ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA

Planinarenje u nekim djelovima svijeta postalo je opasnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju naucnici i strucnjaci. Globalno zagrijavanje na Alpima stanjilo je ledeni i snijezni pokrivac sto rezultira cestim odronima kamenja i klizistima, prenosi BBC.

Otapanje lednjaka takode je povecalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napusteni ili izmijenjeni zbog povecanih rizika, a na nekim lokacijama penjacke sezone su se promijenile.

Studija planova za planinarenje za masiv Mon Blana pokazala je brojne promjene. Gotovo svi “plan puta” za tu regiju pogodeni su promjenama od 1970-ih, a nekoliko uspona vise i ne postoji. U casopisu Arktik, Antarktik and Alpine Research, Zak More sa univerziteta Grenobl Alpe pise: “Stavise, razdoblja u kojima se po tim planovima puta moze penjati u povoljnim vremenskim prilikama tokom ljeta postala su teze predvidljiva, a razdoblja optimalnih uslova pomakla su se prema proljecu i jeseni jer su rute postale opasnije i tehnicki izazovnije”.

Istrazivanje iz 2017. koje je obuhvatilo nekoliko vrhova u masivu Mon Blana, a koje je sproveo francuski tim, pokazalo je znatnu degradaciju vjecnog leda izmedu 1850. i 2015. To je dovelo do toga da su padine postale nestabilne i da nastaju odroni stijena.

“Mnogi od tih uspona postali su izuzetno opasni”, napisao je nedavno Florijan Riter sa univerziteta u Becu u casopisu BioOne Complete.

“Brojni tradicionalni usponi po ledu u istocnima Alpima jako su pogodeni odronima stijena i kamenja kao i otpadanjem kamenja iz granicnih ledenih zona tokom kasnog ljeta i jeseni”.

Analiza vodica za planinare u svajcarskim Alpima potvrduje te promjene.

“U vodicima za alpiniste brojne generacije penjaca biljezile su opasnosti koje prijete na citavom planinskom masivu”, kaze koautor istrazivanja Arno Treme, geograf sa univerziteta Vageningen u Holandiji.

“Najstariji vodic, od vise desetina koriscenih u istrazivanju, napisan je prije 146 godina i to nam je omogucilo da pratimo promjene u daljem razdoblju i povezemo ih s klimatskim promjenama”.

U proteklih 10 godina mreza bezicnih senzora na Materhornu salje podatke o uslovima na liticama, vjecnom ledu i klimi.

“Na temelju podataka koje primamo, vidimo da je tempo promjena prilicno brz”, kaze Jan Betel, naucnik iz Ciriha koji vodi program pracenja.

“Kao rezultat toga na neka se mjesta vise ne mozemo uspeti”.

Strucnjaci i vodici kazu da usponi postaju mnogo izazovniji i da traze prilagodavanje.

“Odroni kamenja postaju najveci izazov”, kaze predsjednik medunarodne federacije udruzenja planinskih vodica Kristijan Tromsdorf.

“Uticaj izmijenjene klime je razlicit – na nekim je planinama ogroman, a na drugima ne”.

Iako je na podrucju Himalaja sprovedeno malo studija, u tom pogledu planinski vodici kazu da su usponi postali opasniji i da je tanak led koji pokriva stene posebno opasan.

“To postaje poput nosenja visokih stikli na mramornoj povrsini”, kaze Sering Pande Bote, potpredsjednik nepalskog udruzenja planinskih vodica i dodaje da vodici uocavaju i sve vecu opasnost koju predstavlja otapanje leda ispod ledene kore, zbog cega se pukotine ispod povrsine prosiruju.

AVIONI ZAGADUJU OKOLINU

Greta Tunberg, mlada svedska aktivistikinja za borbu protiv klimatskih promjena, koja je iz Evrope brodom stigla u SAD, izjavila je danas da trazi brod od SAD do Spanije, gdje ce biti naredni medunarodni sastanak o klimi.

“Treba da pronadem prevozno sredstvo preko Atlantika u novembru… Ako neko moze da mi pomogne, bila bih izuzetno zahvalna”, navela je Greta Turnberg (16) na Tviteru.

Mlada aktivistkinja odbija da putuje avionom, jer je to prevozno sredstvo koje veoma zagadaje okolinu.

Greta Turnberg planira da ide u Madrid gdje ce u decembru biti skup o klimi – COP25, koji je prvobitno bio zakazan u Cileu, ali je otkazan zbog krize u toj zemlji.

Mlada Svedanka je 14. avgusta krenula iz Plimuta u Velikoj Britaniji ka Njujorku, jedrilicom bez ugljenika. Ona je u septembru ucestvovala na samitu UN u Njujorku, a potom je putovala po SAD i Kanadi.

OMILJENA U SELU

Tanzila Bisembejeva iz Astrahanske oblasti, koja je bila najstariji drzavljanin Rusije, preminula je u 123. godini, rekao je lokalni guverner Nurgali Bajtemirov.

Bajtemirov je kazao da je Bisembejeva, cijoj su sahrani prisustvovali svi mjestani sela u kojem je zivjela, bila poznata, postovana i voljena u svom kraju.

Rodaci Bisembejeve rekli su za Tass da je ona zivjela sa clanovima svoje porodice i da je bila poznata kao fina, optimisticna i dobronamjerna osoba.

Tanzila Bisembejeva rodena je 14. marta 1896. godine, a sahranjena je u subotu, 26. oktobra.

IZBJECI CE SUDENJE

Americki glumac Kevin Spejsi ipak je izbjegao sudenje koje je moglo da dokaze da je seksualni zlostavljac. Navodna zrtva koja je prvi put istupila u javnost i prijavila Spejsija za uznemiravanje je preminula.

Iznenadna smrt anonimne zrtve znaci da se ovaj slucaj povlaci sa suda, a da Spejsi ima jednu optuzbu manje. Preminuli maser je samo jedna od zrtava koja je prijavila poznatog glumca u valu #MeToo pokreta koji je zavladao Holivudiom jos prije nekoliko godina.

U oktobru 2017, glumac Star Treka Entoni Rep prijavio je Spejsija da je pokusao da ga zavede jos 1986. Glumac je tada rekao kako se ne sjeca tog incidenta s Repom te se izvinio za svoje pijano ponasanje. Tom prilikom je i prvi put odlucio da kaze da je homoseksualac.

Nekoliko Spejsijevih zrtava odlucilo je da istupi i prijavi ga policiji koji su doveli do sudskih postupaka. Neki neuspjesno, kao onaj u septembru prosle godine koji je bio odbacen. Radilo se o prijavi zlostavljanja koje se navodno desilo 1992. Ove godine, Scotland Yard je Spejsija ispitao za sest razlicitih slucajeva seksualnog zlostavljanja.