DRAMA U NJEMACKOJ

Drzavljanin BiH u Njemackoj, Vesko B. (51) pucao je na pripadnike specijalne policije i tom prilikom jednog ranio u predjelu grudnog kosa.

Kako je prenio Radio Sarajevo pozivajuci se na njemacke medije, prava drama odvijala se u srijedu ujutro u njemackom Gladbecku, kada je specijalna jedinica policije pozvana da intervenise u stanu Veska B., drzavljanina BiH.

Kada su, kako se navodi, policajci usli u stan, Vesko je uzeo pistolj, zapucao i jednog “specijalca” pogodio u predjelu grudnog kosa. Zastitni prsluk spasio je zivot policajcu. “Kolega je lakse povrijeden. Primljen je u bolnicu – rekla je portparolka policije Ramona Hurst. Prema informacijama Bilda, policijski sluzbenik je pretrpio samo modrice.

Policajci su potom bez upotrebe vatrenog oruzja uspjeli da savladaju Veska B. i stave mu lisice na ruke. “Uhapseni je vec prijavljivan zbog oruzanih prijetnji, sto je bio razlog da posaljemo specijalnu jedinicu policije”, rekla je Hurstova.

Vesko B. i njegova porodica vec cetiri godine zive u naselju Ellinghorst, a komsije kazu da su u njihovom stanu cesto morali da inervenisu sluzbenici policije i socijalnih sluzbi.

Optuzenog ocekuje prijava za pokusaj ubistva.

4,6 PO RIHTERU

Zemljotres jacine 4,6 stepeni Rihterove skale pogodio je Grcku. Svjedoci: Sve se treslo oko dva minuta.

Prema podacima EMSC – centra za objavljivanje i upozorenja od zemljotresa, potres je bio na svega dva kilometra dubine u 317 km od Atine, 50 km Canije, i 14 km od Palaiohra.

Prema prvim izjavama svjedoka, koji se javljaju na sajtu EMSC-a, sve se treslo oko dva minuta.

4,6 PO RIHTERU

Zemljotres jacine 4,6 stepeni Rihterove skale pogodio je Grcku. Svjedoci: Sve se treslo oko dva minuta.

Prema podacima EMSC – centra za objavljivanje i upozorenja od zemljotresa, potres je bio na svega dva kilometra dubine u 317 km od Atine, 50 km Canije, i 14 km od Palaiohra.

Prema prvim izjavama svjedoka, koji se javljaju na sajtu EMSC-a, sve se treslo oko dva minuta.

FLORIDA

U sukobu do kojeg je doslo izmedu pripadnika snaga sigurnosti i pljackasa zlatare u Floridi, u Sjedinjenim Americkim Drzavama (SAD), poginule su cetiri osobe.

Lokalni mediji javljaju kako je agent FBI-ja George Piro saopstio da su dvojica naoruzanih napadaca nakon pljacke zlatare u Coral Gablesu, nedaleko od Miamija, ukrali i kamion kompanije za dostavu paketa United Parcel Service (UPS).

Piro je pojasnio kako su se policajci sukobili s napadacima koji su oteli i vozaca kamiona.

U sukobu su poginula dvojica pljackasa, vozac kamiona i civil.

Istraga je u toku.

FLORIDA

U sukobu do kojeg je doslo izmedu pripadnika snaga sigurnosti i pljackasa zlatare u Floridi, u Sjedinjenim Americkim Drzavama (SAD), poginule su cetiri osobe.

Lokalni mediji javljaju kako je agent FBI-ja George Piro saopstio da su dvojica naoruzanih napadaca nakon pljacke zlatare u Coral Gablesu, nedaleko od Miamija, ukrali i kamion kompanije za dostavu paketa United Parcel Service (UPS).

Piro je pojasnio kako su se policajci sukobili s napadacima koji su oteli i vozaca kamiona.

U sukobu su poginula dvojica pljackasa, vozac kamiona i civil.

Istraga je u toku.

INTEGRACIJA STRANACA

Svaka cetvrta osoba ili 25,5 odsto stanovnistva u Njemackoj ima migrantsko porijeklo, a Njemacka je napravila pomake u integraciji stranaca, navodi se u izvjestaju savezne vlade u Berlinu.

Povjerenica njemacke vlade za pitanje integracije Anete Vidman-Mauc (CDU) smatra da je integracija u Njemackoj na dobrom putu, te da je Savezna republika Njemacka useljenicka zemlja i sposobna za integraciju. Izvjestaj o stanju integracije u zemlji se objavljuje svake dvije godine.

