NAUCNICI UPOZORAVAJU

Stotine miliona ljudi moglo bi ostati bez svojih domova zbog porasta nivoa mora u sljedecih 30 godina, pokazuje studija objavljena juce u casopisu “Nature Communications”.

Ocekivani porast nivoa mora u tom razdolju je od 0,6 do 2,1 metra, pise CNN.

Tako ce do 2050, povrsina na kojoj trenutno zivi oko 300 miliona ljudi pasti ispod nadmorske visine prosjecne poplave, dok ce do 2100, povrsina s 200 miliona stanovnika trajno pasti ispod standardnog nivoa plime.

Ovim tempom nivo mora ce se do 2100. podici za 65 centimetara.

Nivo mora se od 1992. u prosjeku podigla za cak 7,6 centimetara, a na nekim mjestima i za gotovo 23 centimetra. Ovim tempom moguce je da ce se do 2100. nivo mora podici za 65 centimetara, a Zemlja zagrijati za dodatna tri stepena.

Nasa se planeta ubrzano zagrijava, sto se pogotovo primjecuje po otapanju lednika od Grenlanda do Antarktike.

Ledena ploca na Grenlandu koja moze, ako se otopi, povecati nivo mora za sest metara, topi se najbrze. Izmedu 2006. i 2015. izgubila je u prosjeku vise od 275 gigatona leda godisnje.

Ledeni pokrov Antarktika takode rapidno nestaje. Gubitak njegove mase utrostrucio se izmedu 2007. i 2016. u odnosu na prethodnih deset godina.

Otprilike 70 odsto najgore ugrozenih dolazi iz Azije. Radi se o osam zemalja – Kini, Japanu, Indiji, Indoneziji, Tajlandu, Filipinima, Vijetnamu i Bangledesu.

Kineski niski lezeci gradovi posebno su ranjivi, a od glavnih gradova rizicni su vijetnamski Hanoj, bangladeski Daka i indijska Kalkuta, prijestonica Zapadnog Bengala.

Problem nije samo u Aziji, isto prijeti i ostalim zemljama poput Brazila, pa cak i Velike Britanije. Naucnici smatraju da covjecanstvo jos ima izbora, odnosno da moze odluciti zeli li hitno zaustaviti globalnu zavisnost o fosilnim gorivima.

“Ako nasa otkrica stoje, obalni gradovi sirom svijeta moraju se pripremiti za puno tezu buducnost nego sto se trenutno cini”, upozorava studija.

UMJESTO WWW, “RUNET”

Ruska vlada se priprema da ponovno testira sopstvenu verziju interneta, izolovanu od drugih mreza i nacija, a testiranje bi trebalo da pocne u novembru, tvrde ruski mediji.

Rusija, naime, kako je prenio B92, zeli da se zastiti od sajber napada, zbog cega su njeni strucnjaci osmislili sistem za zastitu sopstvenih racunarskih sistema, koji omogucava Rusima da funkcionisu online i bez pristupa World Wide Webu.

Kriticari, medutim, porucuju da je to samo jedan od nacina na koji Rusija zeli da izoluje svoje gradane od svijeta oko sebe i njegovih uticaja.

Rusija je i ranije najavljivala da planira testiranje sopstvenog interneta. Ono je u februaru ove godine bilo najavljeno, ali se nije dogodilo.

Prema informacijama portala D-Russia, testiranje izolovanosti mreze pocece poslije 1. novembra i ponavljace se najmanje jedanput godisnje.

Vjeruje se da ruska vlada na zavisnost od IT sektora sa Zapada gleda kao na sopstvenu slabost, koju druge nacije mogu da iskoriste protiv Rusije.

Izolaciju ruske internet infrastrukture, koja se cesto naziva RuNet, prati i legislativa koja ogranicava gradanima Rusije pristup odredenim internet stranicama.

Neke od internet stranica i aplikacija kojima ruski gradani imaju ogranicen pristup su poslovna drustvena mreza LinkedIn, aplikacija Telegram i aplikacija Zello.

Ruska vlada je u junu zaprijetila blokiranjem devet najvecih pruzalaca VPN usluga, koji su odbili da sprovode politiku drzavne cenzure.

Americki strucnjaci tvrde da je sada jasno da Rusija zaista zeli da izmijeni svoje sisteme kako bi internet unutar Rusije mogao da se “iskljuci” sa globalnog interneta.

