U MEKSICKOM VILA UNIONU

Meksicka policija ubila je u nedjelju jos sedam pripadnika narko-kartela cime je broj mrtvih u sukobima ovoga vikenda porastao na 21, sto je dodatno raspirilo tenzije izmedu Meksika i SAD-a nakon sto je americki predsjednik Donald Tramp najavio da ce kartele proglasiti teroristickim organizacijama.

Vlasti sjeverne meksicke drzave Koahuile izvijestile su da su lokalne snage sigurnosti u gradicu blizu granice sa SAD-om ubile sedam naoruzanih pripadnika kartela, nakon sto je prethodno 14 ljudi poginulo u obracunima kad je konvoj naoruzanih kamiona upao u Vila Union i napao gradsku skupstinu.

U pucnjavi su poginula cetiri pripadnika policijskih snaga, a sest je ranjeno. Na video snimkama pucnjave, koji su objavljeni na drustvenim medijima, vide se zapaljena vozila i izresetana fasada gradske skupstine.

Tramp je protekle sedmice rekao da namjerava meksicke kartele proglasiti teroristickim grupama, kako bi im mogao nametnuti sankcije. Iako to SAD-u ne daje ovlascenja za vojne operacije u Meksiku, mnogi se Meksikanci boje da bi Amerikanci to mogli iskoristiti kao izgovor za jednostranu intervenciju.

Meksicki predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador reagovao je na Trampovu izjavu, porucivsi kako je njegova vlada posvecena borbi protiv organiziranog kriminala, te da nece dopustiti oruzanu inostranu intervenciju stotinu godina nakon zadnjeg osvajackog pohoda na njegovu zemlju.

Obracun u Vili Union dodatno je oneraspolozio meksicku javnost nakon niza nedavnih sigurnosnih propusta zbog kojih se postavlja sve vise pitanja o politici Lopeza Obradora.

Kritika u zemlji i inostranstvuu usredsredena je na masakr koji su 4. novembra napravili pripadnici kartela, ubivsi devetero zena i djece americko-meksickog podrijekla iz mormonskih zajednica na sjeveru Meksika, te na odluku vojske da pusti sina narko-lorda Zaokima “El Capo” Guzmana, kao odgovor na prijetnje njegove bande u gradu Kuliakanu.

Kriticari optuzuju Lopeza Obradora da previse popusta narko-kartelima, no on je u odgovoru branio postupak vojske u Kuliakanu rekavsi da je pustanjem Ovidija Guzmana sprijeceno nepotrebno krvoprolice.

Protestni pohod ujedinio je opozicione politicare s ozaloscenim clanovima obitelji LeBaron koji su izgubili svoje najmilije u pokolju zena i djece u drzavi Sonori.

“Nismo protiv predsjednika, nego protiv dosadasnje sigurnosne politike, jer ona nije djelotvorna”, rekao je rodak zrtava Julian LeBaron.

Iako je doslo do pada podrske njegovoj vladi, najnovije ankete javnog mnijenja pokazuju da je Lopez Obrigador i dalje popularan, a istrazivanje koje je objavio nedeljnik “El Financiero” pokazuje da ga podrzava 68 odsto ispitanika.

AUTOBUSKA NESRECA

Najmanje 20 osoba je poginulo kada je autobus u Cileu sletio u jarugu, saopstile su danas vlasti te drzave.

Autobus je u jarugu sa vijugavog puta u oblasti Taltal sletio sinoc, a spasioci i danas pokusavaju da dodu do zrtava.

Zvanicni istrazitelj Rikardo Kastro rekao je da je 21 osoba povrijedena. Autobus je propao u jarugu duboku oko 20 do 30 metara.

Kastro je rekao da uzrok nezgode jos nije poznat.

ZELENSKI OCEKUJE PREKID VATRE

Dva ukrajinska vojnika su ubijena u istocnoj Ukrajini, saopstila je ukrajinska vojska danas, nedjelju dana pred ocekivani samit u Parizu na kojem ce se jos jednom pokusati da se okonca rat u Ukrajini.