“Potreba za poboljsanjem postoji na podrucju obrazovanja migranata. Potrebna je bolja podrska kada je rijec o jeziku i uvodenje obaveznog testa o znanju jezika za djecu prije njihovog polaska u skolu. Zenama je takode potrebna veca podrska kako bi na trzistu rada mogle biti uspjesne”, rekla je ona.

S tim ciljem je, kako kaze Vidman-Mauc, potrebna “ofanziva integracije”.

Ono sto je takode neophodno jeste efektivnija borba protiv mrznje prema strancima i diskriminacije na internetu.

“Podstrekaci mrznje na razlicitim platformama moraju osjetiti da je pravna drzava pred njihovim vratima. Nakon napada u Haleu i ubistva Valtera Libkea u Kaselu, mora biti jasno da desnicarski ekstremizam, antisemitizam i mrznja prema muslimanima predstavljaju realnu opasnost”, rekla je povjerenica njemacke vlade za pitanja integracije. Isto vazi, kako je rekla, za islamski ekstremizam.

Opozicija u Bundestagu kritikovala je rad vlade po pitanju integracije.

Filiz Polat, portparolka Zelenih za pitanja migracije i politiku integracije je rekla da Njemacka sve cesce donosi odluku o dozvoli boravka (u zemlji) na osnovu mogucnosti i sansi kada je rijec o ekonomskoj i drustvenoj participaciji.

Ona takode kaze da se mnogi ljudi koji nemaju siguran boravak u zemlji suocavaju sa zabranom rada, a takode je onemoguceno regularno pohadanje skole i ponude kada je rijec o integraciji.

Stranka Ljevice smatra da vlada presporo sprovodi “vazne predloge za integraciju na trzistu rada”.

“Za stvarnu reprezentaciju naseg useljenickog drustva jos uvijek nedostaje osoba sa migrantskom pozadinom na rukovodecim pozicijama u javnim sluzbama”, kaze Gekaj Akbulut, portparolka Ljevice za pitanja integracije.

Svaka cetvrta osoba u Njemackoj ima migrantsko porijeklo sto je 25,5 odsto stanovnistva. Prosle godine je 52 procenta tih osoba imalo njemacko drzavljanstvo, dok se 48 procenata vodilo kao stranci, navodi se u izvjestaju o integraciji predstavljenom u utorak.

Podaci pokazuju da je useljavanje u Njemacku smanjeno: prosle godine je u zemlju doslo oko 1,6 miliona ljudi, sto je 300.000 manje nego prethodne godine. Vise od polovine, 53 odsto useljenika, stiglo je iz zemalja Evropske unije.

I broj zahtjeva za azil znatno je smanjen: U prvih deset mjeseci 2019. godine taj broj je iznosio oko 141.900. Poredenja radi, 2018. je bilo podnijeto oko 185.800 zahtjeva, a 2017. godine vise od 222.000.

INTEGRACIJA STRANACA

Svaka cetvrta osoba ili 25,5 odsto stanovnistva u Njemackoj ima migrantsko porijeklo, a Njemacka je napravila pomake u integraciji stranaca, navodi se u izvjestaju savezne vlade u Berlinu.

Povjerenica njemacke vlade za pitanje integracije Anete Vidman-Mauc (CDU) smatra da je integracija u Njemackoj na dobrom putu, te da je Savezna republika Njemacka useljenicka zemlja i sposobna za integraciju. Izvjestaj o stanju integracije u zemlji se objavljuje svake dvije godine.

“Potreba za poboljsanjem postoji na podrucju obrazovanja migranata. Potrebna je bolja podrska kada je rijec o jeziku i uvodenje obaveznog testa o znanju jezika za djecu prije njihovog polaska u skolu. Zenama je takode potrebna veca podrska kako bi na trzistu rada mogle biti uspjesne”, rekla je ona.

S tim ciljem je, kako kaze Vidman-Mauc, potrebna “ofanziva integracije”.

Ono sto je takode neophodno jeste efektivnija borba protiv mrznje prema strancima i diskriminacije na internetu.

“Podstrekaci mrznje na razlicitim platformama moraju osjetiti da je pravna drzava pred njihovim vratima. Nakon napada u Haleu i ubistva Valtera Libkea u Kaselu, mora biti jasno da desnicarski ekstremizam, antisemitizam i mrznja prema muslimanima predstavljaju realnu opasnost”, rekla je povjerenica njemacke vlade za pitanja integracije. Isto vazi, kako je rekla, za islamski ekstremizam.