SKUP O PLANINAMA

Svajcarski ministar unutrasnjih poslova Alen Berse rekao je danas da se vise od 10 odsto tamosnjih glecera istopilo u posljednjih pet godina, cega nije bilo vise od vijeka.

Na skupu Svjetske meteoroloske organizacije o uticaju klimatskih promjena na planine Berese je ukazao na hitnost rjesenja, posebno u Svajcarskoj, gdje planine cine dvije trecine teritorije.

To je prvi skupu te agencije UN o tome kako klimatske promjene uticu na planine.

Sastanak koji traje od danas do cetvrtka, okuplja 150 strucnjaka. Oni razmatraju glecere, snijeg i zonu vjecitog leda, permafrost, pojave koje regulisu resurse svjeze vode za oko pola stanovnistva svijeta, i traziti hitnu akciju.

Promjene u planinskim oblastima povecali su rizike od poplava i klizista.

Berse je rekao da je Svajcarska “potpuno” izgubila 500 glecera od pocetka 20. vijeka.

NA FLORIDI

Hotel “Guitar” vrijedan 1,5 milijardi dolara svecano je otvoren prosle sedmice na Floridi.

Mnoge poznate licnosti poput Dzoni Depa, Kloi Kardasian i Bela Torn, bili su na otvorenju prvog hotela u obliku gitare, a goste je zabavljao pop rok bend “Maroon 5”.

Ovaj hotel dio je velikog projekta kompanije “Hard Rock”, ima 35 spratova, te je opremljen svim onim potrepstinama na koje su ljubitelji luksuza navikli, poput bazena, privatne plaze, kluba na plazi, restorana i VIP bazena.

“Nadamo se da ce hotel ‘Guitar’ privuci posjetioce iz cijele Amerike, ali i iz svijeta”, kazao je Jim Alen, predsjednik “Hard Rock Internationala”.

Dodao je i kako je brend Hard Rock jedan od najjacih na svijetu i kako njihova marka predstavlja vise od hrane, pica i mjesta za boravak.

Muzicki elementi su ono sto definise Hard Rock hotele, restorane i zabavne objekte sirom svijeta. Hotel ima i veliki kazino, koji ce sadrzi 3.000 slot aparata, 193 stola za igranje i poker salu sa cetrdeset sest stolova.

Osim toga u hotelu postoje i velike prostorije za sastanke, a tu je i 14 restorana, pa ce svi gosti pronaci nesto po svom ukusu.

SVJETSKI DAN INTERNETA

Danas se obiljezava Svjetski dan Interneta. 29. oktobra 1969. godine poslata je prva elektronska poruka sa Univerziteta u Kaliforniji.

Na danasnji dan 1969. godine u 22.30 casova u laboratoriji na Univerzitetu Kalifornija u Los Andelesu, prva elektronska poruka poslata je sa jednog kompjutera na drugi.

Profesor informatike Lionard Klajnrok nadzirao je apsolventa Carlija Klajna, koji je poslao poruku preko racunarske mreze programeru Bilu Duvalu.

Iako poruka nije inspirativna ili previse misaona, ona je bila vrlo znacajna. Klajn je otkucao slova “L” i “O”. Duval je poruku primio prije nego sto se sistem srusio.

“Zeljeli smo samo da posaljemo jednostavnu rijec ‘login’ (prijava) na Stenford istrazivacki institut”, rekao je Klajnrok.

Poruka, koja se sastojala od jedne rijeci “login”, poslata je u cjelosti nakon sat vremena.

Tim cinom je zacet ARPANET (Research Projects Agency Network) i mreza iz koje ce kasnije nastati internet je rodena.

Uprkos cinjenici da je prvo slanje poruke propalo zbog pada sistema, 2005. godine je utvrdeno, da se dan u kom je poslata prva elektronska poruka, obiljezava kao Medunarodni dan Interneta.

Internet “proslavlja rodendan”, 30. aprila, jer je tog datuma 1993. godine, CERN objavio da je napravio World Wide Web (www), besplatnu i dostupnu tehnologiju.

NAUCNICI OTKRILI

Istrazivaci sa Ricmon univerziteta u Sjedinjenim americkim Drzavama (SAD) izveli su interesantno istrazivanje o voznji.

Eksperimentisali su sa misevima koje su naucili da voze male plasticne automobile u zamjenu za hranu.

