TLO NE MIRUJE

Zemljotres jacine 4,4 stepeni po Rihteru, pogodio je poslijee podne grcko ostrvo Krit, saopstio je Institut za geodinamiku nacionalne opservatorije u Atini.

Epicentar potresa bio je na 30 kilometara dubine u vodama juzno od Krita, prenosi ANA.

Ovom zemljotresu prethodila je serija potresa u zoni Krita, jacine izmedu tri i 4,4 stepena, navedeno je na sajtu Evropsko-Mediteranskog seizmoloskog centra.

NOBELOVCI

Tri dobitnika Nobelove nagrade za 2019. zatrazila su hitne mjere protiv klimatskih promjena, javila je svajcarska Radio-Televizija na francuskom jeziku.

Svajcarac Didije Keloz, ovogodisnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, izjavio je da covjek ne bi mogao da zivi na drugoj planeti osim na Zemlji i dodao da treba “iskoristi vrijeme i energiju kako bi se popravile stete koje je ucinio” protiv klime.

Francuskinja Ester Diflo, dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju, upozorila je da globalno zagrijavanje moze u skorijoj buducnosti da ugrozi rezultate borbe protiv siromastva.

Klimatske promjene na razlicite nacine pogadaju stanovnistvo. “Zbog toga je odgovornost nas u bogatim zemaljama da ogranicimo potrosnju”, dodala je ona.

Britanac Majkl Stenli Vitingam, dobitnik Nobela za hemiju, pozvao je na pragmatizam, navodeci da je krajnje vrijeme za rjesavanje problema.

Laureati su to rekli na tradicionalnoj konferenciji za novinare u Stokholmu uoci svecanog urucenja nagrade koje je zakazano, kao svake godine, 10. decembra, na dan kada je preminuo Alfred Nobel.

UGANDA

Najmanje 12 osoba stradalo je u poplavama uzrokovanim jakim padavinama na zapadu Ugande, saopstio je lokalni Crveni krst.

“Pronasli smo 12 tijela u vodi kao i jednu povrijedenu osobu koja je prebacena u bolnicu”, naveo je Crveni krst.

Policija, vojska i mjestani traze nestale. Vlasti su navele da se jos ne zna koliko je ljudi nestalo u poplavama u blizini granice sa Kongom.

Poplave su ceste na tom podrucju, ali naucnici upozoravaju da je ove godine zabijezen veci broj zbog klimatskih promjena na Indijskom okeanu.

FON DER LAJEN U ETIOPIJI

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas je pocela u Etiopiji svoju prvu posetu van EU od preuzimanja duznosti, tokom koje ce govoriti o pitanju migracija i podrsci africkim bezbjednosnim operacijama.

Bivsa njemacka ministarka odbrane koja je preuzela duznost sefice Evropske komisije 1. decembra, jutros je stigla u Adis Abebu i odmah otisla u sjediste Africke unije da razgovara sa predsjednikom tog tijela Musom Fakijem Mahamatom.

Ona zatim treba da se sastane sa etiopskim premijerom Abijom Ahmedom, ovogodisnjim dobitnikom Nobelove nagrade za mir, koja ce mu biti urucena u Oslu u utorak. Dvoje voda treba da razgovaraju o podrsci koju EU moze da pruzi Etiopiji, koja se sprema za opste izbore u maju 2020.

EU je glavni trgovinski partner Afrike i njegov prvi izvor investicija i pomoci za razvoj. Posljednjih godina, medutim, dva bloka imaju teskoce u ogranicenju broja africkih migranata koji su krenuli ka Evropi opasnim morskim putevima. Evropski i africke vode odlucni su da nadu rjesenje za duboke uzroke imigracije kao sto je siromastvo.

EU takode stalno podrzava mirovne i bezbjednosne operacije koje pokrece Africka unija.

Mehanizam za podrsku miru u Africi uspostavljen 2004. omogucuje izdvajanje 2,7 milijardi eura za mirovne i bezbjednosne operacije na kontinentu, za 14 intervencija pod africkim mandatom u 18 zemalja.

