SINDROM SAGORIJEVANJA

“Brunout” sindrom ili sindrom sagorijevanja na radnom mjestu je stanje s kojim se u modernom svijetu suocava sve vise ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija definise ovaj sindrom kao “lose nosenje s hronicnim stresom na radnom mjestu”.

“Stanje potpune fizicke, psihicke i emocionalne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim stresom na poslu”, opisuju “burnout” drugi strucnjaci.

Ono sto je najvaznije, jeste da na vrijeme prepoznate jeste li na putu prema sagorijevanju i da pokusate to da sprijecite.

Kristina Malasc profesorka na Berkleiju je stekla nadimak “majke burnouta” zbog toga sto je prva uvela taj pojam i u akademske krugove i karijeru posvetila istrazivanju tog sindroma.

Ona tvrdi da postoji ukupno sest faktora na radnom mjestu koji ukazuju na mogucnost sagorijevanja radnika.

Previse posla

Osim prevelike kolicine radnih zadataka s kojima se ne mozete sami nositi, postoji jos jedan faktor koji je problematican, a to su radni zadaci koji su vam zadati, a za koje vi jednostavno nemate potrebne vjestine ili alate da ih obavite. Malasc posebno naglasava stres pod kojim rade medicinski radnici, odnosno “emocionalni rad” s kojim se oni svakodnevno susrijecu. Da biste radno opterecenje zadrzali u zdravom rasponu, vodite racuna o kolicini, tezini i “emocionalnosti” posla koji vam je zadat.

Gubitak kontrole

Kontrola je kljucni pokretac motivacije. Ako se ona smanji ispod odredenog nivoa, izgubicete motivaciju i osjecaj za postignuce koji obicno dolazi od zavrsetka posla ili radnog zadatka, pise index.hr. Kontrola se spusta na problematicne nivoe kada nemate mogucnost da usmjerite ili izmijenite resurse koji su potrebni za obavljanje vaseg posla ili kada jednostavno nemate ovlascenja da radite vas posao onako kako smatrate da je najbolje.

Ne nagraduju vas za trud

Ako vas ne nagraduju adekvatno i dovoljno cesto, vjerovatno cete poceti da se osjecate beskorisno i distanciracete se od svog posla. Finansijska naknada najbolja je nagrada, ali priznanje nadredenih je jednako vazno. Skoro 80 odsto radnika koji su dali otkaz na svom poslu reklo je da je veliki razlog za njihov odlazak bio manjak postovanja. 60 odsto njih je reklo da ih vise motivise uvazavanje i postovanje nego novac.

Niste dio uspjesne zajednice koja necemu tezi

Najbolje cete obavljati svoj posao ako osjecate pripadnost u smislu da osjecate kao da ce vas neko podrzati ili da cete imati s kim da razgovarate ako stvari krenu po zlu. Poslovni odnosi kojima nedostaje licni kontakt uglavnom nijesu produktivni. Kako cete znati jeste li dio takve zajednice? Zapitajte se volite li da idete na drustvena dogadaje ili okupljanja sa svojim kolegama.

Ne tretiraju vas posteno

Ako smatrate da vas sefovi ne tretiraju posteno, na dobrom ste putu ka “burnoutu”. Primjeri nepravednosti ukljucuju nejednakost u opterecenju radnim zadacima ili nejednakost u placanju, varanje i napredovanje uzrokovano drugim faktorima osim zasluga. Nedostatak korektnosti na radnom mjestu dovodi do izgaranja tako sto kod radnika stvara emocionalni stres i cini ga cinicnim prema radnom mjestu. Kako cete znati tretiraju li vas posteno? Vrlo jednostavno, zapitajte se osjecate li se kao da vas postuju na radnom mjestu.

Morate da radite stvari s kojima se moralno ne slazete, odnosno ne dijelite iste vrijednosti s kompanijom

Veca je vjerovatnoca da cete izgoreti ako se vrijednosti vase kompanije ne poklapaju s vasim ili ako vasa kompanija ne drzi do onoga sto promovise u javnosti. Ako sef ili kompanija od vas traze da radite nesto sto nije u skladu s vasim vrijednostima, vjerovatno cete razviti cinican stav prema poslu.

Zapitajte se jeste li ponosni na vasu kompaniju.

U EU

Evropska unija prvi put je dozvolila upotrebu proizvoda od kanabisa u medicinske svrhe, ali samo pacijentima koji pate od dva rijetka oblika djecije epilepsije.

