STRAH OD RUSA

Nekoliko stotina demonstranata i danas je u Minsku protestovalo protiv produbljavanja veza Belorusije s Rusijom.

Protest oko 500 ljudi bio je drugi uzastopni za dva dana.

Demonstracije su izazvane sastankom predsednika Belorusije i Rusije, Aleksandra Lukasenka i Vladimira Putina u ruskom ljetovalistu Sociju.

Bjelorusija se oslanja na jeftinu rusku energiju i kredite za odrzavanje svoje ekonomije sovjetskog tipa.

Rusija vrsi pritisak na susjednu Belorusiju da se cvrsce poveze s njom.

Poslije jucerasnjag sastanka nije objavljeno o cemu su se dogovorili Putin i Lukasenko, ali je jedan visoki ruski zvanicnik rekao da su se “priblizili sporazumu”.

Demonstranti strahuju da bi Rusija mogla preuzeti njihovu zemlju, slicno kao sto je 2014. godine anektirala Krimsko poluostrvo Ukrajine.

“SPIGL” PREDVIDA

Apelacioni organ Svjetske trgovinske organizacije ce u srijedu prestati da funkcionise, zbog cega ce pasti cio sistem Svjetske trgovinske organizacije (STO).

Pravila trgovine defakto ce prestati da vaze, pise nedjeljnik “Spigl”.

Predstojeci krah globalnog trgovinskog sistema njemacki list povezuje sa politikom americkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Sputnjik.

Naime, vec dvije godine SAD blokiraju proces izbora novih clanova Apelacionog tijela STO, pise autor teksta.

U Apelacionom tijelu organizacije postoji sedam mjesta, od kojih su samo tri popunjena. U utorak se dvojici od trojice sudija zavrsava mandat.

“Apelacionom tijelu ce time doci kraj, a zajedno s njim i glavnom nadzornom organu STO”, konstatuje list.

U Briselu smatraju da Donald Tramp ocekuje da, u svijetu bez STO, dobije povoljnije uslove za SAD.

Cim rad Apelacionog organa bude paralizovan, STO ce biti paralizovana, a svjetska trgovina se moze vratiti “pravu jaceg”, pa se EU “vec naoruzava za takav slucaj”, zakljucuje “Spigl”.

NOVI PROTEST

Hiljade demonstranata odjevenih u crno prosetale su ulicama Hong Konga danas, sto je znak siroke podrske protivladinim protestima koji traju vec sest mjeseci.

Uz uzvike “Borite se za slobodu, stanite uz Hong Kong”, anti-vladini aktivisti, mladi i stari, krenuli su iz Viktorija Parka u uzurbanoj trgovackoj cetvrti Kausvej Bej, prema ulici Cater u blizini sredista finansijske cetvrti.

Vlasti su dale zeleno svjetlo Gradanskom frontu za ljudska prava (CHRF) – organizatoru uglavnom mirnih milionskih povorki u aprilu – za odrzavanje skupa, te je prvi put ta organizacija dobila dozvolu za protest od 18. avgusta.

“Pet zahtjeva, ni jedan manje”, odzvanjalo je ulicama Hong Konga, sto se, izmedu ostalog, odnosi na zahtjev za biranjem celnika Hong Konga na opstim izborima, dok sada premijerku bira odbor od 1.200 clanova.

Policija je rekla ranije jutros da je uhapsila 11 osoba, koje imaju od 20 do 63 godine, te da su zaplijenili razna oruzja, ukljucujuci vojne nozeve, petarde, 105 metaka i prvi zaplijenjeni pistolj za vrijeme sestomjesecnih protesta.

Novi direktor policije u Hong Kongu Crist Tang kazao je da ce njegove snage demonstrantima pristupiti fleksibilno, koristeci “i tvrdi i meki pristup”.

Protesti su pokrenuti zbog najave donosenja zakona o ekstradiciji koji bi omogucio izrucenje osumnjicenika u ostale dijelove Kine.

Stanovnici Hong Konga koji, po formuli “jedna zemlja, dva sistema”, ima znacajnu autonomiju i uziva vise politickih sloboda od ostatka Kine, strahuju od pokusaja Pekinga da umanji autonomiju tog grada.

Peking to odbacuje, a za proteste krivi SAD i Veliku Britaniju, cija je kolonija bio Hong Kong.

SASTANAK U PARIZU

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaju se sjutra u Parizu pod francusko-njemackim pokroviteljstvom, kako bi ponovno pokrenuli mirovne pregovore o istocnoj Ukrajini, gdje se vodi jedini aktivni oruzani sukob u Evropi.