Evropa je, ipak, dala k znanju da zeli da prestane sa placanjem plata africkim vojnicima na nekim mjestima kao sto je Somalija, gdje je EU glavni finansijski partner snagama Africke unije.

Poslije sastanka sa sefom Africke unije Fakijem Mahamatom i premijerom Abijem, predsjednica EK treba da se sastane sa etiopskom predsjednicom Sahle-Vorke Zevde.

POMOGLA SVAJCARSKA

Postdiplomac sa americkog univerziteta Prinston osloboden je u Iranu u zamjenu za iranskog naucnika, rekao je sef iranske diplomatije Mohamad Dzavad Zarif.

Zarif je prvi objavio, preko Tvitera, da ce biti odrzana ova razmjena Razmijenjeni su americki postdiplomac Sijue Vang i iranski naucnik Masud Solejmani.

“Drago mi je da ce profesor Masud Solejmani i Sijue Vang uskoro da se pridruze svojim porodicama. Mnogo hvala svim ukljucenim, posebno svajcarskoj vladi”, napisao je Zarif na Tviteru pri cemu je potvrdio najave koje kruze danima da se radi na dogovoru za oslobadanje Vanga.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp odvojeno je potvrdio da je Vang slobodan u saopstenju iz Bijele kuce, u kome je rekao da se on “vraca u SAD”.

“Vang je drzan pod laznim optuzbama za spijunazu od avgusta 2016. godine. Zahvaljujemo se nasim svajcarskim partnerima na pomoci za dogovaranje Vangovog oslobadanja sa Iranom”, napisao je Tramp.

Svajcarska ambasada u Teheranu zastupa americke interese u toj zemlji, gdje je ambasada SAD-a zatvorena od 1979. i studentskog preuzimanja i talacke krize koja je trajala 444 dana.

Specijalni americki predstavnik za Iran Brajan Huk, pratio je iranskog naucnika do Svajcarske da je obavljena razmena i vratice se u SAD sa Vangom, rekao je jedan neimenovani americki zvanicnik.

Kasnije je iranska agencija Irna javila da je Solejmani sa iranskim zvanicnicima u Svajcarskoj.

Vang je osuden na 10 godina zatvora zbog navodnog ulaska u zemlju i slanja povjerljivog materijala u inostranstvo. Njegova porodica i univerzitet Prinston su cvrsto demantovali ove tvrdnje.

Solejmani, koji radi na istrazi maticnih celihja, hematologiji i regenerativnoj medicini, uhapsen je u SAD pod optuzbom da je prekrsio trgovinske sankcije pokusajem da se unese bioloski materijal u Iran.

Tenzije su visoke izmedu Irana i SAD od kada je predsjednik SAD-a Donald Tramp jednostrano povukao Ameriku iz medunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom u maju 2018. Od tada je SAD uvela stroge ekonomske sankcije Iranu. Takode se desio niz napada sirom Bliskog istoka za koje SAD krive Iran.

ZA PREKID VATRE

Americki mirovni izaslanik Zalmaj Halilzad, odrzao je danas prve zvanicne razgovore s avganistanskim talibanima otkad je predsjednik Donald Tramp u septembru proglasio da je “mirovni sporazum sa pobunjenicima mrtav”.

Prve teme razgovora su usmjerene ka tome da talibani obecaju da ce smanjiti nasilje, sto ce dovesti do potpunog prekida vatre kao konacnog cilja, rekao je americki zvanicnik.

Halilzad pokusava i da postavi osnovu za dalje pregovore izmedu svih strana u dugotrajnom sukobu, prenosi AP.

Sastanci se odrzavaju u bliskoistocnoj drzavi Katar, poslije visednevnih razgovora u glavnom gradu Avganistana, Kabulu, gdje se Halilzad sastao sa avganistanskim predsjednikom Asrafom Ganijem.

Talibani su do sada odbijali direktne razgovore sa Ganijem i nazivali ga americkom marionetom.

