VRIJEDNA DONACIJA

Klinickom Centru Crne Gore (KCCG) danas je urucen defibrilator, uredaj za reanimaciju pacijenata, koji ce se koristiti na Klinici za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola.

Iz KCCG kazali su da je uredaj nabavljen u okviru projekta ,,Jacanje transparentnog i odgovornog upravljanja javnim finansijama”, koji sprovodi Ministarstvo finansija u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podrsku Slovacke.

Direktor KCCG Jevto Erakovic zahvalio je na vrijednoj donaciji.

,,Ovo je samo nastavak uspjesne saradnje sa Slovackom i UNDP-om. Nadam se da cemo biti u prilici da kompletna donirana sredstva i opremu koju dobijamo od tih organizacija upotrijebimo na pravi nacin i da cemo opravdati povjerenje koje imamo vec dugi niz godina”, kazao je Erakovic.

Ambasador Slovacke u Crnoj Gori, Roman Hloben, rekao je da je ovo vec druga donacija Slovacke nakon doniranja spalt lampa u maju.

,,Sto se tice ovog aparata, zelim da bude sto manje u upotrebi, i ako vec treba da se upotrijebi neka uvijek spasi zivot”, kazao je Hloben.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gasparikova istakla je da je donacija dio sire podrske koju ta organizacija pruza unapredenju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

,,Ponosni smo sto je UNDP prepoznat kao pouzdan partner Crmoj Gori u procesu sveobuhvatne digitalne transformacije, ukljucujuci i u sektoru zdravstva”, navela je ona.

Gasparikova je rekla da intenzivno rade na razvoju i unapredenju Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), koji ce omoguciti pravovremeno upravljanje vrijednim javnim resursima i osigurati upotrebu pouzdanih podataka za efikasno i stratesko odlucivanje.

Ona je podsjetila da je nabavka defibrilatora omogucena kroz projekat ciji cilj je da unaprijedi efikasno i odgovorno upravljanje javnim finansijama na centralnom i lokalnom nivou u Crnoj Gori.

Generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapredenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Boskovic, zahvalila je partnerima na dugogodisnjoj saradnji i pojasnila kako se doslo na ideju da ta donacija bude usmjerena KCCG.

“Nadam da ce ova donacija obezbijediti da KCCG moze da pruza kvalitetnije usluge i bolju zdravstvenu zastitu gradanima”, rekla je Boskovic.

Direktor Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola, Hasib Lukac, objasnio je da je defibrilator elektro-medicinski aparat, namijenjen za defibrilaciju srca, da utvrdi prisustvo srcane radnje, poremecaj srcanog ritma i da ih transformise u ritam sinusa.

OD AB REVOLUCIJE DO NATO-A

Crna Gora se u proslosti suocavala sa mnostvom izazova i opasnosti od kojih su mnoge direktno i grubo prijetile njenom opstanku, ocijenio je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulovic na naucnom skupu na Filozofskom fakultetu u Niksicu.

Skup pod nazivom Crna Gora tri decenije nakon rusenja Berlinskog zida – Od AB revolucije do NATO-a, organizovali su Matica crnogorska, Centar za geopolitiku i Filozofski fakultet organizator naucnog skupa.

Radulovic je rekao da 30 godina u u istorijskom smislu hiljadugodisnjeg trajanja nije dug period, ali ga posebno znacajnim cini njegov politicki i drustveni sadrzaj.

,,U njemu su nasi gradani i elita bili prinudeni da temeljno preispitaju 19. i 20. vijek i da na goruca pitanja o buducnosti zemlje pruze odgovore koje savremenost moze da priihvati i podrzi”, kazao je Radulovic.

Direktor Centra za geopolitiku, Zivko Andrijasevic, kazao je da su bili brojni razlozi da se organizuje naucni skup i posveti mnogim temama iz savremene bliske proslosti, o kojima se uglavnom zna iz sjecanja, sto je nepouzdano i povrsno.

