj boravi pas odgovarajucim insekcitidima, obezbijediti psu smjestaj u zatvorenom prostoru tokom noci i slicno.

U slucaju sumnje, kako kazu, obavezno se obratiti nadleznoj veterinarskoj ambulanti koja ce izvrsiti pregled i ispitivanje psa.

“S obzirom na karakter klime i posljedicnu mogucnost opstanka pjescane musice, bolest kod pasa je najprisutnija u Podgorici, Baru i Ulcinju. Prenosenje bolesti na ljude, kako smo vec naveli, moguc je ujedom pjescane musice. Imunodeficijentne osobe i djeca su rizicne kategorije za ovu bolest” kazali su Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne bolesti.

Sa druge strane, Drljevic smatra da je za oboljelog psa jedino rjesenje uspavljivanje, jer se bolest stalno vraca, te da je najbolje rjesenje uspavati oboljelog psa, jer je on izvor zaraze.

“Navodno, vrlo tesko se na covjeka kontaktom sa psa moze prenijeti. Tesko je ljudima objasniti da te zarazene pse treba uspavati, jer su oni zivi izvor zaraze. Najgora je stvar sto se sa zarazenog psa bolest prenosi na druge zivotinje”, kazao je Drljevic.

AKCIJA

Preko 100 gradana danas se odazvalo i dobtrovoljno dalo krv, saopsteno je iz Zavoda za transfuziju.

Udruzenje davalaca krvi “Sveti novomucenici momisicki” organizovalo je danas jubilarnu dvadesetu akciju dobrovoljnog davanja krvi u Podgorici.

Organizatori su zadovoljni odzivom sugradana i porucuju da ce akcije organizovati i ubuduce na svaka cetiri mjeseca.

“Akcije koje organizuje Udruzenje uvijek podrzi veliki broj nasih sugradana, ali nas raduje to sto je na ovoj jubilarnoj bilo cak 100 prijavljenih davalaca krvi. Hvala svima koji su danas donirali krv kako bi pomogli bolesnima, jer kako i sam moto akcije kaze – nase je samo ono sto darujemo drugima”, kazao je predsjednik Udruzenja Danilo Radovic.

U akciji doborovljnog davanja krvi, koju su danas organizvali i zaposleni u firmi “Neregelia”, ucestvovalo je oko 10 davalaca krvi.

“Zahvaljujemo organizatorima na doprinosu u obezbjedivanju stabilnih zaliha krvi i izuzetnom stepenu odgovornosti prema zajednici, a istovremeno pozivamo druge drustvene subjekte da slicnim, drustveno odgovornim postupanjem podrze dalji razvoj dobrovoljnog davalastva krvi u Crnoj Gori”, saopsteno je iz Zavoda za transfuziju.

Podjecaju da krv moze donirati svaka zdrava osoba starosti izmedu 18 i 65 godina, u jednom od osam organizacionih djelova Zavoda. Muskarci mogu donirati krv na svaka tri, a zene na svaka cetiri mjeseca.

MINISTARSTVO PREPORUCUJE

Ministarstvo zdravlja uvesce do kraja godine u kalendar imunizacije vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV) i ponuditi je, kao preporucenu, djevojcicama od devet do 11 godina. HPV vakcina, kako su objasnili, sluzi za sprjecavanje infekcije HPV virusom koji je jedan od uzrocnika karcinoma grlica materice.

Od raka grlica materice sve cesce obolijevaju mlade zene. Uz skrining kao prevenciju, od naredne godine ce se u kalendar imunizacije uvesti i vakcina protiv humanog papiloma virusa.

“Vakcina ce biti preporucena, nece biti obavezna, iduce godine preporucice se vakcina za djevojcice od 9 do 11 godina”, kazao je Miro Knezevic iz Ministarstva zdravlja.

Da je vakcina protiv HPV-a uz redovne kontrole prava prevencija potvrduje i ginekolog podgorickog Doma zdravlja Milovan Jovanovic.

