RUSKI BLOGER OSUDEN

Moskovski sud izrekao je danas uslovnu kaznu od tri godine studentu blogeru optuzenom za podsticanje protesta koji su odrzani ljetos u Moskvi.

Dvadesetjednogodisnji Jegor Zukov uhapsen je u avgustu uz optuzbe da je upucivao ekstremisticke pozive preko svog Jutjub video bloga.

On je jedan od nekoliko desetina ljudi optuzenih za ulogu u ljetosnjim protestima u Moskvi.

Moskovski okruzni sud izrekao je Zukovu tri godine zatvora uslovno i zabranio mu da ureduje vebsajtove dvije godine.

On je prvo bio optuzen za ucestvovanje u nemirima, a kasnije za podsticanje na ekstremizam zbog sadrzaja nekih od njegovih videa u kojima je, izmedu ostalog, pozivao na “brutalnu borbu protiv sistema”.

“Krivica optuzenog je potvrdena”, rekla je sudija i navela njegovo osjecanje mrznje i neprijateljstva prema ustavnom poretku.

Uslovna zatvorska kazna iako je tuzilastvo trazilo cetiri godine zatvora, ipak je blaza nego sto se ocekivalo u tom vrlo medijski pracenom slucaju u Rusiji, prenosi Frans pres.

“Pretvorili su sudove u represivnu instituciju, treba da se borimo protiv toga”, rekao je Zukov po izasku iz suda ispred koga ga je cekalo nekoliko stotina pristalica.

Njegov advokat je rekao da se ovo ne smije smatrati pobjedom zato sto on nije kriv.

Niz protesta u Moskvi podstaknuti su odbijanjem vlasti da registruju desetak opozicionih i nezavisnih kandidata za septembarske gradske izbore. Protesti su privukli do 60.000 ljudi, u najvecem pokazivanju nezadovoljstva sa sedmogodisnjom vladavinom predsjednika Vladimira Putina.

NOVI SMRTONOSNI NAPAD

Tri osobe su ubijene, ukljucujuci i navodnog napadaca, a najmanje sedam ostalih je ranjeno u petak u napadu koji se desio u pomorskoj vazduznoj bazi na Floridi, saopstile su vlasti, prenosi Rojters.

Ovo je drugi smrtonosni napad u americkoj vojnoj bazi u posljednjih sedam dana.

Serif okriga Esckmbia saopstio je da je u bazi doslo do situacije sa “aktivnim strijelcem” u petak, a da je par minuta nakon sto je primjecen napadac i ubijen.

Dvije osobe su poginule u napadu a najmanje sest osoba je povrijedeno i nalaze se u lokalnoj bolnici.

Portparol Bijele kuce saopstio je da je predsjednik Donald Tramp informisan o napadu te da prati situaciju.

U srijedu je marionac ustrijelio trojicu civila u istorijskoj bazi Perl Harbor na Havajima a potom izvrsio samoubistvo.

NOVI SMRTONOSNI NAPAD

Tri osobe su ubijene, ukljucujuci i navodnog napadaca, a najmanje sedam ostalih je ranjeno u petak u napadu koji se desio u pomorskoj vazduznoj bazi na Floridi, saopstile su vlasti, prenosi Rojters.

Ovo je drugi smrtonosni napad u americkoj vojnoj bazi u posljednjih sedam dana.

Serif okriga Esckmbia saopstio je da je u bazi doslo do situacije sa “aktivnim strijelcem” u petak, a da je par minuta nakon sto je primjecen napadac i ubijen.

Dvije osobe su poginule u napadu a najmanje sest osoba je povrijedeno i nalaze se u lokalnoj bolnici.

Portparol Bijele kuce saopstio je da je predsjednik Donald Tramp informisan o napadu te da prati situaciju.

U srijedu je marionac ustrijelio trojicu civila u istorijskoj bazi Perl Harbor na Havajima a potom izvrsio samoubistvo.

KANCELARKA U AUSVICU

Njemacka kancelarka Angela Merkel i poljski premijer Mateus Moravjecki polozili su danas cvijece uz Zid smrti u bivsem nacistickom logoru smrti Ausvic-Birkenau i odali postu zrtvama koncentracionog logora, najveceg koji je Hitlerova Njemacka podigla tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Poljskoj.

Angela Merkel u Ausvic dolazi prvi put tokom svojih mandata i nakon Helmuta Smita i Helmuta Kola treci je njemacki kancelar koji obilazi logor koji je postao simbol monstruoznosti Holokausta.