Nakon tri godine paralize pregovora na najvisem nivou, Putin ce se prvi put rukovati sa Zelenskim, bivsim glumcem koji je na vlast dosao u maju.

Niko ne ocekuje pomak odmah, sam nastavak pregovora promatra se s optimizmom, s obzirom na to koliko se francuski predsjednik Emanuel Makron, zajedno s njemackom kancelarkom Angelom Merkel, borio za sprovodenje mirovnih sporazuma iz Minska sklopljenih prije oko pet godina.

To ce biti i prilika da Pariz procijeni kakve izglede imaju Makronove ambicije da ponovno ozivi rusko-evropske odnose, gotovo paralizirane od ruske aneksije Krima 2014, nakon cega je uslijedio sukob na istoku Ukrajine.

“Iskreno, ne znam hoce li biti uspjesan, ali prvi uspjeh je da se taj sastanak uopste odrzava”, ocijenio je Zelenski.

Rat izmedu Kijeva i proruskih separatista odnio je u vise od pet godina vise od 13.000 zivota. Zapad i Ukrajina optuzuju Moskvu da finansira i naoruzava pobunjenike, sto Rusija porice, tvrdeci da ima politicko-humanitarnu ulogu i da zeli zastititi mjesno stanovnistvo.

Putin i prethodni ukrajinski predsjednik Petro Porosenko bili u losim odnosima, a od dolaska Zelenskog osjeca se popustanje, ocjenjuju analiticari.

Razmijenjeno je 70 zatvorenika, medu kojima i simbolicki vazne osobe, a vraceni su ukrajinski ratni brodovi koje je Rusija zaplijenila.

Putin je za svojeg kolegu kazao da je “iskren” i “simpatican”.

Zelenski zeli da se pregovori fokusiraju na tri tacke: novu razmjenu zatvorenika, sprovodenje trajnog prekida vatre i rasformiranje svih oruzanih grupa koje se “ilegalno” nalaze na ukrajinskom teritoriju, ukljucujuci proruske separatiste i njihove ruske pokrovitelje.

Putin je oprezniji kada je rijec o njegovim namjerama, ali Moskva je kao prioritete odredila napredak u pitanju autonomije i odrzavanje izbora u regijama Donjecku i Lugansku.

Druga tema koja bi mogla biti dotaknuta pitanje je tranzita ruskog plina preko Ukrajine prema Evropi kako bi se izbjegao prekid u snabdijevanju za Novu godinu.

GLOBALNA AKCIJA

Hiljade ljudi u vise svjetskih gradova spavalo je na otvorenom u okviru globalnih napora da se prikupe sredstva za rjesavanje pitanja beskucnistva.

Medu aktivistima, koji su noc proveli na otvorenom u Njujorku, Londonu, Edinburgu i Kardifu, bio je veliki broj slavnih licnosti.

U centru Londona temperatura je bila oko 10 stepeni, padala je jaka kisa, sto su uslovi sa kojima se beskucnici suocavaju svaki dan.

Pricu za laku noc u Londonu svim spavacima procitala je glumica Helen Miren.

U Edinburgu se spavacima pridruzio glumac Brajan Koks, a u Njujorku glumac Vil Smit.

Luiza Kesej, bivsi sef Vladinog odjeljenja za pitanja beskucnika i jedan od organizatora ovog skupa, rekla je BBC da se nada da ce ovo poslati simbolicnu poruku.

Organizatori se nadaju da ce prikupiti oko 50 miliona dolara za humanitarna udruzenja koja se bave pitanjem beskucnika, prenosi Klix.

Nacionalna sluzba za statistiku saopsila je da se posljednjih godina povecao broj beskucnika u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj.

Spavanje na otvorenom planirano je i u Brizbejnu i Dablinu.

SOJGU OCIJENIO

Odnosi Rusije i NATO-a su sve gori i gori, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Sojgu.

“Prije pet godina imali smo prilicno aktivnu saradnju. Cinilo nam se da imamo opcije i mogucnosti da idemo napred u realizaciji (sporazuma). Nazalost, sve to je ne samo zaustavljeno, vec se iz godine u godinu degradira”, rekao je Sojgu za televiziju “Rusija 1”.

On je dodao da je Rusija ostavila otvorena vrata za saradnju.

Proslog utorka predsjednik Rusije Vladimir Putin je rekao da se Sjevernoatlantska alijansa ponasala nekorektno prema Rusiji i da je NATO odbacio predloge Moskve o partnerskoj saradnji.

Putin je, pak, potvrdio da je Rusija, kao i prije, spremna da saraduje sa NATO-om i izrazio nadu da ce prevladati zajednicki interesi u oblasti bezbjednosti u dijalogu Moskve i NATO-a.