“Raka grlica nema bez HPV virusa. Tako da nam to daje podsticaj da idemo na vakcinu na sekundarnu prevenciju. Malo vise u odnosu na ostale zemlje ta infekcija je visa jer nemamo HPV vakcinaciju”, kazao je ginekolog Milovan Jovanovic.

Crna Gora ce raspisati tender za vakcinu koja ce izgraditi imunitet od devet vrsta virusa HPV-a.

“Ima 100 HPV virusa, 30 se prenose polnim putem, dva su najodgovornija da izazivaju tumore i ta 9-tovalentna vakina pored 2 tipa pokriva i 7 drugih tipova”, objasnjava Knezevic.

Podaci nacionalnog registra kazu da svake godine u Crnoj Gori od raka grlica materice oboli oko 110 zena. Medutim, kada se prisustvo HPV-a otkrije na vrijeme moguce ga je iskorijeniti.

“Ta vakcina sa skriningom koji se sprovodi dovesce do smanjenja obolijevanja ali i smrtnosti nasih gradana od karcinoma grlica materice a mozda dovede do potpunog iskorjenjivanja bolesti”, dodaje Knezevic.

“Kroz ovu vakcinu mladi ce da shvate, kad prime tu vakcinu, da se reproduktivno zdravlje pocinje da se cuva u tim godinama”, dodaje Jovanovic.

Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) predlozila je Ministarstvu zdravlja da ponudi gradanima Crne Gore i uvede u kalendar imunizacija vakcinu protiv humanog papiloma virusa. Ovu vakcinu preporucuje i Svjetska zdravstvena organizacija, a uvedena je i u velikom broju zemalja Evropske unije.

Aleksandra Jovancevic, TVCG

BELLA BOKA

U Bokokotoskom zalivu ce i u zimskim mjesecima postojati redovna brodska linija, koju ce brodovima Graciana i Elettra organizovati kompanijia Bella Boka.

Iz te kompanije su kazali da je putnike na liniji Herceg Novi – Tivat – Perast prethodnih dana prevozio njihov gliser Don Amon, jer je Graciana bila na redovnom servisu, prenosi Radio Jadran.

Red voznje i cijena su bili isti, samo sto su putnici stizali brze.

Predstavnici kompanije Bella Boka saopstili su da ce brodovi Elettra i Graciana tokom narednih mjeseci ploviti svaki put kada to dozvole vremenske prilike. Oni su dodali i da su izuzetno zadovoljni sa prva tri mjeseca rada, o cemu svjedoce i pozitivni komentari lokalnog stanovnistva i turista.

,,Od 20. avgusta do kraja oktobra Graciana i Elettra prevezle su vise od pet hiljada putnika, sto samo potvrduje cinjenicu da je nas vid javnog prevoza brodovima probudio ogromno interesovanje”, rekli su predstavnici menadzmenta.

Kada je rijec o troskovima odrzavanja brodova, oni su naveli da je u pitanju pilot faza projekta u kojoj svjesno ulazu novac kako bi napravili idealan tim koji ce ubuduce imati bolje rezultate sa vise linija i brodova.

,,Nas plan od starta je da saobracamo i tokom zime, kada vremenski uslovi to dozvoljavaju. Upravo u tom pravcu i planiramo dalji razvoj projekta, sa novim brodovima koji ce biti spremni za vjetar i kisu. Komfor i bezbjednost putnika su nam na prvom mjestu i u tom pravcu zelimo da razvijamo projekat”, rekli su predstavnici kompanije.

Oni su dodali da u ovoj fazi provjeravaju mogucnost za voznju u tezim uslovima kako bi od naredne zime omogucili bolju uslugu javnog prevoza.

,,U tom smislu nadamo se i ocekujemo da ce nam opstine Tivat, Herceg Novi i Kotor pomoci i napraviti stanice na nasim stajalistima kako bi putnici mogli da cekaju brodove, a da pritom ne kisnu”, rekli su iz menadzmenta.