Na osnovu testiranja 17 miseva utvrdili su da im je ta aktivnost pomagala da smanje stres.

Prema istrazivacima, ovaj dokaz bi mogao da utre put razvoju alternativnih tretmana za odredene mentalne bolesti.

Napravili su mali elektricni automobil sa aluminijumskom plocom na malim tockovima. Napravili su tri poluge sa bakrenim zicama – lijevo, desno i u sredini.

Mis je mogao da pokrene automobilcic samo ako bi stao na aluminijumsku plocu i dotakao odredenu zicu kojom je birao smjer kretanja.

Poslije visemjesecnog istrazivanja misevi su naucili da se krecu cak i u odredenom smjeru, a na kraju eksperimenta su analizirali njihova lica kako bi utvrdili prisustvo hormona stresa.

Svi misevi su imali ogroman nivo dehidroepiandrosterona, antistres hormona.

Naucnici sa univerziteta Ricmond tvrde da je to rezultat zadovoljstva zbog ucenja novih vjestina, pre svijega voznje malog automobila i promjene smjera.

“DAR S NEBA”

Jedna Kineskinja je u 67. godini na istoku Kine rodila zdravu djevojcicu, postavsi tako potencijalno najstarija drzavljanka te zemlje koja je rodila dijete zacevsi ga prirodnim putem.

Zena koju su mediji nazvali “Tian”, rodila je u petak carskim rezom zdravu djevojcicu u provinciji Sandong, javili su lokalni mediji.

Ljekari porodilista u gradu Zaodzuangu potvrdili su da se 67-godisnja penzionisana ljekarka porodila u njihovoj bolnici, u kojoj je nekada i radila, a portparol je naveo da je zena zatrudnila prirodnim putem posto je koristila svoje poznavanje medicine da na sebi primeijni tradicionalnoi kineski nacin za lijecenje neplodnosti, navodi CNN.

“Dijete je dar sa neba za oboje”, rekao je 68-godisnji suprug gospode Tian za portal guancha.cn.

Engleski dnevni list “Global Times” pise da je bracni par djevojcici dao ime “Tianci”, sto znaci “Dar sa neba”.

Ako se potvrdi da je gospoda Tian zacela prirodnim putem, njena trudnoca bice evidentirana kao svjetski rekord.

Prema Ginisovoj knjizi rekorda, najstarija zena koja je 1997. godine rodila prirodno zaceto dijete je Britanka, a dijete je na svijet donijela u 59. godini zivota.

Svjetski rekord jos uvijek drzi Maria del Karmen Bousada Lara iz Spanije koja je uz pomoc vjestacke oplodnje 2006. godine rodila blizance u 67. godini zivota. Dvije godine nakon toga umrla je od karcinoma.

Lokalni dnevni list “Jinan Times” pise da je gospoda Tian vec majka dvoje djece. Jedno od njih je sin roden 1977. godine neposredno prije stupanja na snagu politike jednog djeteta, ciji je cilj bio suzbiti prevelik prirodni prirastaj stanovnika Kine.

Nedavno je ta politika ublazena, pa je svim parovima omoguceno da imaju dvoje djece.

Ovaj bracni par ima i cerku, i nekoliko unucadi, od kojih je najstarije napunilo 18 godina.

Kako pise CNN, djeca su se protivila tome da njihovi roditelji dobiju jos jedno dijete. “Moja cerka je cak rekla da ce, ako donesem na svijet ovu bebu, prekinuti sve odnose sa nama”, rekla je Tian za CCTV.

NAJSKUPLJI DZEMPER IKAD

Vuneni kardigan lidera grupe “Nirvana”, Kurta Kobejna, prodat je na aukciji u Njujorku za 334.000 dolara.

Kardigan, koji je Kobejn nosio 1993. godine prilikom “Unplugged” izvodenja na MTV-u, prodat je neopran skoro tri decenije, sa sve flekama i rupom od cigarete.

Za sada nije poznato kada je muzicar posljednji put nosio kardigan, ali je ocijenjeno da je to sada najskuplji dzemper ikada prodat na aukciji.

Predsjednik aukcijske kuce “Dzulijens” Deren Dzulijen nazvao je Kobejnov vuneni kardigan “svetim gralom svih odjevnih predmeta koje je on nosio”.