KCNA

Sjeverna Koreja je izvela “veoma vaznu probu”, u trenutku kada su nuklearni pregovori Pjongjanga i Vasingtona i dalje u zastoju, javila je danas drzavna agencija KCNA.

Testiranje je obavljeno u centru Sohae, na sjeverozapadu zemlje.

Rezultati testiranje znacajno ce uticati na promjenu “strateskog statusa” Sjeverne Koreje, rekao je portparol Akademije nauka Sjeverne Koreje, navodi KCNA.

Drugi detalji o probi nijesu saopsteni. Pregovori sa Pjogjangom o denuklearizaciji mjesecima su u zastoju.

Sjeverna Koreja je SAD dala rok do kraja decembra da predstavi “novu ponudu dogovora”.

NJU DELHI

Najmanje 43 osobe poginule su u pozaru u sestospratnoj fabrici u Nju Delhiju koji je izbio dok su radnici spavali, saopstili su vladini zvanicnici.

Prema navodima lokalnih medija, fabrika je proizvodila torbe i veliki dio sirovog materijala bio je skladisten u zgradi kroz koju se pozar brzo prosirio, prenosi Rojters.

Vise od 50 osoba je spaseno, rekao je novinarima zvanicnik vatrogasne sluzbe u Nju Delhiju dodajuci da se skoro 30 vatrogasnihi vozila uputilo na lice mjesta i da su povredeni odvezeni do cetiri obliznje bolnice.

Za sada nije poznat uzrok pozara.

U BJELORUSIJI

Vise od 1.000 opozicionih demonstranata okupilo se danas u Minsku, u Bjelorusiji da protestuje zbog planirane vece integracije sa Rujsijom.

Protesti se odrzavaju u trenutku kada predsjednik Belorusije Aleksandar Lukasenko vodi razgovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sociju, na Crnom moru.

Dva lidera razgovaraju o ekonomskim sporazumima prema kojima treba da se jos vise zblize ta dva bivsa sovjestska susjeda i savezenika.

Lukasenko koji vlada Belorusijom vise od cetvrt vijeka oslanja se na jeftinu rusku energiju i zajmove da odrzi privredu sovjetskog tipa.

Kremlj je povecao pritrisak na Belorusiju, podizanjem cijena energenata i smanjenjem subvencija, ali Lukasenko je obecao da nece odustati od postsovjetske nezavisnosti Belorusije.

Neki u zemlji strahuju da bi ti sporazumi mogli da budu uvod u puno spajanje, zabrinutost koja je podstaknuta ruskim pripajanjem Krima 2014. godine.

TOKOM KAMPANJE

Hakeri povezani sa ruskom vojnom obavjestajnom sluzbom (GRU), umijesani su u hakerske napade na elektronsku postu tima koji je vodio predizbornu kampanju predsednika Emanuela Makrona 2017. godine, preneo je pariski list Mond.

Dvije specijalizovane jedinice povezane sa GRU-om su “naizmjenicno ciljale imejlove ljudi bliskih buducem predsjedniku Francuske”, naveo je list koji se oslanja na rad dva strucnjaka za Gugl kao i na istragu firme Fajeraj (FireEye) specijalizovane za lov sofisticiranih hakera, medu kojima je ruski drzavni aparat.

To otkrice dolazi dva dana prije posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Parizu, gdje ce ucestvovati na samitu o Ukrajini.

Mond prenosi da je prva hakerska grupa nazvana APT28 u martu 2017. godine dobila zadatak “krade identiteta” tako sto je slala mejlove metama kako bi im ukrala sifre i imena. Mjesec kasnije, druga hakerska grupa Sendvorm (Sandworm), nastavila je tu operaciju.

Dva dana prije drugog kruga predsejdnickih izbora, 5. maja 2017. godine, nekoliko hiljada dokumenata o Makronovoj izbornoj kampanji pocelo je da se emituje na internetu.

Makron, koji je 7. maja pobijedio kandidatkinju ekstremne desnice Marin Le Pen, izjavio je tada da je uradena “operacija destabilizacije” kako bi se izazvala sumnja i sirile dezinsformacije.

Japanska kompanija za bezbjednost na internetu Trend Mikro je jos u aprilu 2017. godine navela da je grupa APT28 pokusala hakerski napad na Makronov predizborni tim.

Mond navodi da ta informacija nije potvrdena i ne zna se da li je urodila plodom.

Rusija je inace demantovala bilo kakvu umjesanost u predsjednicke izbore u Francuskoj.