Andrijasevic je dao osvrt na temu Crnogorski komunisti 1987. godine – problemi prepoznavanja stvarnosti i kroz istrazivacka pitanja naveo sta je dio crnogorske vlasti zaduzenog za njeno sistemsko uoblicavanje vidio 1987. godine, kao glavni politicki problem neposredno prije AB revolucije i na koji je nacin mislio da to treba rijesiti.

Dekan Filozofskog fakulteta u Niksicu, Goran Barovic, rekao je da je ta univerzitetska jedinica, formiranjem Centra za geopolitiku dobila jaku instituciju koja se bavi bitnim temama.

Profesor Gordana Durovic navela je da je Crna Gora 30 godina nakon rusenja Berlinskog zida u Berlinskom procesu, duboko u procesu Evropskih integracija kao nezavisna drzava koja se ekonomski povratila u realnim kategorijma na nivo iz 1990-tih tek 2007. godine.

,,Od tada biljezi dinamican, stabilan rast,bez obzira na krizu 2009. i 2012.godine. Crna Gora je, uprkos svim izazovima koji su tesko pogadali prvo SFRJ kroz tragican raspad zemlje, pa drzavnu zajednicu sa Srbijom, izasla ekonomski oporavljena, reintegrisana u mednarodnu zajednicu, clanica NATO-a”, rekla je Durovic.

Prema njenim rijecima, od 2006. godine u Crnoj Gori je ostvarena dobra, realna stopa rasta koja je prosjecno godisnje bila na nivou od 3,5 odsto.

,,U Crnu Goru je stiglo vise od 6, 5 milijardi EUR stranog kapitala direktnih investicija i u, u odnosu na Jugoslaviju u kojoj je bila jedna od najnerazvijenih republika, danas biljezi, najbolju poziciju u regionu, u odnosu na evropski prosjek, koja iznosi 47 odsto bruto domaceg proizvoda per capita u paritetu kupovne moci gdje je 100 odsto evropski prosjek”, navela je Durovic.

Iza Crne Gore, kako je kazala, su i Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.

,,Mozemo reci da se Crna Gora ekonomski oporavila, ojacala i reintegrisala se u medunarodnu zajednicu, a u bezbjednosnom kontekstu je jedina clanica bivse Jugoslavije u kojoj nikada nije bilo rata, sto se cesto prenebregava i uvijek se treba ponavljati”, rekla je Durovic.

Crna Gora se, kako je ocijenila, izmakla drugom talasu inflacije, iako je prvi tesko prezivjela, kada su plate i penzije na mjesecnom nivou bile u vrijednosti sapuna ili olovke, pa je zatim bio deda Avramov dinar, da bi na kraju iznasla mudro rjesenje krajem 1990-tih uvodeci njemacku marku, a danas euro.

,,Nasa dzava sa eurom ima stabilniji finansisjki sistem, povratak u stednju, manje transakcione troskove u turizmu, vise investitora, sto znaci da treba pozitivno gledati naprijed”, ocijenila je Durovic.

Prema njenim rijecima, 30 godina je bilo velikih izazova, tragicnog pada ekonomije, najgoreg scenarija raspada zemlje.

Govoreci o crnogorskom visepartizmu u poslednjoj deceniji 20 vijeka, Ivan Tepavcevic je podsjetio je da su izborne kampanje bile relativno ceste, s obzirom da su se parlamentarni izbori odrzavali 1990, 1992, 1996, 1998. godine, kao i predsjednicki izbori, i niz lokalnih izbora.

Tepavcevic je u ocjeni o izbornoj kampanji naveo da u maloj drzavi, kao sto je Crna Gora, sa svega pola miliona biraca, nije neizvodljivo fizicki doprijeti do svakog biraca, sto ima nesumnjivo jaci ehekat od bilo koje skupe televizijske kampanje.

,,U fokusu politickih kampanja obicno se nalaze licnosti, To je izraz duboke petsinalizacije politickih partija u vidu vezivanja stranaka za njihove lidere”, rekao je Tepavcevic.