Opozicija u Bundestagu kritikovala je rad vlade po pitanju integracije.

Filiz Polat, portparolka Zelenih za pitanja migracije i politiku integracije je rekla da Njemacka sve cesce donosi odluku o dozvoli boravka (u zemlji) na osnovu mogucnosti i sansi kada je rijec o ekonomskoj i drustvenoj participaciji.

Ona takode kaze da se mnogi ljudi koji nemaju siguran boravak u zemlji suocavaju sa zabranom rada, a takode je onemoguceno regularno pohadanje skole i ponude kada je rijec o integraciji.

Stranka Ljevice smatra da vlada presporo sprovodi “vazne predloge za integraciju na trzistu rada”.

“Za stvarnu reprezentaciju naseg useljenickog drustva jos uvijek nedostaje osoba sa migrantskom pozadinom na rukovodecim pozicijama u javnim sluzbama”, kaze Gekaj Akbulut, portparolka Ljevice za pitanja integracije.

Svaka cetvrta osoba u Njemackoj ima migrantsko porijeklo sto je 25,5 odsto stanovnistva. Prosle godine je 52 procenta tih osoba imalo njemacko drzavljanstvo, dok se 48 procenata vodilo kao stranci, navodi se u izvjestaju o integraciji predstavljenom u utorak.

Podaci pokazuju da je useljavanje u Njemacku smanjeno: prosle godine je u zemlju doslo oko 1,6 miliona ljudi, sto je 300.000 manje nego prethodne godine. Vise od polovine, 53 odsto useljenika, stiglo je iz zemalja Evropske unije.

I broj zahtjeva za azil znatno je smanjen: U prvih deset mjeseci 2019. godine taj broj je iznosio oko 141.900. Poredenja radi, 2018. je bilo podnijeto oko 185.800 zahtjeva, a 2017. godine vise od 222.000.

POREMECEN SAOBRACAJ, ZATVORENE SKOLE

Strajk koji je poremetio javni promet i zatvorio skole sirom Francuske danas ulazi u svoj drugi dan, a sindikati najavljuju da planiraju strajk dok predsjednik Emanuel Makron ne odustane od planirane penzijske reforme.

Zeljeznicarski sindikati glasali su za produzenje strajka i danas, dok su sindikati pariskog javnog prevoza odlucili da ce trajati do ponedjeljka. Preostali radnici ce o trajanju strajka odlucivati danas.

“Protestovacemo najmanje nedjelju dana, a na kraju te sedmice ce vlada biti ta koja ce popustiti”, prognozira 50-godisnji zaposlenik pariskog javnog prevoza Patrik Dos Santos.

Juce je na ulice francuske prijestonice izaslo nekoliko desetina hiljada ljudi, zbog cega je morao biti zatvoren i dio muzeja Luvre.

Policija procjenjuje da je Parizom marsiralo 65.000 ljudi, a da je sirom Francuske bilo gotovo milion demonstranata. Sindikati iznose vece brojke.

Snage sigurnosti su u Parizu upotrijebile suzavac nakon sto su demonstranti bacali pirotehniku na policiju, unistavali autobuske stanice i palili kontejnere za smece. Uhapseno je nekoliko desetina ljudi, a sindikati naglasavaju da oni koji cine nasilje nijesu povezani s njima.

Makron zeli da pojednostavi nezgrapni francuski penzioni sistem, koji se sastoji od vise od 40 verzija, od kojih mnoge imaju razlicito doba za penzionisanje i benefite.

Na primjer, radnici zeljeznica, pomorci, balerine i baletani mogu ici u penziju deset godina prije drugih radnika.

Francuski celnik tvrdi kako je takav sistem nepravedan i preskup, te zagovara jedinstven sistem.

POREMECEN SAOBRACAJ, ZATVORENE SKOLE

Strajk koji je poremetio javni promet i zatvorio skole sirom Francuske danas ulazi u svoj drugi dan, a sindikati najavljuju da planiraju strajk dok predsjednik Emanuel Makron ne odustane od planirane penzijske reforme.

Zeljeznicarski sindikati glasali su za produzenje strajka i danas, dok su sindikati pariskog javnog prevoza odlucili da ce trajati do ponedjeljka. Preostali radnici ce o trajanju strajka odlucivati danas.

“Protestovacemo najmanje nedjelju dana, a na kraju te sedmice ce vlada biti ta koja ce popustiti”, prognozira 50-godisnji zaposlenik pariskog javnog prevoza Patrik Dos Santos.