Kobejn se zbog ogromnog uspjeha koji je postigla grupa “Nirvana”, osnovana 1987. godine, godinama borio sa slavom, depresijom i zavisnoscu od narkotika, a ubio se u aprilu 1994. godine, u 27. godini.

ISTRAZIVACI IZ SAD OBORILI REKORDE

Istrazivaci sa Univerziteta u Mejnu, SAD, uspjeli su da sa 3D stampacem odstampaju cijeli brod. Za taj poduhvat tim je istovremeno oborio tri svjetska rekorda.

Mada vecina misli da je stampanje cijelog brodica impresivno, kako tim sa Univerziteta navodi, cini se da to nije najveci objekt koji njihov stampac moze da stampa. Navodno, ukoliko se iskoristi do krajnjih granica, moze da stampa predmete duzine do trideset metara, sirine sedam metara i visine tri metra.

3D stampanje je prilicno nevjerovatno, jer je brodic koji bi, inace, trebalo da se sastavlja sedmicama ili mjesecima, napravljen za tri dana. Ovakav nacin upotrebe ove tehnologije nije novost, uzimajucu u obzir cinjenicu da su americki marinci 2018. godine uspjeli 3D odstampati betonske barake za 40 sati.

Za razliku od tradicionalne proizvodnje, 3D stampanje omogucava ljudima da stvaraju razne vrste predmeta i oblika koje mozda nije moguce stvoriti tradicionalnim metodama.

Tako se 3D stampanje moze koristiti u medicinske svrhe, za 3D stampanja zivih tkiva ili prilagodenih gipseva. Takode, moze se koristiti za proizvodnju vozila, poput motora.

POSLUSAJTE

Pjesma “Happens to the Heart” prvi je objavljeni singl sa posthumnog albuma Lenarda Koena “Thanks for the Dance”, koji ce moci da se cuje od 22. novembra. Tekst pjesme “Happens to the Heart” otvara i njegovu posljednju zbirku pjesama “The Flame”, a video je jedan u nizu koji medunarodni reditelji spremaju za ovaj album.

Inspiracija za spot za pjesmu “Happens to the Heart” bilo je Koenovo iskustvo kao budistickog monaha.

Video je rezirao Danijel Askil, poznat po saradnji sa Sijom. Posthumni album Lenarda Koena “Thanks for the Dance” bice objavljen 22. novembra ove godine.

Askil kaze da je inspiraciju za spot pronasao u pet godina koje je Koen proveo kao budisticki monah u Maunt Bedli zen centru u Kaliforniji.

“Ovaj film je tiha, simbolicna prica koja skicira odbacivanje ega i svega onoga sto donosi slava”, kazao je autor videa.

Album je prethodno najavljen poemom “The Goal”, koju cita pokojni Koen, koji je preminuo 7. novembra 2016. godine.

Ovo posthumno izdanje producirao je Koenov sin, Adam, koji je sa svojim ocem radio i na njegovom posljednjem albumu “You want it darker”. Kao gosti na “Thanks for the Dance” pojavljuje se veliki broj muzicara, medu kojima su i Dejmijen Rajs, Lesli Fajst, Dzenifer Vorns.

Kako je objasnio Adam Koen, u komponovanju muzike za Koenove tekstove izabrali su njegova najkarakteristicnija muzicka obiljezja.

“Ono sto me je najvise dotaklo u vezi sa ovim albumom jeste odgovor onih koji su ga culi. ‘Lenard zivi’, rekli su, jedno za drugim”, porucio je Adam Koen.

Na albumu ce se naci pjesme kao sto su “Moving on”, “The Night of Santiago”, “Thanks for the Dance”, “The Hills”, potom “Listen to the Hummingbird”.

Kako je objavljeno na zvanicnoj Fejsbuk stranici Lenarda Koena, ovaj pjesnik je “opljackao smrt za posljednje reci”, dodajuci da “Thanks for the Dance” nije komemorativna kolekcija pjesama koje se nisu nasle mesta na njegovim albumima, nego je u pitanju “neocekivana zetva novih pjesama, uzbudljivih i vitalnih”.

Tokom svog zivota Lenard Koen je postao, uz Boba Dilana, jedan od najznacajnijih kantautora engleskog govornog podrucja. Jedan je od rijetkih muzicara koji je paznju javnosti privukao najprije kao pisac, odnosno pjesnik, s obzirom na to da je prije objavljivanja prvog albuma “Songs of Leonard Cohen”, iza sebe vec imao tri knjige pjesama i dva romana.

