ISTRAZIVANJE POKAZALO

Ako ne volite odredenu vrstu povrca, to moze biti usko povezano sa genima, tvrde americki naucnici u novom istrazivanju.

Nasljedivanje dvije kopije gena za neprijatni ukus dovodi do manjka apetita za povrce poput brokolija i prokelja, pokazuju rezultati njihovog istrazivanja.

Ovaj zakljucak mozda objasnjava zasto nekim ljudima nije bas lako da u redovnu ishranu ubace dovoljno povrca, ukazuju naucnici.

Geni mogu da uticu da neko ne podnosi ukus piva, kafe ili crne cokolade.

Sa stanovista evolucije, osjetljivost na gorak ukus moze biti korisna jer stiti ljude od konzumiranja otrovne hrane.

Ali doktorka Dzenifer Smit i njene kolege sa Univerziteta u Kentakiju kazu da zbog ovog genetskog sklopa neki ljudi mozda ne mogu da unesu preporuceno dozu od pet porcija voca i povrca dnevno.

Svako nasljeduje dvije kopije gena TAS2R38. On kodira protein u receptorima za ukus na jeziku koji nam omogucava da osjetimo gorcinu.

Ljudi koji naslijede dvije kopije varijante gena TAS2R38, zvane AVI, nisu osjetljivi na gorke ukuse iz odredenih hemikalija.

Oni sa jednom kopijom AVI i drugom zvanom PAV osjecaju gorke ukuse ovih hemikalija, ali ne u tolikoj mjeri kao pojedinci koji imaju dve kopije PAV-a, cesto nazivane “super-degustatorima”, kojima je pojedina hrana ekstremno gorka.

Istrazivanje je sprovedeno na 175 osoba i naucnici su otkrili da su oni koji imaju dvije kopije PAV-a jeli samo male kolicine lisnatog zelenog povrca, koje je dobro za srce.

“Morate uzeti u obzir kakvog su ukusa stvari ako stvarno zelite da pacijenti prate nutritivne vodice”, rekla je dr Smit ljekarima na sastanku Americke asocijacije za srce.

POMOC U PREVODU

Gugl (Google) pokusava da olaksa komunikaciju s lokalnim stanovnistvom uvodeci u aplikaciju Gugl Maps (Google Maps) opciju prevoda i audio pomoc koja ukljucuje izgovor mjesta.

Na primjer, ako putujete Japanom i zelite da pitate lokalno stanovnistvo za neko mjesto, ali to ne znate izgovoriti na japanskom.

Uz pomoc nove opcije koja zapocinje u novembru moci ce da se odabere zvucnik kraj mjesta ili adrese i aplikacija ce to izgovoriti umjesto vas. Ta aplikacija za navigaciju znace i koji jezik treba da koristi.

Gugl najavljuje da ce opcija za Android i iOS biti dostupna na 50 jezika.

POVEZANI PROBLEMI

Ostecenja mozga desavaju se prije nego sto i primijetite promjenu povezanu sa gubitkom sluha, ukazuje nedavno istrazivanje.

Znacajni dokazi posljednjih godina upucuju na jasnu vezu izmedu gubitka sluha i pada kognitivnih funkcija. Ali sada su istrazivaci upozorili da cak i najranije faze gluvoce, kada jos mozete da cujete sapat, mogu takode da naruse rad mozga.

Kada se napinjete da cujete, to vec predstavlja znak da mozak radi drugacije, smatra se da tada dolazi do promjene strukture samog organa. Gluve osobe takode imaju tendenciju da se izoluju, sto dovodi do toga da im je mozak manje stimulisan.

Uzrok demencije i dalje ostaje nepoznat, ali se povecavaju dokazi da se pamce na neki nacin brise iz mozga. Ucenje novih stvari, kao i drustvena interakcija, stvaraju kognitivne rezerve i samim tim otpor ostecenju mozga.

Istrazivaci sa Univerziteta Kolumbija pregledali su 6.450 odraslih osoba cija je prosjecna starost bila 60 godina.

Ucesnicima su bili testirani sluh i kognitivne funkcije. Naucnici su otkrili da na svakih 10 decibela dolazi do znacajnog pada kognitivne sposobnosti. Najvece smanjenje kognitivne sposobnosti bilo je kod onih ciji je sluh tek poceo da slabi.

Studija se nije bavila time da li gubitak sluha direktno prouzrokuje kognitivno ostecenje. Moguce je da su slabljenje sluha i kognitivnih performansi povezani sa uobicajenim procesima vezanim za starenje, istakli su istrazivaci.

Ali naucnici kazu da je moguce da kada kod osobe dode do gubitka sluha, ona se tada povlaci iz drustvenih aktivnosti.

“Ljekari na ovom polju su koristili 25 decibela, za glasnost saputanja, da bi odredili granicu izmedu normalnog sluha i blagog gubitka sluha kod odraslih, ali ovaj nivo je proizvoljan. Pretpostavlja se da kognitivno ostecenje nece poceti sve dok osoba ne prede ovaj prag”, rekao je dr Dzastin Golub, otorinolaringolog sa Univerziteta Kolumbija.

Gubitak sluha nije benigan. Povezana je sa socijalnom izolacijom, depresijom, padom kognitivne finkcije i demencijom. Gubitak sluha treba lijeciti sto pre je moguce.

Sprecavanje ili lijecenje gubitka sluha moglo bi umanjiti ucestalost demencije, smatraju strucnjaci i isticu da je za sada jedina opcija slusni aparat.