Juce je na ulice francuske prijestonice izaslo nekoliko desetina hiljada ljudi, zbog cega je morao biti zatvoren i dio muzeja Luvre.

Policija procjenjuje da je Parizom marsiralo 65.000 ljudi, a da je sirom Francuske bilo gotovo milion demonstranata. Sindikati iznose vece brojke.

Snage sigurnosti su u Parizu upotrijebile suzavac nakon sto su demonstranti bacali pirotehniku na policiju, unistavali autobuske stanice i palili kontejnere za smece. Uhapseno je nekoliko desetina ljudi, a sindikati naglasavaju da oni koji cine nasilje nijesu povezani s njima.

Makron zeli da pojednostavi nezgrapni francuski penzioni sistem, koji se sastoji od vise od 40 verzija, od kojih mnoge imaju razlicito doba za penzionisanje i benefite.

Na primjer, radnici zeljeznica, pomorci, balerine i baletani mogu ici u penziju deset godina prije drugih radnika.

Francuski celnik tvrdi kako je takav sistem nepravedan i preskup, te zagovara jedinstven sistem.

TUSK OCIJENIO

Bregzit je jedna od najspektakularnijih gresaka u istoriji Evropske unije, ocijenio je Donald Tusk u prvom intervjuu otkako je prosle nedjelje napustio mjesto predsjednika Evropske komisije.

U intervjuu za “Gardijan” Tusk je rekao da Bregzit za njega predstavlja ,,najtuznije iskustvo” za pet godina njegovog mandata, u burnom razdoblju obiljezenom krizom eurozone u Grckoj, ogorcenim raspravama o migraciji i dolaskom na vlast Donalda Trampa.

Govoreci o americkoj predsjednickoj trci 2016. godine i kampanji za Bregzit, rekao je da je novi element u politici “nevidena spremnost da se laze o gotovo svemu … da se laz tretira kao opravdano sredstvo za pobjedu”. Rekao je da bi ovo “besramno” ponasanje diskvalifikovalo politicare prije samo 10 godina.

“Gardijan” pise da Tusk smatra da je bivsi britanski premijer Dejvid Kameron pogrijesio kada je organizovao referendum na kome nije imao sansu da pobijedi. Tusk je takode otkrio da je jutro nakon glasanja i dalje vjerovao da odluka moze da se ponisti.

“Moja namjera je bila da produzim citavu raspravu u Evropi, ali i u Velikoj Britaniji. Uz ovo, mozda sam se (pomalo naivno) nadao da bi rezultat mogao na kraju da bude drugaciji”, dodao je Tusk.

Tusk je Makrona opisao kao “buducu nadu Evrope” i istinskog prijatelja, ali rekao je da ima problema sa “vrlo novim idejama i misljenjima”. Tusk se takode usprotivio Makronovom priblizavanju Rusiji, rekavsi da je “dezorijentisan” ovim novim narativom.

“Ako nijesmo u stanju da Ukrajinu zastitimo od ruske agresije, to nece biti problem samo Ukrajini, vec i Evropi u cjelini. Nadao sam se da ce i Emanuel Makron ovde biti vrlo dosljedan”, kazao je Tusk.

On je takode bio kritican zbog Makronovog odbijanja da otvori razgovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Francusko “ne” dovelo je lidere u regionu do ocaja, ukljucujuci premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva, koji se suocio sa nacionalistima kako bi okoncao dugotrajni spor oko imena sa Grckom, pise Gardijan.

“Mislim da je strateski i politicki napravljena velika greska, nakon toliko napora i zrtvovanja, posebno u Skoplju”, kazao je Tusk.

On je nepovoljno uporedio Makrona sa Angelom Merkel, koja se zalaze za integraciju sest zemalja zapadnog Balkana.

“Njena jedinstvena prednost bila je to sto je uvijek bila spremna da razmislja o Evropi kao cjelini. I bila spremna da zrtvuje neki unutrasnji ili nacionalni interes da bi zastitila Evropu kao cjelinu”, rekao je on.

Sa druge strane, ako zelimo da Makrona tretiramo kao buduceg lidera citave Evrope, u politickom smislu, onda nam je za to potreban politicar koji se osjeca odgovorno prema EU kao cjelini, a ne samo prema Francuskoj, naglasio je Tusk.

On je rekao i da je migracija i dalje najveci problem sa kojim se EU suocava, kao rezultat istorijski velikog broja ljudi koji traze azil ili posao u Evropi. Tusk je rekao da je to trenutno nerjesivo.