Graciana je bila na redovnom servisu i narednih dana ce ponovo biti u pogonu. Posto je rijec o hibridnom brodu sa elektro i dizel motorom, specificnoj kombinaciji, za ocekivati je bilo da se prvih nekoliko mjeseci mogu destiti manji kvarovi, objasnili su iz Bella Boke.

,,Graciana je hibridni brod sa elektro i dizel motorom, zato je normalno da u minimalnim kolicinama trosi gorivo. Nas drugi brod Elettra ima samo elektro motor koji za napajanje koristi samo energiju Sunca. Za sljedecu sezonu planiramo da nasu flotu pojacamo sa dva do tri ekoloska broda sa najmodernijom tehnologijom i novim stanicama, koje cemo utvrditi nakon detaljne analize i zelja lokalnog stanovnistva”, rekli su predstavnici kompanije.

Bella Boka trenutno zaposljava 11 osoba, dok u narednoj godini planiraju da prosire tim na 30 zaposlenih.

Projekat obnove redovnog putnickog brodskog saobracaja u zalivu, vrijedan oko 4,5 miliona eura, realizuje se uz podrsku Ministarstva odrzivog razvoja i turizma, Privredne komore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

VODOSTAJ RIJEKA U BLAGOM PORASTU

Na podrucju sela Brocanac u Niksicu, gdje je uslijed nevremena nastalo jezero dubine 15 metara na pojedinim djelovima, nivo vode je danas neznatno smanjen, saopstio je pripadnik Direktorata za vanredne situacije, Nikola Blecic. Zbog kise koja je padala tokom noci, vodostaj rijeka na poplavama ugrozenim podrucjima je u blagom porastu, ali bez uticaja na stanje na terenu, saopsteno je iz Direktorata.

“Situacija se na tom podrucju nije pogorsavala, a nivo vode opao je za oko 40 centimetara”, rekao je Blecic agenciji Mina.

U Brocancu je dio kuca pod vodom do krova, a tri porodice Nikolica prije nekoliko dana evakuisali su pripadnici niksicke Sluzbe zastite i spasavanja i Direktorata za vanredne situacije.

Na brdu iznad jezera, kao na ostrvu, u nekoliko kuca ostalo je cetvoro mjestana, koji su odsjeceni od ostatka sela i vec pet dana bez struje.

“Stalno pratimo situaciju i za sada niko nije ugrozen. Obilazili smo ugrozena podrucja, a nastavicemo i dalje kako bi, ukoliko bude potrebno, mogli pomoci mjestanima”, rekao je Blecic.

Nacelnik Sluzbe zastite i spasavanja u Niksicu, Veselin Gardasevic, rekao je da, uprkos padavinama prethodnog dana i noci, nije bilo poziva za pomoc zitelja iz naselja zahvacenih poplavama.

“Ukoliko obilnije padavine ne bi potrajale i narednih dana, ocekujemo da se voda dodatno povuce i situacija potpuno stabilizuje”, rekao je Gardasevic.

Na podrucju Niksica zbog nevremena je proteklih dana voda prodrla u 47 kuca i poplavila imanja u naseljima Mokra Njiva, Brezovik, Gornje Polje, Milocani, Zavrh, Glibavac i Crnodoli.

Vodostaj rijeka u blagom porastu

Zbog kise koja je padala tokom noci, vodostaj rijeka na poplavama ugrozenim podrucjima je u blagom porastu, ali bez uticaja na stanje na terenu, saopsteno je iz Direktorata za vanredne situacije.

“Situacija je stabilna na svim podrucjima, kao i bez vecih promjena u odnosu na prethodne dane”, navodi se u saopstenju.

Prema informacijama su, kaoo navode, dobili od kolega iz Albanije, iz hidroelektrana na Drimu ispustaju se minimalne kolicine vode.

“One znacajnije ne mogu uticati na nivo Skadarskog jezera i rijeke Bojane, a samim tim ni na situaciju na poplavama ugrozenim podrucjima u tom dijelu”, kazali su iz Direktorata.

Isticu da je sistem zastite i spasavanja i dalje u pripravnosti i shodno razvoju dogadaja ce odrediti nivo i obim daljeg djelovanja.