Po saopstenju ukrajinske vojske, dvojica vojnika ubijena su “nepoznatom eksplozivnom napravom”, dok su bili na liniji odbrane od upada proruske separatisticke “grupe za izvidanje i sabotazu”.

Ukrajinske sluzbe bezbjednosti (SBU) su saopstile da su poginuli njeni pripadnici.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je saucesce porodicama i porucio da ocekuje da ce postici prekid vatre.

U Parizu je 9. decembra samit tokom kojeg je zakazan razgovor Vladimira Zelenskog i predsjednika Rusije Vladimira Putina, uz francusko i njemacko posredovanje.

Sa ciljem da se postigne okoncanje rata u kojem je od 2014. poginulo vise od 13.000 ljudi, to ce biti biti prvi sastanak od 2016. na najvisem nivou.

Mirovni sporazumi za istok Ukrajine potpisan 2015. u Minsku su omogucili znacajno smanjenje nasilja, ali njihova politicka komponenta nije sprovedena, za sta su zaracene strane optuzivale jedna drugu. Kijev i njegovi saveznici optuzuju Rusiju da vojno podrzava proruske separatiste u Ukrajini, sto Moskva negira.

SEFOVI DIPLOMATIJE V4

Ministri spoljnih poslova zemalja Visegradske grupe izjasnili su se danas u Pragu za ubrzanje pregovora Evropske unije (EU) sa zemljama kandidatima sa Zapadnog Balkana, a kao prioritet Poljske, Ceske, Slovacke i Madarske postavili da unutarevropska debata o daljim prosirenjima ne bude prepreka za dalji napredak u pristupnim pregovorima sa balkanskim kandidatima.

“Zapadni Balkan je strateski vazan region obzirom na nasu bezbjednost, obzirom na stabilnost Evrope. Treba da podrzimo ubrzanje tog procesa zato sto je rijec o malom regionu kome je mjesto u EU”, kazao je na konferenciji za novinare u Pragu sef ceske diplomatije Tomas Petsicek.

Sef ceske diplomatije izrazio je uzdrzaost prema francuskom predlogu da se reformisu pravila za dalja prosirenja, tako da proces bude reverzibilan, ako bi zemlja kandidat nazadovala u reformama.

“Vec sadasnja pravila omogucavaju da se proces pregovaranja revidira shodno razvoju u zemlji kandidatu. Nas prioritet je da ta unutarevropska debata ne bude prepreka za dalji napredak u odnosu prema zemljama kandidatima”, kazao je Petsicek i izrazio nadu da ce Francuska naredne godine odblokirati pocetak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Madarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto takode je kritikovao sporo napredovanje u pregovorima tokom posljednjih sest mjeseci i oznacio to za jednu od najvecih gresaka prethodne Evropske komisije na celu sa Zanom Klodom Junkerom, javlja ceska agencija CTK.

“Odlaganje prosirenja i postavljanje prepreka tom procesu je politika koja je apsolutno uperena protiv evropskih interesa. Nova EK mora da napravi izraziti pomak u pregovorima sa zemaljama kandidatima. Prosirenje je neizbjezno i nuzno za jacanje EU. Mi kao srednjeevropske zemlje u susjedstvu tog regiona shvatamo bolje koliko je vazno za EU iz ekonomskog, politickog, strateskog i bezbjednosnog aspekta”, rekao je madarski ministar na konferenciji za novinare u Pragu.

Sefovi diplomatija V4 sastace se narednog ponedjeljka sa novim predstavnikom EU za spoljnu politiku Zozepom Borelom, da iznesu prioritete Visegradske grupe u evropskoj spoljnoj politici u sta spada dugorocno i zalaganje za hitnu integraciju Zapadnog Balkana u EU.