U meduvremenu, Halilzad je nastavio svoju mirovnu misiju poslije Trampove iznenadne posjete Avganistanu na Dan zahvalnosti, kada je americki predsjednik rekao da se razgovori sa talibanima nastavljaju.

TRAMP I MUN

Americki predsjednik Donald Tramp i juznokorejski predsjednik Mun Dzae-in telefonskim putem su razgovarali o diplomatskim nacinima odrzavanja odnosa sa Sjevernom Korejom, objavio je Seul.

Dvojica celnika su se u pola sata dugom razgovoru slozili da je situacija postala “ozbiljna” i da se treba odrzati dijalog kako bi se “postigli sto skoriji rezultati pregovora o denuklearizaciji”, saopstila je juznokorejska Plava kuca.

Tramp i Mun su se dogovorili i da ce se svakodnevno savjetovati o tom pitanju.

Tenzije na Korejskom poluostrvu rastu uoci isteka godine dana roka koji je postavio Pjong Jang. Sjeverna Koreja od SAD-a trazi da odustane od svoje politike zahtijevanja unilateralne denuklearizacije, jer ce u suprotnom njen celnik Kim Dzong-un odabrati neodredeni “novi put”.

Istaknuti zvanicnici komunisticke drzave u nizu saopstenja proslu su sedmicu upozorili Vasington da postuje rok, a americku ponudu dodatnih razgovora su prozvali odugovlacenjem uoci americkih predsjednickih izbora sljedece godine.

Dugogodisnji saveznici Vasington i Seul su i u pregovorima oko finansiranja boravka oko 28,5 hiljada americkih vojnika na teritoriju Juzne Koreje.

Tramp trazi gotovo cetiri milijarde dolara vise, tvrde juznokorejski zvanicnici, a cetvrti krug pregovora o tom pitanju u srijedu zavrsio je bez dogovora.

Plava kuca naglasila je kako se u danasnjem razgovoru to pitanje nije spominjalo.

DEMOLIRANI OBJEKTI

Sirom Atine prosle noci je doslo do niza “vandalskih napada” na cijoj su meti bile prodavnice, ekspoziture banaka i zgrade drzavnih sluzbi.

Policija je saopstila da je do jutros prijavljena steta na 13 prodavnica i pet bankomata, kao i na ulazima u tri zgrade u kojima su jedna opstinska poreska i jedna urbanisticka sluzba, i kancelarije Vodovoda, pise atinski list “Katimerini”.

Policija je navela i da tokom jucerasnjih demonstracija na 11. godisnjicu pogibije jednog decaka tokom napada na policiju, “nije bilo neocekivanih problema”, posto su policijske snage bile spremne i “odmah su se suprotstavile grupama pojedinaca koji su pokusali da izvrse protivzakonita dela” gadjajuci policajce “molotovljevim koktelima” i drugim predmetima.

U Atini je uhapseno 50 ljudi, a jedan policajac je povreden. U luckom i univerzitetskom gradu Patri, na Peloponezu, uhapseno je 19 osoba, a dva policajca su povredena. Osam osoba je uhapseno u Solunu.

NASTAVAK STRAJKA U FRANCUSKOJ

Za ovaj vikend se predvidaju nove teskoce u javnom saobracaju u Francuskoj u okviru strajkova protiv penzione reforme, a najavljuju se nove ulicne demonstracije iduce nedjelje.

“Izvrsili smo veliki udar, stvorili dinamiku”, rekao je broj jedan sindikata “Radnicka sila” Iv Vejrije, prije sastanka sindikata koji su pozvali na nove proteste u utorak iduce sedmice.

Na pocetku protesta protiv reforme penzija u cetvrtak vise ljudi je izaslo na ulice nego u prvim danima socijalnih pokreta o penzijama 1995, 2003 i 2010, prenosi Frans pres.