ZEMLJE Z. BALKANA

Procjenjuje se da u regionu zivi blizu milion pripadnika romske populacije, od kojih vecina nema krov nad glavom. Vlade drzava Zapadnog Balkana deklaracijom su se obavezale da ce, prije ulaska u Evropsku uniju, rijesiti stambeno pitanje romske populacije u svojim drzavama. Na regionalnoj konferenciji u Sarajevu dogovorena je metodologija za mapiranje stanovanja Roma, nakon cega slijede pilot projekti.

Ne postoji tacan broj neformalnih romskih objekata na Zapadnom Balkanu. Postoje samo procjene i pretpostavke, koje su nedovoljne, ali i jedine dostupne. Stambeno zbrinjavanje i mapiranje romskih objekata, tema je regionalne konferencije u Sarajevu.

“Ova konferencija ide u cilju Deklaracije, koja je bila potpisana prije par mjeseci od strane premijera regiona Zapadnog Balkana, gdje je jedan od ciljeva te Deklaracije da sve zemlje u regionu, prije pristupa EU, ce rijesiti stambeno pitanje romske populacije”, kazao je sef kancelarije za integraciju Roma Orhan Usein.

Crna Gora je, kroz regionalni stambeni program, zatvorila kamp na Koniku, a brojnim romskim porodicama u Herceg-Novom, Niksicu, Beranama, obezbijedjen je krov nad glavom. Objekti koji ispunjavaju uslove bicce legalizovani, a planirana je izgradnja kuca za jos 50 porodica, koje imaju svoja imanja.

“Zelim da naglasim da u Crnoj Gori nije se desilo da se ijedna porodica, Rom ili Romkinja iseli iz tog objekta, a da se ne nade alternativni smjestaj. Tih iseljenja nije bilo, ali i kada bi bilo, opstine su duzne da za te porodice iznadu alternativni smjestaj adekvatan za te porodice”, kazao je Leon Dokaj iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Sjeverna Makedonija ima poseban fond namijenjen projektima za Rome. Ta drzava iz budzeta je obezbijedila 24 miliona denara. Srbija je tu bazu zavrsila 2015. i sada radi na rjesavanju komunalnih i infrastrukturnih problema u romskim naseljima.

Na temelju podataka lokalnih uprava, Bosna i Hercegovina planira stambeno zbrinjavanje Roma.

“Rijec je o pilot projektu u jednoj opstini, ali ga mozemo primijeniti i u drugim opstinama. No, da bi dobile novac iz budzeta neophodno je da opstine naprave bazu podataka i detaljan urbanisticki plan”, kazao je ministar bez portfelja Sjeverne Makedonije Muzafer Bajram.

“Kao rezultat toga, mi smo implementirali projekte u 11 opstina u Srbiji gdje smo uradili oko 180 stanova i kuca i zbrinuli hiljadu pripadnika romske populacije”, kazao je drzavni sekretar Srbije Zoran Lakicevic.

“Mi smo u BiH do sad uradili hiljadu stambenih jedinica. U meduvremenu procjenjujemo, da je rijec o izgradnji o dodatnih 800 do 1000 stanova za nove porodice”, kazala je Saliha Duderija iz ministarstva za ljudska prava BiH.

Stambeno zbrinjavanje Roma na Zapadnom Balkanu, finansijski podrzava Evropska unija. Za ovaj projekat je obezbijedila oko 2 i po miliona eura.

“Nastavicemo da podrzavamo borbu protiv diskriminacije Roma, njihovu integraciju u sve drustvene sfere u drzavama Zapadnog Balkana. Potenciracemo pitanje stambenog zbrinjavanja romske populacije, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou”, kazalo je Danluka Vanini iz Delegacije EU u BiH.

Na regionalnoj konferenciji u Sarajevu, dogovorena je metodologija za mapiranje stanovanja Roma u regionu, nakon cega slijede pilot projekti. Organizator konferencije je Vijece za regionalnu saradnju.