70. GODINA ALIJANSE

Sjevernoatlantski savez na samitu kod Londona obiljezava 70. rodendan, ali bi se proslava mogla pretvoriti u prikaz nejedinstva u NATO sa tenzijama medu liderima i sukobljenim shvatanjima sta su najveci izazovi zapadne vojne alijanse, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Ispod rodendanskog raspolozenja, tenzije ce kljucati dok transatlantska vojna zajednica obiljezava 70 godina postojanja na skupu u blizini Londona 3. i 4. decembra, ocjenjuje Rojters.

Zalbe americkog predsjednika Donalda Trampa da mora da “subvencionise” Evropu primorale su clanice da povecaju svoje doprinose, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron proslog mjeseca podigao prasinu rekavsi da je NATO “mozdano mrtav” i predlozio “strateski odnos” s Rusijom.

Na samitu saveza treba ocekivati uzarenu debatu i oko prijetnji Turske da ce glasati protiv odbrambenog plana za balticke drzave i Poljsku, ako NATO ne proglasiti kurdske snage – Jedinice narodne odbrane (YPG) teroristima, sto nije vjerovatno buduci da su YPG pomogle u pobijedi nad ekstremistickom organizacijom Islamska drzava.

Partneri u NATO su suoceni sa teskim i urgentnim pitanjima koje treba rijesiti i koja ce se pojaviti na samitu kod Londona, ali nije jasno da li ce biti rijesena ni na izbliza odlucan nacin, ocjenjuje Gardijan u urednickom uvodniku.

NATO je suocen sa neizvesnoscu kada je rec o obavezivanju Trampa prema alijansi. To pokazuje, kako istice Gardijan, oduka SAD o povlacenju sa sjevera Sirije, da dozvoli Turskoj, takode clanici NATO-a, da izvrsi invaziju. Ali neizvjesnosti oko razmisljanja SAD o alijansi bilo je i prije Trampa, posto su i njegovi prethodnici Dzordz Bus i Barak Obama, bili nestrpljivi s alijansom, posebno oko dijeljenja troskova.

Francuski predsjednik je sa pravom istakao jos veci izazov kada je reagovanje NATO u vezi sa Sirijom nazvao “mozdanom smrcu” i sugerisao da su potrebne “nove alijanse i novi nacini saradnje” protiv prijetnje od terorizma, ocjenjuje Gardijan, ukazujuci da je Makronov komentar podstakao raspravu s istocnim clanicama koje kao glavnu prijetnju vide Rusiju, a ne terorizam.

Napad na londonskom mostu prosle nedjelje ce nesumnjivo ojacati vjerovanje nekih clanica NATO da je terorizam, a ne Rusija, jedni zajednicki neprijatelj alijanse, ali bi to bila greska, ocjenjuje spoljnopoliticka urednica britanske televizije Skaj Debra Hejns.

Iako clanice treba da reaguju na prijetnje koje predstavljaju teroristicke organizacije, poput Islamske drzave ili Al-Kaide, to nije egzistencijalna prijetnja po evropski nacin zivota i slobode, istice urednica Skaja dodajuci da napori drzava kao sto je Rusija u krsenju medunarodnih pravila, podrivanju demokratskih vlada i eksploatisanju podjela u drustvu predstavljaju daleko podmukliju opasnost po bezbjednost saveznika.

Oba izazova – Rusija i terorizam – treba da budu dio fokusa NATO za buducnost, kao i niz drugih pitanja, poput klimatskih promjena, migracija i kako se postaviti prema Kini koja ce postati najveca svjetska privreda u narednih pet godina. Ocekuje se da ce ta pitanja biti na dnevnom redu lidera NATO u Londonu, ukazuje Hejns.

Okupljanje osmisljeno kao proslava jednog od najvaznijih svjetskih vojnih saveza rizikuje da postane predstava nejedinstva – i to ovog puta ne zato sto je Tramp nesto rekao ili uradio, istice Blumberg.

Lideri NATO ce ove nedjelje morati da brinu o druga dva predsjednika – Makronu i turskom predsjedniku Redzepu Tajipu Erdoganu koji je uznemirio clanice saveza odlukom da posalje trupe u Siriju i kupi ruski antiraketni sistem, ukazuje Blumberg, dodajuci da je situacija pogorsana javnim razmjenama uvreda dva predsjednika.

