PRAZNIK MIMOZE U NOVOM

Herceg Novi će u narednih mjesec, sa više od 70 raznovrsnih programa, biti centar dobre zabave, gostoljubivosti i otvorenosti, poručio je predsjednik te Opštine Stevan Katić, otvarajući 51. Praznik mimoze, na kojem je sinoć pred preko deset hiljada ljudi nastupila pjevačica Lepa Brena.

“Praznik mimoze je jedna od najstarijih turističko-propagandnih manifestacija u našem dijelu Evrope, najznačajniji zimski festival u Crnoj Gori, događaj koji u februaru na Jadranu okuplja desetine hiljada ljudi. Ponosni smo što smo, tokom protekle tri godine, programski i organizaciono unaprijedili ovaj festival i tako oborili ranije postavljene rekorde u broju događaja i posjećenosti”, kazao je Katić.

Jubilarno pedeseto izdanje Festivala bilo je, kako je podsjetio, spektakl za pamćenje.

“Uspjeli smo da Prazniku mimoze vratimo slavu i učinimo ga događajem o kojem region govori tokom cijele godine, prema čijem kalendaru brojni gosti planiraju odmore. Dokaz nam je sjajno interesovanje za ovogodišnji festival i činjenica da se u hotelima traži mjesto više”, rekao je Katić.

On je istakao da Mimoza nastavlja da otvara prostore za nova prijateljstva i nove saradnje, da se širi van granica regiona. To potvrđuju predstavnici brojnih ambasada i prijateljskih gradova Evrope, koji su sinoć bili na otvaranju.

“Snaga Praznika mimoze je u kreativnosti, gostoljubivosti i otvorenosti. U to ćete se, siguran sam, svi uvjeriti. Želim da vas pozovem da u narednih mjesec zajedno slavimo bogatstvo, ljepotu i tradiciju Mediterana”, poručio je Katić.

Jedna od najvećih muzičkih zvijezda regiona Lepa Brena, rekla je da joj je veliko zadovoljstvo da pjeva na Prazniku mimoze.
Praznik memoze, kako je rekla, budi dobre i pozitivne emocije.

“Svi obožavamo mimoze. Uvijek smo ih brali, ili kupovali. Za mene to sve nosi radosnu, lijepu i pozitivnu energiju. Danas je i Dan zaljubljenih i sve u svemu cijela priča se svodi na to da širimo lijepu energiju, da se družimo, zabavljamo i volimo”, kazala je Brena.

Pričajući o pjesmi “Jugoslovenka”, koju publika možda najviše voli, Brena je rekla da je to pjesma o zemlji koja više ne postoji, ali “mi smo opet upućeni jedni na druge”.

“Iako ne moramo da se volimo, možemo da budemo dobre komšije, da budemo tolerantni, da shvatimo da postoje ljudi koji drugačije misle, koji su druge vjere, boje kože. Svako ima pravo na svoj stav, svoj život. A ja ću i dalje nastaviti da djelujem na svoj način, da muzikom i pjesmom pozivam na ljubav, druženje, mir. I zato kažem – Hajde da se volimo”, poručila je Brena.

Stanislava Radović iz Herceg Novog kazala je da obožava Praznik mimoze i da i ove godine očekuje mnogo gostiju, veselja i pjesme.

Mještanka Ana kazala je da odmalena prati svaki Praznik mimoze i da je sada i dio Festivala, jer joj je kćerka u mažoret ansamblu.

“I ona je jedna od učesnica. Mažoretke su i zaštitni znak. A mimoza je lijepa sama po sebi, tako da nije ni čudo što je od svega toga nastala velika manifestacija, koja se iz godine u godinu sve više razvija i sve više posjetilaca dovodi u naš grad, što je veoma važno za razvoj turizma”, rekla je Ana.

Iz Tuzle je zbog Prazika mimoze u Herceg Novi stigao Atif Musić koji, kakao je rekao, na taj Festival dolazi redovno.

“Volimo dane ribe, vina, druženje. Imamo ovdje prijatelje. Ostaćemo četiri dana. Ne propuštamo Praznik mimoze. Ja sam uzeo slobodne dane da bih došao”, rekao je Musić.

Atifov prijatelj Adnan Hodžić, kazao je da je kao član planinarskog društva “Konjih” na Praznik mimoze prvi put došao prije 20 godina.

“Volimo da dođemo ovdje da vidmo vesela lica, opuštene ljude. Pokušavamo da se opustimo od društvene situacije na ovim prostorima. Održavamo balkanske susrete planinara. A počeli smo ovdje da se okupljamo, prije 20 godina. A sada dolazimo više privatno”, pojasnio je Adnan.