Aida Rastoder, TVCG

MJU

U Crnoj Gori od pocetka godine korisnici portala e-uprave podnijeli su vise od 11 hiljada zahtjeva, sto je povecanje za 30 odsto u odnosu na proslu godinu, kazali su iz Ministarstva javne uprave.

Iz Ministarstva su precizirali da su gradani i privredni subjekti do sada podnijeli 11.156 elektronskih zahtjeva, a prosle godine 8.551 zahtjev.

“Imajuci u vidu da je ostalo jos tri mjeseca do kraja godine, ocekujemo da ce povecanje biti vece od 30 odsto”, kazali su agenciji MINA iz tog Vladinog resora.

Prema njihovim rijecima, na portalu e-uprave trenutno je aktivno 580 usluga, od kojih je 176 elektronskih usluga za koje korisnici mogu elektronskim putem podnijeti zahtjev i priloziti svu dokumentaciju ukoliko je potrebna.

“Ostale 404 usluge su usluge informativnog karaktera, koje podrazumijevaju da korisnici mogu dobiti sve informacije o procedurama, pravnom okviru i svim pojedinostima kako se sprovodi postupak pred ogranom koji pruza navedenu uslugu”, kazali su iz Ministarstva.

Oni su napomenuli da su neke usluge poput podnosenja zahtjeva za Program strucnog osposobljavanja, studentske kredite i prijavu na odredene konkurse privremene, odnosno da se koriste samo odredeni vremenski period.

Kako su istakli, usluga Ministarstva prosvjete, Program strucnog osposobljavanja i zahtjeva za studentske kredite nosi najveci broj zahtjeva.

“Sledeca usluga koja nosi najveci broj zahtjeva je usluga Ministarstva pravde, i to zahtjev za dostavljanje podataka iz kaznene evidencije za fizicka lica i za dostavljanje podataka iz prekrsajne evidencije za fizicka lica”, rekli su iz Ministarstva.

Zatim, kako su naveli, idu usluge Ministarstvo nauke i Uprave za kadrove.

Na pitanje da li postoje korisnici portala iz nekih drugih zemalja, iz Ministarstva su odgovorili da su rijetki slucajevi prijave inostranih gradana za usluge, jer je njihov sadrzaj vecinom namijenjen samo crnogorskim gradaninima.

“Izuzetak je usluga za izdavanje izvoda iz kaznene i prekrsajne evidencije Ministarstva pravde gdje najcesce drzavljani iz bivsih republika Jugoslavije imaju obavezu pribavljanja tih izvoda za potrebe koriscenja odredenih prava u tim drzavama”, rekli su iz tog Vladinog resora.

HITNA INTERVENCIJA

Zbog hitne intervencije na mrezi, dio Podgorice ujutru rano nece imati struje, saopsteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

“Sjutra 11. novembra, u terminu od 04 do 06 sati, bez elektricne energije ce biti: Mareza, Tolisi, Blok 5, Blok 6, Blok 9, City kvart, Donja i Gornja Girica, Kokoti, Dajbabe, dio Preko Morace”, navodi se u saopstenju.

MOJKOVAC- DURDEVICA TARA

Put Mojkovac – Durdevica Tara bice zatvoren za saobracaj sve dok ne prode opasnost od mogucih odrona, kazao je sef stacionara Crnagoraputa na Zabljaku Sveto Andelic.

On je kazao da se u Sokolovini jutros desio odron manje kolicine materijala i da ce saobracaj biti normalizovan nakon sto glavni republicki inspektor potpise zapisnik da je put bezbjedan.

“Put je i dalje u prekidu radi opasnosti od mogucih odrona”, rekao je Andelic agenciji Mina.

Andelic, koji prati dionicu puta od Durdevica Tare prema Mojkovcu, naveo je da se na tom terenu cesto desavaju odroni i da taj problem postoji posljednjih nekoliko godina.

“Put je zvanicno zatvoren za saobracaj poslije onog prvog slucaja koji se desio, sa onim autom”, dodao je on.

Put Mojkovac – Durdevica Tara, u mjestu Sokolovina, zatvoren je za saobracaj od srijede.