Tri znacajne clanice alijanse – SAD, Francuska i Turska – na samit donose suprotstavljene programe, zbog cega bi okupljanje moglo da pojaca zabrinutost o buducnosti NATO, umjesto da se slavi, kako zvanicnici i lideri saveza redovno kazu, najuspjesnije vojno grupisanje u istoriji.

Zvanicnik SAD je rekao da ce Tramp zeljeti da prioritet bude ukljucenje NATO u suzbijanje sve veceg uticaja Kine. On je rekao da ce Tramp takode pritisnuti saveznike da povecaju odbrambenu potrosnju i da iskljuce kineske kompanije iz izgradnje 5G mreza. S druge strane, Makron zeli da terorizam, a ne Kina, bude prioritet alijanse. Povrh toga, Ankara zeli da se prihvate turski ciljevi na sjeveru Sirije, izmedu ostalog da se kurdske snage klasifikuju kao teroristicka prijetnja.

Clanice alijanse povecale su izdvajanja za odbranu, a NATO i dalje privlaci nove drzave – Sjeverna Makedonija ce povecati broj lidera na 30, dok ih je u vrijeme pada Berlinskog zida bilo 15.

Ovakve uspjehe, medutim, ocjenjuje Blumberg, nadglasavaju javne rasprave o tome na sta NATO treba da se fokusira i za sta treba da se zalaze. U pokusaju da obuzda debatu, Njemacka je predlozila formiranje ekspertske grupe koja bi sastavila izvjestaj o buducem politickom obliku alijanse.

PUTIN I SI PRATILI OTVARANJE

Predsjednici Rusije i Kine, Vladimir Putin i Si Dinping, danas su putem video-linka nadgledali svecano pustanje u rad gasovoda “Snaga Sibira”, prvog koji povezuje njihove zemlje.

“Ova inauguracija je zaista istorijski dogadaj ne samo za svjetsko trziste energije, nego prije svega za nas, za Rusiju i za Kinu. Ovaj projekat dovesce rusko-kinesku stratesku saradnju na sasvim drugi nivo”, rekao je Putin koji je otvaranje gledao u Sociju putem video-linka.

Gasovod “Sila Sibira” od 2.000 kilometara povezuje naftna polja u istocnom Sibiru s Kinom. Za sada stize do granice dviju drzava, a kada bude potpuno zavrsen, trebalo bi da bude dugacak vise od 3.000 kilometara.

Procjenjeno je da ce “Sila Sibira” kostati 55 milijardi dolara kada 2022-2023. bude dostigla kapacitet od 38 milijardi kubnih metara godisnje sto je 9,5 odsto potrosnje gasa u Kini.

Zbog tolike cijene koju smatraju “astronomskom”, kriticari gasovoda kazu da on nikada nece biti rentabilan, vec da je prije svega “politicki i diplomatski projekat”.

Prvi rusko-kineski gasovod koji treba da odgovori na ogroman energetski apetit Kine, simbolizuje stratesko partnerstvo, posebno u sferi energetike.

“Razvoj kinesko-ruskih odnosa jeste i bice prioritet spoljne politke obje nase zemlje. Radi se o istorijskom projektu… to je primjer duboke integracije i uzajamno korisne saradnje”, izjavio je Si Dinping putem video-linka.

Sef Gasproma Aleksej Miler okruzen svojim zaposlenima u bijelo-plavim uniformama svoje firme, proglasio je da je “otvoren ventil” i da je gas poceo da tece. Sa kineske strane zaposleni u firmi Petrocajna, partnera Gasproma, bili su obuceni u crveno.

Kina treba da zavrsi svoj dio gasovoda 2022-2023. kada ce gas stici do Sangaja.

Promet kroz gasovod treba postepeno da se povecava na 38 milijardi kubnih metara godisnje 2025. Njime se Kina ucvrscuje kao glavno izvozno trziste Rusije za gas i Rusiji daje potenencijalno novo trziste izvan Evrope.