Povod da Merkel oda postu milionima zrtava Holokausta i zrtava samog logora u kome je ubijeno, najvise u gasnim komorama preko 1,1 miliona ljudi, mahom Jevreja, ali i Sinti i Roma, Poljaka, sovjetskih vojnih zarobljenika i pripadnika drugih evropskih naroda, je 10. godisnjica osnivanja medunarodne Fondacije Ausvic Birkenau.

Ta fondacija od vlada i medunarodnih donatora prikuplja novac za renoviranje, konzervatorske radove i odrzavanje kompleksa logora.

Za obnovi i konzervaciju logora Njemacaka uplatila 120 miliona eura

Vec pri osnivanju fondacije ciji cilj je bio da prikupi 120 miliona eura, Njemacka je uplatila polovinu svote.

Sada je kancelarka Merkel najavila da ce Njemacka uplatiti jos 60 miliona eura, kako bi se zahvaljuci darovima iz 30 zemalja svijeta nasao novac za konzervatorske radove i izbjeglo da memorijalni kompleks vazan za cijelo covjecanstvo postane rusevina.

Merkel i Moravjecki govore kao glavni gosti na obiljezavanju desetogodisnjice od osnivanja Fondacije, a zajedno ce kasnije poloziti vijence i zapaliti svijece pred glavnim Spomenikom zrtvama Holokausta ispred rusevina nekadasnjih gasnih komora.

Dok je kancelar Kol odabrao cutnju, jer covjek u Ausvicu ostaje nijem pred zlom koje covjek moze da nanese drugom, kancelar Smit je odabrao da govori, jer, kako je 1977. godine kazao, u Ausvicu je na mjestu cutnja, ali jedini ko ne smije tu da cuti jeste kancelar Njemacke.

KANCELARKA U AUSVICU

Njemacka kancelarka Angela Merkel i poljski premijer Mateus Moravjecki polozili su danas cvijece uz Zid smrti u bivsem nacistickom logoru smrti Ausvic-Birkenau i odali postu zrtvama koncentracionog logora, najveceg koji je Hitlerova Njemacka podigla tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Poljskoj.

Angela Merkel u Ausvic dolazi prvi put tokom svojih mandata i nakon Helmuta Smita i Helmuta Kola treci je njemacki kancelar koji obilazi logor koji je postao simbol monstruoznosti Holokausta.

Povod da Merkel oda postu milionima zrtava Holokausta i zrtava samog logora u kome je ubijeno, najvise u gasnim komorama preko 1,1 miliona ljudi, mahom Jevreja, ali i Sinti i Roma, Poljaka, sovjetskih vojnih zarobljenika i pripadnika drugih evropskih naroda, je 10. godisnjica osnivanja medunarodne Fondacije Ausvic Birkenau.

Ta fondacija od vlada i medunarodnih donatora prikuplja novac za renoviranje, konzervatorske radove i odrzavanje kompleksa logora.

Za obnovi i konzervaciju logora Njemacaka uplatila 120 miliona eura

Vec pri osnivanju fondacije ciji cilj je bio da prikupi 120 miliona eura, Njemacka je uplatila polovinu svote.

Sada je kancelarka Merkel najavila da ce Njemacka uplatiti jos 60 miliona eura, kako bi se zahvaljuci darovima iz 30 zemalja svijeta nasao novac za konzervatorske radove i izbjeglo da memorijalni kompleks vazan za cijelo covjecanstvo postane rusevina.

Merkel i Moravjecki govore kao glavni gosti na obiljezavanju desetogodisnjice od osnivanja Fondacije, a zajedno ce kasnije poloziti vijence i zapaliti svijece pred glavnim Spomenikom zrtvama Holokausta ispred rusevina nekadasnjih gasnih komora.

Dok je kancelar Kol odabrao cutnju, jer covjek u Ausvicu ostaje nijem pred zlom koje covjek moze da nanese drugom, kancelar Smit je odabrao da govori, jer, kako je 1977. godine kazao, u Ausvicu je na mjestu cutnja, ali jedini ko ne smije tu da cuti jeste kancelar Njemacke.

ZBOG SPORAZUMA S TURSKOM

Grcka je odlucila da protjera libijskog ambasodora zbog sporazuma Libije i Turske o povlacenju pomorske granice izmedu dvije zemlje u blizini grckog ostrva Krit.

Kako prenosi Rojters, libijski ambasador Mohamed Junis Menfi ima 72 casa da napusti Grcku, rekao je grcki ministar spoljnih poslova Nikos Dendijas.

On je rekao da tursko-libijski sporazum predstavlja “grubo krsenje medunarodnog prava”, ali je dodao da potez Atine ne znaci da Grcka pogorsava diplomatske odnose s Libijom.