Rijec je o epidioleksu – lijeku koji se dobija od kanabisa i sadrzi kanabidiol, glavni sastojak medicinske marihuane.

Terapija je dozvoljena u dva slucaja djecije epilepsije – Lenoks Gasto sindrom i Dravetov sindromom – koje je tesko lijeciti i mogu dovesti do nekoliko napada dnevno.

Upotreba tog lijeka je sada dozvoljena u Velikoj Britaniji i drugim evropskim zemljama, ali ga britanski Nacionalni institut za zdravstvo jos ne preporucuje, jer “ne postoje dokazi o dugorocnoj efikasnosti”.

Pojedini roditelji za to vrijeme vec traze alternativna rjesenja za ovaj lijek, jer on ne sadrzi ono sto oni traze – tetrahidrokanabinol, tj. THC.

Dakle, lijek nema psihoaktivnu komponentu kanabisa, a ti roditelji smatraju da upravo THC pomaze njihovoj djeci.

Lijek je razvila kompanija GV Farmaseutikals i moze se koristi u kombinaciji sa drugim lijekovima za epilepsiju.

Ostali proizvodi od medicinskog kanabisa, kojih ima dosta i koji sadrze THC, legalni su u Velikoj Britaniji od novembra 2018.

Lijecenje moze da prepise samo specijalista i to samo u odredenom broju slucajeva, kada ostali lijekovi nijesu donijeli nikakve rezultate.

Jedan od njih je nabilon, koji se pije kao kapsula, a koji je razvijen da djeluje slicno kao THC – doktori ga daju ljudima koji idu na hemoterapiju, kako ne bi imali toliko problema sa mucninom.

Sativeks takode sadrzi THC i prepisuje se ljudima sa multiplom sklerozom.

“Ovaj novi lijek ce donijeti nadu nekim porodicama i odluka EU djeluje kao pozitivan korak”, kaze Lisa Sander, profesorka neurologije na Univerzitetu u Londonu i direktorka Drustva za epilepsiju.

“Medicinski kanabis, medutim, i dalje ostaje medicinsko minsko polje”, dodaje.

NOVA STUDIJA

Tinejdzeri koji se bore s prekomjernom tjelesnom tezinom vjerovatno ce imati srcani udar u odrasloj zivotnoj dobi, pokazala je nova studija.

Istrazivaci su analizirali podatke skoro 1,7 miliona muskaraca u Svedskoj rodenih izmedu 1950. i 1987. koji su prosli opsezna fizicka ispitivanja kada su s 18 godina poceli obaveznu vojnu sluzbu. Praceni su do 46. godine, a neki i do 64. godine.

Za to vrijeme, u ovoj grupi prijavljeno je vise od 22.000 srcanih udara (sa smrtnim ishodom ili bez njega) koji su se dogodili u prosjecnoj dobi od 50 godina. Visi indeks tjelesne mase (BMI) u dobi od 18 godina bio je povezan s povecanim rizikom od srcanog udara prije 65. godine, cak i nakon sto su se istrazivaci prilagodili drugim faktorima.

BMI je procjena tjelesne masti na osnovu visine i tezine. Osobe koje imaju BMI 30 ili vise smatraju se gojaznim. Povecan rizik od srcanog udara poceo je na BMI 20, sto se smatra normalnim, a onda je postepeno rastao.

Muskarci koji su u uzrastu od 18 godina bili tesko gojazni (BMI 35 ili vise) imali su vise nego utrostrucen rizik od srcanog udara kasnije u zivotu, pokazala je studija predstavljena na godisnjem sastanku Evropskog drustva kardiologa u Parizu.

“Pokazujemo da je BMI kod mladih izuzetno vazan pokazatelj rizika od kardiovaskularnih oboljenja koji postoji tokom zivota. Nase istrazivanje podrzava pomno pracenje BMI-a tokom puberteta i sprecavanje gojaznosti zdravom ishranom i fizickom aktivnoscu”, rekla je autorka studije Maria Aberg, predavacica na Univerzitetu u Gothenburgu u Svedskoj.

Napomenula je da se ovi nalazi nastavljaju na prethodna istrazivanja koja su povezivala BMI adolescenata sa zatajenjem srca u odrasloj dobi, pise Health24.