Moskva planira da otvori jos dva velika gasovoda: “Sjeverni tok 2” koji po dnu Baltickog mora do Njemacke i “Turski tok” do juga Evrope.

Ruski energetski gigant Gasprom i kineski CNPC potpisali su u maju 2014. godine ugovor prema cijim odredbama je ruska strana obavezna da u narednih 30 godina isporucuje po 38 milijardi kubnih metara gasa godisnje gasovodom “Sila Sibira”. U pocetku ce, kako je najavljeno, biti pumpano oko deset miliona kubnih metara prirodnog gasa dnevno.

Rusko-kineski gasovod pracen je ogromnim ugovorom o isporuci gasa Kini, procijenjenog na vise od 400 milijardi dolara za 30 godina, koji su Gasprom i kineski CNPC, a potpisali u maju 2014. godine, poslije citave decenije pregovora.

GUTERES U MADRIDU

Konferencija Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama 2019. (COP25) pocela je u Madridu uz ucesce predstavnika iz 196 zemalja.

COP25 ima zadatak da utvrdi da se UN-ova Konvencija o klimatskim promjenama i Pariski sporazum implementiraju na pravi nacin.

Konferencija koja se organizira pod sloganom “Vrijeme je za djelovanje” prvobitno je trebala biti organizirana u Cileu, ali je zbog desavanja u toj zemlji odluceno da bude odrzana u Spaniji.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guteres smatra kako su nedovoljne aktivnosti na zaustavljanju klimatskih promjena.

Smatra kako je globalno zagrijavanje doslo do jedne tacke s koje povratak nije moguc.

“Moramo zaustaviti rat protiv prirode”, rekao je Guteres.

Podsjetio je kako su globalno zagrijavanje i nivo mora dosegli rekorde u posljednjih pet godina, da se gleceri otapaju, a bioraznovrsnost je pod prijetnjom.

“Zagadenost zraka povezana s klimatskim promjenama uzrokovala je smrt sedam miliona ljudi. Covjecanstvo se borilo protiv prirode, sada se nalazi pred napadom”, rekao je Guteres.

Zemlje koje ucestvuju na COP25, tokom konferencije koja ce trajati do 13. decembra, isticu kako je potrebno govoriti o obecanjima za ispunjenje obaveza propisanih Pariskim sporazumom iz 2015, dok aktivisti vjeruju da to nece biti dovoljno i da je potrebno donijeti nove odluke.

MADRID

U Madridu danas pocinje dvonedjeljna konferencija UN-a o klimi gdje ce ucesnici nastojati da odgovore na sve glasnije pozive da se odmah i radikalno nesto uradi.

Alarmantni izvjestaji naucnika, gradanska neposlusnost, protesti mladih sirom svijeta, vec godinu dana su zemlje potpisnice Pariskog sporazuma na meti pritisaka bez presedana da nesto preduzmu. Moto konferencije je Vreme za akciju (#TimeforAction).

“Ne mozemo vise odlagati akciju za zastitu klime”, rekla je spanska ministarka za ekologiju Teresa Ribera, cija zemlja je domacin ove 25. UN konferencije o klimi (COP25). Konferencija je trebalo da se odrzi u Cileu, ali je ta zemlja otkazala zbog nemira i Spanija je prihvatila da bude domacin.

Ista poruka da se vise ne smije odlagati akcija neumorno je upucivana iz UN uoci sastanka.

“Tacka bez povratka nije vise daleko na horizontu ona je na vidiku i priblizava se velikom brzinom”, rekao je juce generalni sekretar UN Antonio Guteres i naglasio da su obaveze preuzete za borbu protiv klimatskog zagrijavanja “potpuno nedovoljne”. On je rekao da i dalje nedostaje politicke volje da se nesto uradi.