Profesor Adnan Prekic, koji je jedan od inicijatora organizovanja Naucnog skupa, dao je osvrt o vjerskim zajednicama u Crnoj Gori u drugoj polovini 80-tih godina 20 vijeka, dok se istoricar Dragutin Papovic bavio politickom, ekonomskom i drustvenom situacijom u Crnoj Gori uoci AB revolucije.

Osvrt o 1997. kao prelomnoj godini savremene crnogorske istorije dao je MIlan Scekic, o ulozi NATO-a u procesu demokratske konsolidacije govorila je Nikoleta Dukanovic, dok je Rade Bojovic dao osvrt na temu Crnaa Gora u vrtlogu bespokojne i opsesivne postjugoslovenske stvarnosti.

KASCELAN PORUCIO

Luksemburg ce nastaviti da podrzava proces integracija Crne Gore u Evropsku uniju, jer je evropska perspektiva zapadnog Balkana interes i Evropske unije i regiona, saopsteno je u toku susreta gradonacelnika Prijestonice Cetinje Aleksandra Kascelana sa predsjednikom Predstavnickog doma Luksemburga Fernandom Etgenom.

Kascelan i Etgen razgovarali su o evropskoj perspektivi Crne Gore, privrednom razvoju zemlje nakon obnove nezavisnosti, rastu turistickog prometa i investicijama u turizam i poljoprivredu, izgradnji saobracajne i druge infrastrukture, kao i o prioritetima Prijestonice i drzave u narednom periodu.

Gradonacelnik Kascelan zahvalio se predsjedniku Etgenu na podrsci Luksemburga evropskim integracijama Crne Gore.

On je prenio zelju Crne Gore da uci iz procesa integracija kako bi u perspektivi, kao clanica Evropske unije, mogla da doprinosi zajednickoj evropskoj buducnosti.

Kascelan je posebno istakao dobro razvijen sistem administracije u Luksemburgu, cija bi iskustva bila dragocjena u Crnoj Gori, posebno na lokalnom nivou.

Predsjednik Etgen ponovio je da Luksemburg prepoznaje vaznu ulogu Crne Gore za stabilnost regiona, ali i da ce nastaviti da podrzava njenu integraciju u Evropsku uniju. On je ohrabrio vlasti da nastave sa reformama i ispunjavanjem standarda.

“Gradonacelnik Kascelan prihvatio je poziv predsjednika Etgena da ga, sa crnogorskim clanovima Zajednickog savjetodavnog odbora komiteta regiona Evropske unije i Crne Gore, posjeti u junu tokom boravka u Luksemburgu”, saopsteno je iz Prijestonice.

POPLAVE

Osam osoba iz dva domacinstva Nikolica u selu Brocanac kod Niksica, gdje je najslozenija situacija koju je prouzrokovalo nevrijeme, evakuisano je u poslijepodnevnim satima, javila je agencija Mina.

Prilog Darka Bulatovica, TVCG

Nacelnik Sluzbe zastite i spasavanja Veselin Gardasevic rekao je da se njihova ekipa u popodnevnim satima vratila u Brocanac kako bi camcem prevezla ljude kod rodbine u Niksic.

“Dobili smo veci camac od Direktorata za vanredne situacije, sa kojim smo u stalnom kontaktu, i nasa ekipa otisla je ponovo u selo kako bi ovog puta evakuisala zitelje iz najugrozenijih kuca”, rekao je Gardasevic agenciji MINA.

U tom krsevitom i bezvodnom selu destak kuca je odsjeceno od puta, jer su brojne doline napunjene vodom u visini i vise od deset metara, sto ne pamte ni najstariji mjestani.

Jedan od mjestana Darko Nikolic rekao je da voda neprestano raste i da im je prvi sprat kuce od jutros pod vodom, a plase se da ce voda svaki cas prodrijeti i na gornji sprat.

Prema rijecima Nikolica, poplavljene su i kuce njegovih striceva Dragise i Milorada, kao i susjedne kuce i pomocni objekti.

I u selu Crnodoli voda je vise od pola metra prodrla u kucu Dusana Markovica, kao i u pomocne objekte odakle moraju evakuisati istoku.