  • Bez pečata u pasošu: Crnogorci u EU pod novim elektronskim sistemom
    on 27/08/2025 at 19:25

    Evropska unija od 12. oktobra uvodi novi elektronski sistem evidencije ulazaka i izlazaka stranih državljana, koji obuhvata i građane Crne Gore. Putovanja će i dalje biti bezvizna, ali će se na granici sprovoditi biometrijska registracija uz otiske prstiju i fotografiju lica. Novi sistem donosi bržu kontrolu i strožu evidenciju boravka, kažu iz Ministarstva vanjskih poslova.

  • Raspisana javna nabavka za asfaltiranje puta Kovren-Gorice
    on 27/08/2025 at 18:13

    Ministarstvo javnih radova raspisalo je javnu nabavku za asfaltiranje lokalnog puta Kovren-Gorice, u Bijelom Polju.

  • Adžović: Skoro dva miliona eura za adaptaciju stare zgrade Vlade, bolji uslovi za SDT i SPO
    on 27/08/2025 at 14:41

    Ministarstvo javnih radova raspisalo je javnu nabavku za adaptaciju stare zgrade Vlade, koja će biti namijenjena Specijalnom državnom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju, saopštila ej ministarka javnih radova Majda Adžović.

  • Terzić: Zahtijevamo transparentan proces nabavke novih kamiona za Čistoću
    on 27/08/2025 at 13:27

    Pozivamo na hitnu reakciju nadležnih organa, Gradonačelnika i SDT-a: Odmah objaviti ponudu firme iz Niša i sve relevantne dokumente postupka - bez odlaganja zbog završetka istog, napisao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić, povodom javne nabavke kamiona gradskog preduzeća "Čistoća".

  • EK odobrila isplatu prve redovne tranše Crnoj Gori iz Plana rasta
    on 27/08/2025 at 12:50

    Evropska komisija (EK) je zvanično odobrila isplatu prve tranše sredstava Crnoj Gori u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, čime je nastavljen pozitivan trend u sprovođenju Plana rasta za Zapadni Balkan i potvrđena posvećenost evropskoj perspektivi Crne Gore.

  • "Sporna kupovina hotela Rivijera ugrožava egzistenciju desetina porodica"
    on 27/08/2025 at 12:44

    Predstavnici hotela Rivijera u Petrovcu pozvali su privrednika Žarka Rakčevića da odustane od preuzimanja tog porodičnog hotela i dodali da ta sporna kupovina ugrožava egzistenciju desetina porodica.

  • Štrajk kontrole letenja do 30. septembra: Koji su efekti i zašto u sindikatu ćute o zahtjevima?
    on 27/08/2025 at 12:02

    Sindikat kontrole letenja je u štrajku od 19. avgusta u 23 sata. Prema najavi, štrajk će trajati do 30. septembra. U tom sindikati su rekli za "Euronjuz Srbija" da ne daju izjave za medije. Rukovodstvo Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), kako se navodi na njihovom sajtu, smatra da je štrajk neracionalan, neutemeljen i štetan po sve učesnike u vazdušnom saobraćaju, pa i za sve zaposlene u kompaniji.

  • Dvije prosječne zarade za osnovne potrebe
    on 27/08/2025 at 09:17

    Za dostojanstven život četvoročlane porodice danas su potrebne dvije prosječne zarade. Dok akcija limitiranih cijena više ne važi, građani strahuju da će se poskupljenja samo nastaviti i da će teret inflacije dodatno pritiskati njihove budžete. Na to ukazuju podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), prema kojima je potrošačka korpa 2.010 eura. Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) upozoravaju da čak 70 odsto domaćinstava ima manji priliv od tog iznosa.

  • Vlada da obuzda rast cijena
    on 27/08/2025 at 05:40

    Građani očekuju da vlada što prije preduzme konkretne korake i obuzda rast cijena ne samo prehrambenih proizvoda već i pojedinih usluga, čije su cijene iz mjeseca u mjesec sve više. Odgovora na primjedbe nema, pa je neizvjesno hoće li uopšte biti nastavka akcije limitirane cijene. Sa druge strane, zbog poskupljenja inflacija raste, pa je prema Monstatu u junu premašila 4%.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.