Koncertu Lepe Brene prethodio je defile Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, mažoretki i trombonjera od Trga Nikole Đurković do Igala koji je završen nastupom pred mnogobrojnom publikom. U programu je nastupio i plesni klub “Diano”, sa tačkom “Burleska”, a nakon što je festival zvanično otvoren uslijedio je vatromet.

Pokrovitelji i organizatori 51. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture “Herceg Fest”.

PRAZNIK MIMOZE U NOVOM

Herceg Novi će u narednih mjesec, sa više od 70 raznovrsnih programa, biti centar dobre zabave, gostoljubivosti i otvorenosti, poručio je predsjednik te Opštine Stevan Katić, otvarajući 51. Praznik mimoze, na kojem je sinoć pred preko deset hiljada ljudi nastupila pjevačica Lepa Brena.

“Praznik mimoze je jedna od najstarijih turističko-propagandnih manifestacija u našem dijelu Evrope, najznačajniji zimski festival u Crnoj Gori, događaj koji u februaru na Jadranu okuplja desetine hiljada ljudi. Ponosni smo što smo, tokom protekle tri godine, programski i organizaciono unaprijedili ovaj festival i tako oborili ranije postavljene rekorde u broju događaja i posjećenosti”, kazao je Katić.

Jubilarno pedeseto izdanje Festivala bilo je, kako je podsjetio, spektakl za pamćenje.

“Uspjeli smo da Prazniku mimoze vratimo slavu i učinimo ga događajem o kojem region govori tokom cijele godine, prema čijem kalendaru brojni gosti planiraju odmore. Dokaz nam je sjajno interesovanje za ovogodišnji festival i činjenica da se u hotelima traži mjesto više”, rekao je Katić.

On je istakao da Mimoza nastavlja da otvara prostore za nova prijateljstva i nove saradnje, da se širi van granica regiona. To potvrđuju predstavnici brojnih ambasada i prijateljskih gradova Evrope, koji su sinoć bili na otvaranju.

“Snaga Praznika mimoze je u kreativnosti, gostoljubivosti i otvorenosti. U to ćete se, siguran sam, svi uvjeriti. Želim da vas pozovem da u narednih mjesec zajedno slavimo bogatstvo, ljepotu i tradiciju Mediterana”, poručio je Katić.

Jedna od najvećih muzičkih zvijezda regiona Lepa Brena, rekla je da joj je veliko zadovoljstvo da pjeva na Prazniku mimoze.
Praznik memoze, kako je rekla, budi dobre i pozitivne emocije.

“Svi obožavamo mimoze. Uvijek smo ih brali, ili kupovali. Za mene to sve nosi radosnu, lijepu i pozitivnu energiju. Danas je i Dan zaljubljenih i sve u svemu cijela priča se svodi na to da širimo lijepu energiju, da se družimo, zabavljamo i volimo”, kazala je Brena.

Pričajući o pjesmi “Jugoslovenka”, koju publika možda najviše voli, Brena je rekla da je to pjesma o zemlji koja više ne postoji, ali “mi smo opet upućeni jedni na druge”.

“Iako ne moramo da se volimo, možemo da budemo dobre komšije, da budemo tolerantni, da shvatimo da postoje ljudi koji drugačije misle, koji su druge vjere, boje kože. Svako ima pravo na svoj stav, svoj život. A ja ću i dalje nastaviti da djelujem na svoj način, da muzikom i pjesmom pozivam na ljubav, druženje, mir. I zato kažem – Hajde da se volimo”, poručila je Brena.

Stanislava Radović iz Herceg Novog kazala je da obožava Praznik mimoze i da i ove godine očekuje mnogo gostiju, veselja i pjesme.

Mještanka Ana kazala je da odmalena prati svaki Praznik mimoze i da je sada i dio Festivala, jer joj je kćerka u mažoret ansamblu.

“I ona je jedna od učesnica. Mažoretke su i zaštitni znak. A mimoza je lijepa sama po sebi, tako da nije ni čudo što je od svega toga nastala velika manifestacija, koja se iz godine u godinu sve više razvija i sve više posjetilaca dovodi u naš grad, što je veoma važno za razvoj turizma”, rekla je Ana.

Iz Tuzle je zbog Prazika mimoze u Herceg Novi stigao Atif Musić koji, kakao je rekao, na taj Festival dolazi redovno.

