ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA

Planinarenje u nekim djelovima svijeta postalo je opasnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju naucnici i strucnjaci. Globalno zagrijavanje na Alpima stanjilo je ledeni i snijezni pokrivac sto rezultira cestim odronima kamenja i klizistima, prenosi BBC.

Otapanje lednjaka takode je povecalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napusteni ili izmijenjeni zbog povecanih rizika, a na nekim lokacijama penjacke sezone su se promijenile.

Studija planova za planinarenje za masiv Mon Blana pokazala je brojne promjene. Gotovo svi “plan puta” za tu regiju pogodeni su promjenama od 1970-ih, a nekoliko uspona vise i ne postoji. U casopisu Arktik, Antarktik and Alpine Research, Zak More sa univerziteta Grenobl Alpe pise: “Stavise, razdoblja u kojima se po tim planovima puta moze penjati u povoljnim vremenskim prilikama tokom ljeta postala su teze predvidljiva, a razdoblja optimalnih uslova pomakla su se prema proljecu i jeseni jer su rute postale opasnije i tehnicki izazovnije”.

Istrazivanje iz 2017. koje je obuhvatilo nekoliko vrhova u masivu Mon Blana, a koje je sproveo francuski tim, pokazalo je znatnu degradaciju vjecnog leda izmedu 1850. i 2015. To je dovelo do toga da su padine postale nestabilne i da nastaju odroni stijena.

“Mnogi od tih uspona postali su izuzetno opasni”, napisao je nedavno Florijan Riter sa univerziteta u Becu u casopisu BioOne Complete.

“Brojni tradicionalni usponi po ledu u istocnima Alpima jako su pogodeni odronima stijena i kamenja kao i otpadanjem kamenja iz granicnih ledenih zona tokom kasnog ljeta i jeseni”.

Analiza vodica za planinare u svajcarskim Alpima potvrduje te promjene.

“U vodicima za alpiniste brojne generacije penjaca biljezile su opasnosti koje prijete na citavom planinskom masivu”, kaze koautor istrazivanja Arno Treme, geograf sa univerziteta Vageningen u Holandiji.

“Najstariji vodic, od vise desetina koriscenih u istrazivanju, napisan je prije 146 godina i to nam je omogucilo da pratimo promjene u daljem razdoblju i povezemo ih s klimatskim promjenama”.

U proteklih 10 godina mreza bezicnih senzora na Materhornu salje podatke o uslovima na liticama, vjecnom ledu i klimi.

“Na temelju podataka koje primamo, vidimo da je tempo promjena prilicno brz”, kaze Jan Betel, naucnik iz Ciriha koji vodi program pracenja.

“Kao rezultat toga na neka se mjesta vise ne mozemo uspeti”.

Strucnjaci i vodici kazu da usponi postaju mnogo izazovniji i da traze prilagodavanje.

“Odroni kamenja postaju najveci izazov”, kaze predsjednik medunarodne federacije udruzenja planinskih vodica Kristijan Tromsdorf.

“Uticaj izmijenjene klime je razlicit – na nekim je planinama ogroman, a na drugima ne”.

Iako je na podrucju Himalaja sprovedeno malo studija, u tom pogledu planinski vodici kazu da su usponi postali opasniji i da je tanak led koji pokriva stene posebno opasan.

“To postaje poput nosenja visokih stikli na mramornoj povrsini”, kaze Sering Pande Bote, potpredsjednik nepalskog udruzenja planinskih vodica i dodaje da vodici uocavaju i sve vecu opasnost koju predstavlja otapanje leda ispod ledene kore, zbog cega se pukotine ispod povrsine prosiruju.

AVIONI ZAGADUJU OKOLINU

Greta Tunberg, mlada svedska aktivistikinja za borbu protiv klimatskih promjena, koja je iz Evrope brodom stigla u SAD, izjavila je danas da trazi brod od SAD do Spanije, gdje ce biti naredni medunarodni sastanak o klimi.

“Treba da pronadem prevozno sredstvo preko Atlantika u novembru… Ako neko moze da mi pomogne, bila bih izuzetno zahvalna”, navela je Greta Turnberg (16) na Tviteru.

Mlada aktivistkinja odbija da putuje avionom, jer je to prevozno sredstvo koje veoma zagadaje okolinu.

Greta Turnberg planira da ide u Madrid gdje ce u decembru biti skup o klimi – COP25, koji je prvobitno bio zakazan u Cileu, ali je otkazan zbog krize u toj zemlji.

Mlada Svedanka je 14. avgusta krenula iz Plimuta u Velikoj Britaniji ka Njujorku, jedrilicom bez ugljenika. Ona je u septembru ucestvovala na samitu UN u Njujorku, a potom je putovala po SAD i Kanadi.

OMILJENA U SELU

Tanzila Bisembejeva iz Astrahanske oblasti, koja je bila najstariji drzavljanin Rusije, preminula je u 123. godini, rekao je lokalni guverner Nurgali Bajtemirov.