Turska i medunarodno priznata vlada Libije u Tripoliju potpisale su 27. novembra sporazum kojim definisu medusobnu granicu i dogovor o prosirenju bezbjednosne i vojne saradnje.

Grcka je ocijenila da je sporazum apsurdan posto ignorise postojanje Krita izmedu obala Turske i Libije.

Sporazum dodatno povecava tenzije u vec postojecem sporu Turske s Grckom, Kiprom i Egiptom oko prava na eksploataciju gasa i nafte u istocnom Mediteranu.

ZBOG SPORAZUMA S TURSKOM

Grcka je odlucila da protjera libijskog ambasodora zbog sporazuma Libije i Turske o povlacenju pomorske granice izmedu dvije zemlje u blizini grckog ostrva Krit.

Kako prenosi Rojters, libijski ambasador Mohamed Junis Menfi ima 72 casa da napusti Grcku, rekao je grcki ministar spoljnih poslova Nikos Dendijas.

On je rekao da tursko-libijski sporazum predstavlja “grubo krsenje medunarodnog prava”, ali je dodao da potez Atine ne znaci da Grcka pogorsava diplomatske odnose s Libijom.

Turska i medunarodno priznata vlada Libije u Tripoliju potpisale su 27. novembra sporazum kojim definisu medusobnu granicu i dogovor o prosirenju bezbjednosne i vojne saradnje.

Grcka je ocijenila da je sporazum apsurdan posto ignorise postojanje Krita izmedu obala Turske i Libije.

Sporazum dodatno povecava tenzije u vec postojecem sporu Turske s Grckom, Kiprom i Egiptom oko prava na eksploataciju gasa i nafte u istocnom Mediteranu.

CIVILI STRADALI

Najmanje 15 civila ubijeno je u novom masakru kod Benija na istoku Konga, saopstili su danas izvori bliski civilnom drustvu u toj zemlji.

Ubistva su pripisana pobunjenicima iz Udruzenih demokratskih snaga (ADF).

Zvanicni izvori nijesu za sada potvrdili ubistva dok su Plavi sljemovi naveli da su u toku operacije i akcije protiv oruzanih grupa, posebno protiv ADF-a.

Vise od 100 civila ubijeno je od 5. novembra u napadima te pobunjenicke grupe.

Pobunjenici iz ADF-a smatraju se krivim za ubistvo vise od 1.500 ljudi u prethodnih pet godina na mineralima bogatom istoku Konga, gdje su aktivne brojne pobunjenicke grupe.

CIVILI STRADALI

Najmanje 15 civila ubijeno je u novom masakru kod Benija na istoku Konga, saopstili su danas izvori bliski civilnom drustvu u toj zemlji.

Ubistva su pripisana pobunjenicima iz Udruzenih demokratskih snaga (ADF).

Zvanicni izvori nijesu za sada potvrdili ubistva dok su Plavi sljemovi naveli da su u toku operacije i akcije protiv oruzanih grupa, posebno protiv ADF-a.

Vise od 100 civila ubijeno je od 5. novembra u napadima te pobunjenicke grupe.

Pobunjenici iz ADF-a smatraju se krivim za ubistvo vise od 1.500 ljudi u prethodnih pet godina na mineralima bogatom istoku Konga, gdje su aktivne brojne pobunjenicke grupe.

DRAMA U NJEMACKOJ

Drzavljanin BiH u Njemackoj, Vesko B. (51) pucao je na pripadnike specijalne policije i tom prilikom jednog ranio u predjelu grudnog kosa.

Kako je prenio Radio Sarajevo pozivajuci se na njemacke medije, prava drama odvijala se u srijedu ujutro u njemackom Gladbecku, kada je specijalna jedinica policije pozvana da intervenise u stanu Veska B., drzavljanina BiH.

Kada su, kako se navodi, policajci usli u stan, Vesko je uzeo pistolj, zapucao i jednog “specijalca” pogodio u predjelu grudnog kosa. Zastitni prsluk spasio je zivot policajcu. “Kolega je lakse povrijeden. Primljen je u bolnicu – rekla je portparolka policije Ramona Hurst. Prema informacijama Bilda, policijski sluzbenik je pretrpio samo modrice.

Policajci su potom bez upotrebe vatrenog oruzja uspjeli da savladaju Veska B. i stave mu lisice na ruke. “Uhapseni je vec prijavljivan zbog oruzanih prijetnji, sto je bio razlog da posaljemo specijalnu jedinicu policije”, rekla je Hurstova.

Vesko B. i njegova porodica vec cetiri godine zive u naselju Ellinghorst, a komsije kazu da su u njihovom stanu cesto morali da inervenisu sluzbenici policije i socijalnih sluzbi.

Optuzenog ocekuje prijava za pokusaj ubistva.