Nekoliko dana prije skupa Program UN za zivotnu sredinu zadao je udarac nadama da ce biti postignut cilj Pariskom sporazuma da se ogranici zagrijavanje na 1,5 stepena Celzijusa u odnosu na preindustrijsku eru. Za to je potrebno smanjiti emisije ugljen dioksida za 7,6 odsto godisnje svake godine do 2030, a nema nikakvih naznaka da ti nivoi pocinju da se smanjuju.

Svijet je vec topliji za oko jedan stepen Celzijusa, sto dovodi do sve veceg broja klimatskih katastrofa, i svaki dodatni stepen ce povecati obim tih poremecaja.

Sadasnjim tempom temperatura bi mogla da poraste za cetiri ili pet stepeni Celzijusa do kraja vijeka. Cak i ako zemlje postuju do sada preuzete obaveze, rast temperature bi mogao da prede tri strepena Celziusa.

SAD su potvrdile da ce se iduce godine povuci iz Pariskog sporazuma o klimi, mada je predsjednica Predstavnickog doma americkog Kongresa Nensi Pelozi rekla da je americki narod angazovan za borbu protiv klimatskih promjena. Ona bi trebalo da bude danas u Madridu na pocetku skupa.

Oci su uprte u EU i novo rukovodstvo koje ce biti prisutno danas kao i oko 40 drzava i vlada, od kojih oko 15 iz EU. Srbiju predstavlja ministar zivotne sredine Goran Trivan.

Sami traje dvije nedjelje do 13. decembra, a delegati ce pokusati da rijese sporna pitanja sa proslogodisnjeg samita u Katovicama u Poljskoj.

Medu spornim pitanjima je i nacin formiranja sistema funkconalnog medunarodnog trgovanja emisijama stetnih gasova i odstete siromasnijim drzavama za gubitke i stetu nanijetu klimatskim promjenam, prenosi Radio slobodna Evropa.

Ucesnici konferencije suocavaju se i sa pritiskom globalnog pokreta za borbu protiv klimatskih promjena na celu sa svedskom tinejdzerkom Gretom Tunberg. Ona takode dolazi na skup, a putuje brodom i najavila je da ocekuje da ce do utorka stici do Portugalije.

Za sada je samo 68 zemalja obavezalo da ce opovecati svoje planove za smanjenje emisije ugljen dioksida u 2020. godini, prije naredne konferencije UN o klimi u Glazgovu. Ali one, prema ekspertima, predstavljaju samo osam odsto svjetske emisje tog gasa.

U OKTOBRU

Stopa nezaposlenosti u Evropskoj uniji (EU) bila je stabilna u oktobru, sesti mjesec zaredom, pokazao je objavljeni izvjestaj.

Na nivou EU-a sezonski prilagodena stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Medunarodne organizacije za rad (ILO), u oktobru se zadrzala na 6,3 odsto, najnizem nivou otkada je Eurostat poceo objavljivati mjesecne izvjestaje u januaru 2000. godine, navodi se u izvjestaju.

U oktobru prosle godine iznosila je 6,7 odsto, prenosi Hina.

U eurozoni je stopa nezaposlenosti u oktobru kliznula 0,1 postotni bod, na 7,5 odsto, najnizi nivo od jula 2008. godine. U mjesecu ranije je prema revidiranim podacima iznosila 7,6 odsto.

U proslogodisnjem oktobru iznosila je osam odsto.
Ukupno je u 28-clanoj Uniji na kraju oktobra bez posla bilo 15,58 miliona gradana, od cega njih 12,33 miliona u eurozoni.

Njihov broj je u odnosu na septembar smanjen 29 hiljada u EU i 31 hiljadu u eurozoni. U odnosu na proslogodisnji oktobar manji je 939 hiljada u EU, te 761 hiljada u eurozoni.

Medu zemljama EU cijim je podacima Eurostat raspolagao, najniza je sezonski prilagodena stopa nezaposlenosti u oktobru, mjerena ILO-ovom metodologijom, zabiljezena u Ceskoj, od 2,2 odsto.