U selu Milocani brojna domacinstva i pomocni objekti pod vodom su zbog izlivanja nabujalog Milocanskog potoka, a tamosnje podrucno odjeljenje osnovne skole ,,Ivan Vusovic” od ponedjeljka ne radi.

Padavine su oslabile u popodnevnim satima, ali je i u Mokroj Njivi, Glibavcu, Brezoviku, Gornjem Polju i Rastovcu situacija i dalje veoma teska, jer se voda priblizila ili prodrla u dio kuca i objekata.

Saobracaj je ponovo prekinut od Dukla preko Brezovackog mosta zbog izlivanja rijeke Zete.

Voda u Niksicu je i dalje zamucena i preporucuje se njeno prokuvavanje.

ODBORNICI DALI ZELENO SVJETLO

Skupstina opstina Kotor je na danasnjoj sjednici odlucila da moze da pocne gradnja podzemnog pjesackog prelaza, podhodnika, ispod magistrale prema starom gradu.

Slozeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura realizovace se u roku od cetiri mjeseca.

U sali SO Kotor predstavljen je projekat pothodnika koji je uradila firma ,,Europrojekt” iz Podgorice, dok ce izvodac biti kotorska firma “Briv Construction”.

I dok su predlagaci ubijedeni da ce se ovim rijesiti saobracajne guzve, u diskusijama u kojima je prvi put ucestvovali predstavnici opozicije, culo se da projekat nije u skladu sa zakonom.

Za izgradnju podzemnog prolaza ispred gradskih bedema i objekta Lucke kapetanije glasalo je ukupno 13 odbornika, dok je protiv bila Ljiljana Popovic Moskov iz Gradanskog pokreta URA, a uzdrzani Ranka Krivokapic, Jovo Sudic i Ljilja Radunovic iz DPS-a kao i Vido Draskovic iz Liberalne partije, javlja Radio Kotor.

Glavni projektant Dragutin Dubljevic iz firme “Europrojekt” kaze da se vodilo racuna o svim detaljima – od osvjetljenja, koriscenja kvalitetnih materijala, obezbjedivanja liftova i adekvatnih nacina kako bi osobe sa invaliditetom mogle nesmetano da koriste ovaj prolaz.

Prilog Nevenke Macan, TVCG:

SEKULIC O MHE

Vlada se nije dogovarala sa koncesionarima o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji malih hidroelektrana (mHE) u nekoliko opstina, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulic.

Ona je danas u parlamentu odgovarala na pitanje poslanika Slavena Radunovica koji su stvarni razlozi za raskid ugovora o izgradnji mHE, da li se radi o dogovoru koncesionara koji planiraju da tuze drzavu za izmaklu dobiti.

Vlada je nedavno zaduzila Ministarstvo ekonomije da pocne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji mHE na Bistrici u Bijelom Polju, Murinskoj, Durickoj i Komorackoj rijeci u Plavu, Bukovici u Savniku i Trepackoj rijeci u Andrijevici.

Sekulic je kazala da je osnovni razlog za pokretanje sporazumnog raskida ugovora nezadovoljstvo mjestana krajeva u kojima je trebalo da budu sagradene mHE.

,,Nije bilo dogovora sa koncesionarima po ovom pitanju ni prije ni nakon te odluke, vec je Ministarstvo ekonomije zaduzeno, zajedno sa pravnim savjetnikom, da pokrene postupak sporazumnog raskida ugovora o koncesiji”, istakla je ona.

Sekulic je napomenula da ni na jednoj od navedenih lokacija nije bilo radova, i da nijedan od koncesionara, zato sto nije izgradena elektrana niti je krenula da prozvodi, nije mogao da dobije naknadu.

,,Niko od ovih koncesionara gdje smo zaduzeni da pokrenemo sporazumni raskid ugovora nije dobio ni jedan EUR, ni od gradana ni od drzave”, ponovila je Sekulic.

Kako je kazala, moze se govoriti samo o steti zbog dosadasnjeg direktnog ulaganja.

,,Ne vjerujem da je ona bila velika. Mozemo da govorimo i o troskovima eksproprijacije ali o tome ne mogu da licitiram”, dodala je ministarka.