Gradane je razgnjevio plan predsjednika Emanuela Makrona da ujedini penzioni sistem tako da od 2025. ukine 42 penziona programa koji se sada primjenjuju. Francuska vlada jos nije predstavila program reformi, sto planira iduce srijede.

Nastavnici, zeljeznicari, vatrogasci, drzavni sluzbenici, vise od 800.000 ljudi – kojima bi se izmijenilili penzioni planovi, bilo je na ulicama u cetvrtak, a usporile su rad i industrije kao sto su rafinerije.

Strajk je nastavljen juce i nastavlja se tokom vikenda u javnom prevozu, a manje od tri nedjelje od Bozica, sav saobracaj je poremecen.

Jutros je nacionalna zeljeznicka kompanija SNCF potvrdila da ce saobracati svega 15 odsto prigradskih vozova i jedan od sest super-brzih vozova (TGV), dok je transportna uprava Pariza (RATP) potvrdila da ce biti zatvoreno devet linija metroa.

U ponedjeljak, petog dana strajka, nece biti bolje u javnom saobracaju. Zeljeznicka kompanija je cak preporucila putnicima iz regiona Pariza da izbjegavaju prigradske vozove posto bi zbog guzve zeljeznicke stanice “mogle da budu opasne”.

Danas popodne ce u Parizu biti organizovana manifestacija protiv nezaposlenosti i socijalne i radne nesigurnosti, koja se organizuje svake prve subote u decembru, a ove godine bi mogla da poprimi poseban ton, posto se podudara s protestima zbog penzija.

Za danas su u Parizu takode predvideni protesti vec jednogodisnjeg pokreta “Zutih prsluka” koji su podrzali strajkove protiv penzijske reforme.

U aviosaobracaju ocekuje se mirniji dan nego u cetvrtak i petak – nijesu predvidena otkazivanja letova, samo su moguca kasnjenja i poremecaji, prema prognozi Generalne uprave za civilnu avijaciju.

Penzije su vrlo osjetljivo pitanje u Francuskoj. Najzustriji protivnici reforme nadaju se da ce pokret trajati i zaustaviti zemlju kao u decembru 1995. godine, kada je protest protiv reforme penzija paralisao javni saobracaj i trajao tri nedjelje i priomorao vladu da odustane.

Francuska vlada vec djeluje u napetom socijalnom kontekstu, gdje vise od godinu dana traje pokret “Zutih prsluka”, a nezadovoljstvo se izrazava i u bolnicama, medu studentima, zeljeznicarima, policajcima, vatrogascima, nastavnicima, poljoprivrednicima.

Za Makrona je glavni cilj njegovog predsjedavanja “transformacija” Francuske, i dani koji slijede ce biti odlucujuci za to da li ce uspjeti u tome, navodi Frans pres.

U AUSTRALIJI

U Australiji na 60 kilometara sjeverno od Sidneja bukti veliki pozar koji ne moze da se ugasi, saopstili su iz vatrogasne sluzbe.

Kako prenosi BBS, vatra je zahvatila 300 hiljada hektara zemljista koje je udaljeno samo sat od najnaseljenijeg grada u Australiji.

Vlasti su izdale preporuku gradanima da napuste ugrozeno podrucje.

Vatra je do sada zahvatila podrucja Kvinslenda, Viktorije, Juzne i Zapadne Australije i Tasmanije.

Od oktobra, u pozarima sirom Australije stradalo je sest ljudi i unisteno vise od 700 domova.

BBC pise kako bi Sidnej mogao biti obavijen dimom jos sedmicama.

Stanovnicima koji ne mogu obraniti svoju imovinu od vatre poruceno je da odmah napuste svoje domove.

Trenutno je aktivno vise od 95 pozara, a na terenu su oko 2,2 hiljade vatrogasaca.

Vatreni front je dug 60 kilometara, dodao je Rob Rogers.

Australijskim vatrogascima u pomoc stizu kolege iz Kanade i SAD-a, a zabrinutost raste zbog utorka kad bi temperature oko Sidneja mogle narasti i iznad 40 stepeni Celzijusa.