“Kako prevalenca prekomjerne tezine i gojaznosti kod mladih odraslih osoba i dalje eskalira, mozda cemo se u buducnosti susretati s vecim stopama srcanih i mozdanih udara. Roditelji, skole i kreatori politike treba hitno da djeluju kako bi se zaustavila ‘epidemija’ gojaznosti kod djece i mladih”, rekla je Aberg.

NAUCNICI DOKAZALI

Svaka generacija u proslom vijeku odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja, ali se posljednjih 20 godina nesto promijenilo, pa testovi naucnika pokazuju da su nove generacije gluplje od prethodnih.

Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u vecini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomjerao navise. Ono sto je bio prosjecan IQ 1950. godine daleko je ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.

Taj fenomen dobio je ime Flinov efekat, prema naucniku Dzejmsu Flinu, Novozelandaninu koji je jedan od prvih primijetio ovaj trend.

Flinov efekat vrijedio je tokom veceg dijela 20. vijeka. Svaka generacija postajala je sve inteligentnija, ali sve vise podataka ukazuje na zabrinjavajuci kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru. Kolektivni koeficijent inteligencije, cini se, poceo je da opada sirom svijeta.

Koeficijent inteligencije globalo opada

Od pocetka devedesetih godina proslog vijeka do danas koeficijent inteligencije poceo je da pada sirom razvijenog svijeta. Ovaj trend prvi su primijetili norveski naucnici, koji su proucavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta izmedu 1950. i 2002. godine. Podaci iz proslog vijeka vecinom su bili u skladu sa Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih Flinov efekat je nestao i koeficijent inteligencije poceo je da opada.

Uslijedile su zabrinjavajuce potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin. Prema studiji iz 2009. godine prosjecan koeficijent inteligencije 14-godisnjih Britanaca pao je za oko dva boda izmedu 1980. i 2008. godine.

Rast inteligencije nestao u devedesetim proslog vijeka

Prema svim dostupnim podacima, Flinov efekat poceo je da usporava u osamdesetim godinama proslog vijeka, i potpuno je nestao u devedesetim. Covjecanstvo je, cini se, doslo do vrhunca kolektivne inteligencije.

Za razvoj inteligencije vazni su geni ali i spoljni uticaji – okruzenje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo cesto bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija moze da se uporedi sa visinom. Tokom proslog vijeka generacije su takode odrastale u sve vise i vise, dok je prosecna visina rasla.

Kontroverzni naucnik Ricard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike. Prema njegovom misljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato sto ljudi sa nizim koeficijentom inteligencije u modernom drustvu imaju vise djece.

Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosjecan koeficijent inteligencije nizi nego u zemljama u kojima je opazen pad, poput Britanije, Norveske i Danske, ali najnovija norveska studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazujuci na vrlo uvjerljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima zivotne sredine.

Pad IQ i kod djece iz iste porodice

Norveski naucnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg proucavali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama – izmedu brace i sestara koji pripadaju razlicitim generacijama, i otkrili da promjena Flinovog efekta pogada i porodice, a ne samo prosjek cijele populacije.

Primjera radi, brat i sestra rodeni poslije 1990. godine, izmedu kojih je deset godina razlike, imace u prosjeku izmedu pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri cemu mladi brat ili sestra ima manji IQ.

Norveski naucnici proucili su i eliminisali sve druge mogucnosti, poput veceg broja djece rodene u porodicama ciji roditelji imaju prosjecan ili nizi IQ, ili uticaja migracija, za koji su zakljucili da je zanemarljiv.

Inteligencija mladih generacija pada, oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, vec se taj pad primjecuje u svakoj prosjecnoj porodici. Jedino preostalo objasnjenje jeste da postoji nesto u sredini u modernom drustvu sto djecu sputava u razvoju.

Problem telefoni, racunari i video igre ili zagaden vazduh?

Flin pretpostavlja, iako za to jos nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala, ili da se doslovno zaglupila. Izrazava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, racunare i video-igre, umjesto na citanje i medusobne razgovore.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima jos jedno jednostavnije i jezivije objasnjenje: porast zagadenja vazduha. Zagadenje vazduha je danas globalno, a procjenjuje se da porast mikrocestica u vazduhu utice na zdravlje cak 90 odsto svjetske populacije.

Globalno zagadenje moglo bi da bude odgovorno za usporavanje i zaustavljanje razvoja mladih. Ako nesto hitno ne ucinimo, pitanje je kakav cemo svijet ostaviti svojoj djeci, ali i kakvu cemo djecu ostaviti tom svijetu.