Ona je pojasnila da u ugovoru sa koncesionarima ne pise nista vezano za sporazumni raskid.

Sporazumni raskid je volja dvije strane i, kako je navela, ukoliko koncesionari ne budu zadovoljni predlogom sporazumnog raskida imaju pravo da tuze drzavu i da sudska vlast odluci o isplati stete.

,,Sigurna sam da do toga nece doci, makar u onom dijelu dok bude zavisilo od Ministarstva ekonomije. Gledacemo da sve sto bude nasa obaveza bude smanjeno na najmjanju mogucu mjeru”, porucila je Sekulic.

Sekulic je kazala da se moze desiti da na slican nacin jos neke lokacije budu obuhvacene.

JANJUSEVIC SAOPSTIO

Zabrinjava podatak da je u posljednjih sest godina broj krivicnih djela i prekrsaja na stetu policijskih sluzbenika porastao oko 35% a prekrsaja oko 42%, kazao je pomocnik direktora Uprave policije Nikola Janjusevic na Medunarodnoj konferenciji “Pravna zastita policijskih sluzbenika i zastita njihovog integriteta”, koji organizuje Sindikat Uprave policije.

Prema rijecima Janjusevica policijski sluzbenici dozivljavaju napade na radnim zadacima, sprovodeci mjere i radnje na koje ih zakon obavezuje, u zastiti gradana, njihove imovine, javnog reda i mira i drustvenog poretka. Najvise napada, verbalnih i fizickih, kako je kazao, zabiljezeno je na stetu uniformisanih policijskih sluzbenika koji od svih sluzbenika imaju najvise kontakata sa gradanima.

“Ovi napadi, kako pokazuju analize za posljednjih nekoliko godina, se najcesce desavaju prilikom kontrole lica, reagovanja po prijavama o narusavanju javnog reda i mira, pruzanja asistencija drugim organima, postupanja po prijavama o nasilju u porodici i obezbjedivanja javnih okupljanja”, dodao je.

Jedan broj policajaca, kako je kazao u tim napadima zadobio je teze i lakse povrede dok je na zalost proteklih godina bilo i slucajeva u kojima su policajci izgubili zivot.

“Duznost je svih nadleznih organa u sistemu krivicno – pravne zastite da preduzme odlucne aktivnosti, kako na jacanju pravnog okvira tako i u primjeni zakona, u cilju efikasnije zastite policijskih sluzbenika, posebno ako se ima u vidu da su licima za koja je dokazano da su izvrsila napad na policijske sluzbenika u prethodom periodu izricane uglavnom uslovne kazne ili kazne zatvora ispod zakonskog minimuma”, kazao je pomocnik direktora Uprave policije.

Janjusevic istice da kazne protiv lica koja napadaju policajce na radnom mjestu i ugrozavaju njihov integritet moraju biti strozije, posebno prema povratnicima.

Uprava policije ce se, kako je kazao, jos snaznije zalagati za efikasniju i primjerenu zastitu policijskih sluzbenika jer se napad na policajca u svim demokratskim drustvima, zbog uloge koju policija ima za dobrobit drustva, smatra napadom na drzavu.

“Nadlezni organi i institucije u sistemu krivicno pravne zastite ce, kao i do sada, imati punu podrsku i saradnju Uprave policije u stvaranju sto boljih preduslova i primjeni zakonske regulative u zastiti policijskih sluzbenika. Vazan partner Upravi policije, u pracenju ove problematike, bio je i bice Sindikat Uprave policije, ciji su stavovi nasoj policiji od znacaja za dalje inicijative radi poboljsanja sveukupnog polozaja zaposlenih u policiji”, kazao je Janjusevic.

ZENKA SAOPSTIO

Crna Gora sve svoje razlicitosti, kroz dijalog i uzajamno postovanje, objedinjuje i predstavlja kao svoje bogatstvo i primjer dobre prakse rekao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka na predstavljanju knjige “Osnovni pojmovnik religijske kulture”.

“Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ima vaznu ulogu u promociji i zastiti ljudskih prava i sloboda, a buduci da ostvarivanje prava na slobodu vjeroispovjesti predstavlja jedan od temeljnih ljudskih prava, Ministarstvo je organizovalo niz okruglih stolova na kojima su ucesnici bili predstavnici akademske zajednice, vjerskih zajednica, nacionalnih i lokalnih institucija i nevladinih organizacija, kako bi se osnazio medureligijski dijalog u Crnoj Gori i unaprijedila saradnja Ministarstva za ljudska i manjinska prava sa vjerskim zajednicama”, istakao je Zenka.

Namjera ministarstva, kako je kazao, bila je da doprinese medusobnom zblizavanju i upoznavanju kako bi harmonija suzivota sto vise dobila na vrijednosti.

“Ministar smatra da je potrebno blagovremeno pruziti informacije o istoriji religija i religijskih ucenja kako bi se i mlade generacije bolje upoznale sa nastankom svjetskih religija, ali i razlicitim vjerskim obicajima i pojmovima”, navodi se u saopstenju Ministarstva.

Urednica Pojmovnika Zana Filipovic je saopstila da religijsko nasljede bitno utice na drustvene procese i formiranje individualnih i kolektivnih vrijednosti, vrijednosnih orijentacija i sistema.

“Nakon zakljucaka Okruglih stolova uvidjeli smo da je nedovoljan nivo poznavanja religija koje su vjekovima prisutne u Crnoj Gori i tako smo dosli do ideje da se uradi pojmovnik sa zeljom da se gradanima/kama Crne Gore priblize osnovni pojmovi religijske kulture”, kazala je Filipovic.

Autori tekstova o hriscanstvu Vladimir Bakrac, o islamu Enis Burdzovic i judaizmu Ljiljana Vukovic govorili su o svojim tekstvima, dok je recezentkinja Sonja Tomovic Sundic govorila o smislu religije.

“Odnos covjeka prema Bogu je dominantna ideja svih svjetskih religija, te da je od kako postoji covjek kao civilizovano bice postojala i neka forma religije, potreba da se tajna zivota objasni visim razlozima. Povezujuci covjeka sa uzvisenim religija uvodi postovanje umnog principa koji ureduje postojeci svijet prema estetskom, etickom i logickom nacelu”, kazala je Tomovic Sundic.

Osnovni pojmovnik, kako je istakla, sacinjen je sa ciljem da se prikazu uporedo temeljne ideje i ucenja monoteistickih religija, da se sagledaju osnove njihovih teorijskih pojmova, te ukaze na sustinsku povezanost i bliskost u praksi.

“Crna Gora ce nastaviti da unapreduje politiku zastite ljudskih prava i tolerancije, afirmise globalni dijalog i promovise snagu zajednicke saradnje u ocuvanju i njegovanju svog multikonfesionalnog i multikulturalnog karaktera”, zakljucila je Tomovic Sundic.

25 GODINA POSLOVANJA

Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines donirala je medicinsku opremu vrijednu 10.000 eura Klinici za urologiju Klinickog centra Crne Gore (KCCG).

U godini u kojoj proslavlja 25 godina od osnivanja MA je donirao opremu namijenjenu izvodenju endoskopskih procedura u urologiji.

Ugovor o donaciji potpisali su izvrsni direktor MA Zivko Banjevic i direktor KCCG dr Jevto Erakovic, a donirana oprema je vec u upotrebi.

Zahvaljujuci na donaciji, direktor Klinickog centra dr Jevto Erakovic je kazao da se radi o nabavci medicinske opreme za potrebe Klinike za urologiju, koja ce se koristiti za izvodenje endoskopskih procedura u urologiji.

“Medicinsku opremu, ciju je nabavku finansirao Montenegro erlajnz, cine semirigidni ureterorenoskop sa kompletnim akcesorijumom i potrosnim materijalom, koji je neophodan za izvodenje takvih operacija. Ovim cinom MA se pridruzila velikoj porodici prijatelja nase ustanove na cemu im se najsrdacnije zahvaljujemo”, kazao je Jevto Erakovic, direktor KCCG.