Slijedi Njemacka s 3,1 odsto i Poljska s 3,2 odsto.
Najvisu stopu nezaposlenosti medu zemljama EU biljezila je Grcka, od 16,7 odsto u avgustu. Slijedi Spanija sa 14,2 odsto.

U starosnoj grupi do 25 godina stopa nezaposlenosti na nivou EU u oktobru je blago pala u odnosu na septembar 0,1 postotni bod, na 14,4 odsto. Godinu ranije iznosila je 15,1 odsto.

Stopa nezaposlenosti medu mladima u eurozoni bila je takode 0,1 postotni bod niza nego u septenbru, skliznuvsi na 15,6 odsto. U proslogodisnjem oktobru iznosila je 16,7 odsto.

Ukupno je bez posla u oktobru u EU u cjelini bilo 3,24 miliona mladih, od cega 2,26 milion u eurozoni.

Medu zemljama clanicama cijim je podacima Eurostat raspolagao najnizu je stopu nezaposlenosti medu mladima u oktobru biljezila Ceska, od 5,5 odsto. Slijede Njemacka s 5,8 odsto, kao i Holandija sa 7,3 odsto.

Najvisa stopa nezaposlenosti mladih zabiljezena je u Grckoj, od 33,1 odsto u drugom tromjesecju. Slijede Spanija sa 32,8 odsto i Italija s 27,8 odsto.

PREMIJER MALTE

Premijer Malte Dzozef Muskat izjavio je da ce podnijeti ostavku u januaru poslije pritisaka gradana koji traze istinu oko ubistva istrazivacke novinarke Dafne Karuane Galisije.

U televizijskom obracanju Muskat je sinoc rekao da je obavijestio predsjednika Malte da ce dati ostavku sa mjesta predsjednika vladajuce Laburisticke partije 12. januara i da ce u danima koji slijede podnijeti ostavku na premijersko mjesto.

Ovog vikenda su izvori bliski Laburistickoj stranci najavili da ce Muskat napustiti funkciju u januaru, cim stranka izabere novog lidera.

Nekoliko sati prije Muskatovog obracanja hiljade Maltezana protestovalo je ispred zgrade suda u glavnom gradu Valeti trazeci da on ode.

“Kao premijer prije dvije godine sam obecao da ce pravda biti zadovoljena u slucaju ubistva Dafne Karuane Galicije. Danas sam tu da vam kazem da sam odrzao rijec”, izjavo je Muskat na pocetku sinocnjeg obracanja.

On je rekao da pored toga sto je troje ljudi uhapseno odmah poslije ubistva Karuana Galicija kao neposredni pocinioci, sada je neko optuzen kao glavna osoba koja stoji iza tog ubistva.

Mislio je na istaknutog malteskog biznismena Jorgena Feneca protiv koga je u subotu uvece podignuta optuznica za navodno saucesce u ubistvu i organizovanje i finansiranje napada na novinarku. Fenec se izjasnio da nije kriv.

Muskatov bivsi sef kabineta Kit Sembri povezan je sa ubistvom. Sembri je bio medu clanovima vlade koji su “pogodeni” istrazivackim novinarskim radom Karuane Galicije. Sembri koji je podnio ostavku prosle sedmice bio je priveden i saslusan u policiji, ali je kasnije pusten na slobodu. On demantuje da je pocinio bilo sta protivzakonito.

Laburisti imaju komotnu vecinu u parlamentu i ukazuju da bi novi partijski voda mogao da postane premijer bez potrebe odrzavanja izbora.

Dafne Karuana Galicija, istrazivacka novinarka opisivana kao “Vikiliks u jednoj osobi”, ubijena je bombom postavljenom pod njen automobil 2017.

Zahvaljujuci njoj, svjetlost dana su ugledali dokumenti iz tzv. “Panamskih papira” koji su se odnosili na Maltu, a otkrila je i dokumenta koja su pokazivala da su panamske kompanije u vlasnistvu tadasnjeg ministra energetike, a sada ministra turizma Konrada Micija i Kita Sembrija primale vise hiljada eura na dan od firme iz Dubaija za nepoznate usluge.