Bajtemirov je kazao da je Bisembejeva, cijoj su sahrani prisustvovali svi mjestani sela u kojem je zivjela, bila poznata, postovana i voljena u svom kraju.

Rodaci Bisembejeve rekli su za Tass da je ona zivjela sa clanovima svoje porodice i da je bila poznata kao fina, optimisticna i dobronamjerna osoba.

Tanzila Bisembejeva rodena je 14. marta 1896. godine, a sahranjena je u subotu, 26. oktobra.

IZBJECI CE SUDENJE

Americki glumac Kevin Spejsi ipak je izbjegao sudenje koje je moglo da dokaze da je seksualni zlostavljac. Navodna zrtva koja je prvi put istupila u javnost i prijavila Spejsija za uznemiravanje je preminula.

Iznenadna smrt anonimne zrtve znaci da se ovaj slucaj povlaci sa suda, a da Spejsi ima jednu optuzbu manje. Preminuli maser je samo jedna od zrtava koja je prijavila poznatog glumca u valu #MeToo pokreta koji je zavladao Holivudiom jos prije nekoliko godina.

U oktobru 2017, glumac Star Treka Entoni Rep prijavio je Spejsija da je pokusao da ga zavede jos 1986. Glumac je tada rekao kako se ne sjeca tog incidenta s Repom te se izvinio za svoje pijano ponasanje. Tom prilikom je i prvi put odlucio da kaze da je homoseksualac.

Nekoliko Spejsijevih zrtava odlucilo je da istupi i prijavi ga policiji koji su doveli do sudskih postupaka. Neki neuspjesno, kao onaj u septembru prosle godine koji je bio odbacen. Radilo se o prijavi zlostavljanja koje se navodno desilo 1992. Ove godine, Scotland Yard je Spejsija ispitao za sest razlicitih slucajeva seksualnog zlostavljanja.

DUGACAK 37 MILIMETARA

Ginisova knjiga rekorda dala je priznanje stomatologu iz Ofenbaha, jer je izvadio zub dugacak 37 milimetara pacijentu koji se zalio na bolove.

Istovremeno, taj zub je zabiljezen u knjizi kao najduzi ljudski zub, prenosi Dojce vele na engleskom jeziku.

To se dogodilo prosle godine u Majncu, a navodi se da su tri cetvrtine zuba bile ispod desni gornje vilice.

Hrvatski mediji prenijeli su da je pacijent kome je izvaden zub Hrvat Mijo Vodopija (63).

SUROGAT MAJA

Riki Martin i njegov suprug Dzvan Josef dobili su cetvrto dijete, a srecne vijesti o prinovi u porodici podijelili su s pratiocima na drustvenim mrezama.

“Rodio se nas sin Ren Martin-Josef”, napisao je Martin na Instagramu uz fotografiju na kojoj cuva Rena dok je u Josefovom zagrljaju.

Vise od milion ljudi lajkovalo je fotografiju popularnog 47-godisnjeg pjevaca te pozeljelo zdravlje i srecu njemu i njegovoj porodici.

Martin je tek nedavno najavio da ocekuje cetvrto dijete sa 35-godisnjim slikarom Zozefom s kojim je u braku vec dvije godine. On s njim vec odgaja 11-godisnje blizance Mateu i Valentinu te osmomjesecnu kcerku Luciju, koje je dobio uz pomoc surogat majke.

Kako je pjevac nedavno rekao na svecanoj veceri u Vasingtonu, posvecenoj kampanji za ljudska prava, on zivi u modernoj porodici i smatra da ljudi treba da je vide.

NAUCNICI UPOZORAVAJU

Stotine miliona ljudi moglo bi ostati bez svojih domova zbog porasta nivoa mora u sljedecih 30 godina, pokazuje studija objavljena juce u casopisu “Nature Communications”.

Ocekivani porast nivoa mora u tom razdolju je od 0,6 do 2,1 metra, pise CNN.

Tako ce do 2050, povrsina na kojoj trenutno zivi oko 300 miliona ljudi pasti ispod nadmorske visine prosjecne poplave, dok ce do 2100, povrsina s 200 miliona stanovnika trajno pasti ispod standardnog nivoa plime.

Ovim tempom nivo mora ce se do 2100. podici za 65 centimetara.

Nivo mora se od 1992. u prosjeku podigla za cak 7,6 centimetara, a na nekim mjestima i za gotovo 23 centimetra. Ovim tempom moguce je da ce se do 2100. nivo mora podici za 65 centimetara, a Zemlja zagrijati za dodatna tri stepena.

Nasa se planeta ubrzano zagrijava, sto se pogotovo primjecuje po otapanju lednika od Grenlanda do Antarktike.

Ledena ploca na Grenlandu koja moze, ako se otopi, povecati nivo mora za sest metara, topi se najbrze. Izmedu 2006. i 2015. izgubila je u prosjeku vise od 275 gigatona leda godisnje.