Izvrsni direktor MA Zivko Banjevic kazao je da nacionalni avio-prevoznik nikada nije zaboravio odgovornost koju ima prema drustvu i drzavi u kojoj uspjesno vec cetvrt vijeka obavlja svoju osnovnu djelatnost.

“Zadovoljstvo je biti dio kolektiva gdje je drustvena odgovornost izrazena, a narocito jer je u odgovornom odnosu prema zajednici posebna paznja posvecena zdravstvu. Uvjeren sam da ce ova donacija biti maksimalno iskoriscena i da ce njene benefite osjetiti ne samo crnogorski zdravstveni osiguranici koji ce se lijeciti u Klinici za urologiju, vec i zaposleni kojima je, uvjereni smo, ovom donacijom umnogome omogucen kvalitetniji i efikasniji rad”, kazao je Banjevic.

HRAPOVIC U SOFIJI

Crna Gora posvecena je ostvarenju cilja univerzalne zdravstvene pokrivenosti, a zdravstveni sistem u kontinuitetu cini zdravstveno osiguranje i zastitu dostupnijom i kvalitetnijom, kroz ulaganje u kadar, ljekove, opremu ili radni ambijent, istakao je ministar zdravlja Kenan Hrapovic.

Hrapovic je ucestvovao na IV sastanku ministara zdravlja Kine i drzava regiona Centralne i istocne Evrope u Sofiji.

“Hrapovic je u tom pravcu akcenat stavio na potrebu unapredenja sistema preventivnog djelovanja, te izrazio nadu da ce i sastanak ministara biti univerzalan u smislu bolje dostupnosti dobrih praksi i razvoja zajednickih preventnivnih programa regiona Centralne i istocne Evrope i Kine, te time prevenirati lose zdravlje bilo kog pojedinca”, kazali su Ministarstva zdravlja.

Praksa odrzavanja sastanaka ministara zdravlja Kine – CEEC je zapoceta 2015. godine u cilju razmjene iskustava i znanja izmedu drzava ucesnica, donosioca odluka i eksperata.

Ucesnici sastanka su ministri zdravlja drzava regiona Centralne i istocne Evrope i Kine, predstavnici parlamenta, Svjetske zdravstvene organizacije i Zdravstvene mreze Jugoistocne Evrope, eksperti iz razlicitih oblasti zdravstvene zastite i sfere biznisa.

Glavna tema IV Sastanka ministara zdravlja je Odrzivi razvoj zdravstvenih sistema, a poseban fokus je usmjeren na univerzalnu zdravstvenu pokrivenost; javno zdravlje; upravljanje bolnickom zdravstvenom zastitom; tradicionalnu medicinu; zdravstvenu industriju i tehnoloske inovacije.

Tokom sastanka potpisana je i Sofijska deklaracija povodom IV foruma ministara zdravlja Kina – CEEC.

“Deklaracijom se predlaze jacanje istrazivackog sektora u dijelu zdravstvenih strategija i politika, kao i promocija strategijske sinergije i razmjene politika; produbljivanje saradnje u vezi sa prevencijom i kontrolom bolesti kroz regionalnu zdravstvenu politiku sigurnosti; promocija razmjene i saradnje izmedu zdravstvenih institucija kako bi se ostvario zajednicki razvoj; podrska tehnoloskim inovacijama i saradnji u istrazivanju i razvoju kako bi se zajednicki promovisao razvoj zdravstvenih industrija”, navodi se u saopstenju.

Hrapovic je u Sofiji potpisao memorandume o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka sa ministrom zdravlja Bugarske Kirilom Ananievim. On je posebnu paznju posvetio implementaciji memoranduma u pravcu zajednickih aktivnosti u dijelu kontrole bolesti, preventive i transplantacionih programa.

Takode, potpisan je i memorandum o saradnji sa ministrom Ma Xiaoweiem, koji je na celu kineske Nacionalne komisije za zdravlje. Kao posebne oblasti saradnje navedene su tradicionalna medicina, promocija istrazivanja i koriscenja novih medicinskih tehnologija, kao i razvoj e-zdravlja.