Ledeni pokrov Antarktika takode rapidno nestaje. Gubitak njegove mase utrostrucio se izmedu 2007. i 2016. u odnosu na prethodnih deset godina.

Otprilike 70 odsto najgore ugrozenih dolazi iz Azije. Radi se o osam zemalja – Kini, Japanu, Indiji, Indoneziji, Tajlandu, Filipinima, Vijetnamu i Bangledesu.

Kineski niski lezeci gradovi posebno su ranjivi, a od glavnih gradova rizicni su vijetnamski Hanoj, bangladeski Daka i indijska Kalkuta, prijestonica Zapadnog Bengala.

Problem nije samo u Aziji, isto prijeti i ostalim zemljama poput Brazila, pa cak i Velike Britanije. Naucnici smatraju da covjecanstvo jos ima izbora, odnosno da moze odluciti zeli li hitno zaustaviti globalnu zavisnost o fosilnim gorivima.

“Ako nasa otkrica stoje, obalni gradovi sirom svijeta moraju se pripremiti za puno tezu buducnost nego sto se trenutno cini”, upozorava studija.

SKUP O PLANINAMA

Svajcarski ministar unutrasnjih poslova Alen Berse rekao je danas da se vise od 10 odsto tamosnjih glecera istopilo u posljednjih pet godina, cega nije bilo vise od vijeka.

Na skupu Svjetske meteoroloske organizacije o uticaju klimatskih promjena na planine Berese je ukazao na hitnost rjesenja, posebno u Svajcarskoj, gdje planine cine dvije trecine teritorije.

To je prvi skupu te agencije UN o tome kako klimatske promjene uticu na planine.

Sastanak koji traje od danas do cetvrtka, okuplja 150 strucnjaka. Oni razmatraju glecere, snijeg i zonu vjecitog leda, permafrost, pojave koje regulisu resurse svjeze vode za oko pola stanovnistva svijeta, i traziti hitnu akciju.

Promjene u planinskim oblastima povecali su rizike od poplava i klizista.

Berse je rekao da je Svajcarska “potpuno” izgubila 500 glecera od pocetka 20. vijeka.

NA FLORIDI

Hotel “Guitar” vrijedan 1,5 milijardi dolara svecano je otvoren prosle sedmice na Floridi.

Mnoge poznate licnosti poput Dzoni Depa, Kloi Kardasian i Bela Torn, bili su na otvorenju prvog hotela u obliku gitare, a goste je zabavljao pop rok bend “Maroon 5”.

Ovaj hotel dio je velikog projekta kompanije “Hard Rock”, ima 35 spratova, te je opremljen svim onim potrepstinama na koje su ljubitelji luksuza navikli, poput bazena, privatne plaze, kluba na plazi, restorana i VIP bazena.

“Nadamo se da ce hotel ‘Guitar’ privuci posjetioce iz cijele Amerike, ali i iz svijeta”, kazao je Jim Alen, predsjednik “Hard Rock Internationala”.

Dodao je i kako je brend Hard Rock jedan od najjacih na svijetu i kako njihova marka predstavlja vise od hrane, pica i mjesta za boravak.

Muzicki elementi su ono sto definise Hard Rock hotele, restorane i zabavne objekte sirom svijeta. Hotel ima i veliki kazino, koji ce sadrzi 3.000 slot aparata, 193 stola za igranje i poker salu sa cetrdeset sest stolova.

Osim toga u hotelu postoje i velike prostorije za sastanke, a tu je i 14 restorana, pa ce svi gosti pronaci nesto po svom ukusu.

NAUCNICI OTKRILI

Istrazivaci sa Ricmon univerziteta u Sjedinjenim americkim Drzavama (SAD) izveli su interesantno istrazivanje o voznji.

Eksperimentisali su sa misevima koje su naucili da voze male plasticne automobile u zamjenu za hranu.

Na osnovu testiranja 17 miseva utvrdili su da im je ta aktivnost pomagala da smanje stres.

Prema istrazivacima, ovaj dokaz bi mogao da utre put razvoju alternativnih tretmana za odredene mentalne bolesti.

Napravili su mali elektricni automobil sa aluminijumskom plocom na malim tockovima. Napravili su tri poluge sa bakrenim zicama – lijevo, desno i u sredini.

Mis je mogao da pokrene automobilcic samo ako bi stao na aluminijumsku plocu i dotakao odredenu zicu kojom je birao smjer kretanja.

Poslije visemjesecnog istrazivanja misevi su naucili da se krecu cak i u odredenom smjeru, a na kraju eksperimenta su analizirali njihova lica kako bi utvrdili prisustvo hormona stresa.

Svi misevi su imali ogroman nivo dehidroepiandrosterona, antistres hormona.

Naucnici sa univerziteta Ricmond tvrde da je to rezultat zadovoljstva zbog ucenja novih vjestina, pre svijega voznje malog automobila i promjene smjera.