“Volimo dane ribe, vina, druženje. Imamo ovdje prijatelje. Ostaćemo četiri dana. Ne propuštamo Praznik mimoze. Ja sam uzeo slobodne dane da bih došao”, rekao je Musić.

Atifov prijatelj Adnan Hodžić, kazao je da je kao član planinarskog društva “Konjih” na Praznik mimoze prvi put došao prije 20 godina.

“Volimo da dođemo ovdje da vidmo vesela lica, opuštene ljude. Pokušavamo da se opustimo od društvene situacije na ovim prostorima. Održavamo balkanske susrete planinara. A počeli smo ovdje da se okupljamo, prije 20 godina. A sada dolazimo više privatno”, pojasnio je Adnan.

Koncertu Lepe Brene prethodio je defile Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, mažoretki i trombonjera od Trga Nikole Đurković do Igala koji je završen nastupom pred mnogobrojnom publikom. U programu je nastupio i plesni klub “Diano”, sa tačkom “Burleska”, a nakon što je festival zvanično otvoren uslijedio je vatromet.

Pokrovitelji i organizatori 51. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture “Herceg Fest”.

BOGDANOVIĆ

Čin vandalizma na Duklji nije jedini vandalski pohod na kulturno nasljeđe Crne Gore, kaže ministar kulture Aleksandar Bogdanović, ističući da je meta bila i Spomen grobnica posvećena poginulim borcima iz NOB-a u Golubovcima.

Odgovor na to zašto baš Duklja ili zašto baš Spomen grobnica, razuman čovjek, a naročito vjerujući, ne može dati, kaže Bogdanović.

Za Vikend novine Bogdanović ističe da primjeri vandalizma na stožerima naše prošlosti, kao prateća scenografija litija u crnogorskim gradovima, svakako pokazuju šta im je primarna misija – nipodaštavanje istinskih tekovina i vrijednosti Crne Gore i njenog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Podsjećamo, na zidinama Duklje prije nekoliko dana naslikana je trobojka, što je naišlo na osudu Ministarstva kulture.

BOGDANOVIĆ

Čin vandalizma na Duklji nije jedini vandalski pohod na kulturno nasljeđe Crne Gore, kaže ministar kulture Aleksandar Bogdanović, ističući da je meta bila i Spomen grobnica posvećena poginulim borcima iz NOB-a u Golubovcima.

Bogdanović je kazao da umjesto da princip zaštite i očuvanja kulturnog nasljeđa bude imperativ, posebno onima koji njime upravljaju, svjedočimo brojnim devastacijama za koje ne postoje razumna obrazloženja. 

Odgovor na to zašto baš Duklja ili zašto baš Spomen grobnica, razuman čovjek, a naročito vjerujući, ne može dati, kaže Bogdanović.

Za Vikend novine Bogdanović ističe da primjeri vandalizma na stožerima naše prošlosti, kao prateća scenografija litija u crnogorskim gradovima, svakako pokazuju šta im je primarna misija – nipodaštavanje istinskih tekovina i vrijednosti Crne Gore i njenog istorijskog i kulturnog nasljeđa.

Podsjećamo, na zidinama Duklje prije nekoliko dana naslikana je trobojka, što je naišlo na osudu Ministarstva kulture.

U intervjuu za Vikend novine, podsjetio je da su proteklih decenija sakralni objekti bili izloženi znatnim promjenama od strane vlasnika/držalaca, često bez poštovanja pravila struke i uz zabrinjavajuće promjene autentičnosti i integriteta.

„Poštujući međunarodna i nacionalna zakonska rješenja u zaštiti kulturne baštine, Ministarstvo kulture u kontinuitetu postupa po zahtjevima predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija koje djeluju na teritoriji Crne Gore. Isticanje optužbi za „ćutanje“ stručnih službi, kao izgovor za devastaciju kulturnih dobara, ne može da bude opravdanje“, ocijenio je Bogdanović. 

Napomenuo je i da država nije uvijek imala odgovarajući nadzor nad tom vrstom nasljeđa, pa shodno tome nije efikasno spriječeno narušavanje izvornih kulturnih vrijednosti sakralnih objekata. 

Kazao je i da SPC, kao vlasnik odnosno držalac brojnih kulturnih dobara, nije adekvatno sarađivala sa stručnim službama i institucijama zaštite. 

„Njihovo nepoštovanje konzervatorskih principa prilikom obnove sakralnih objekata u znatnom dijelu rezultiralo je narušavanjem onih vrijednosti zbog kojih su zakonom zaštićeni i stekli status kulturnog dobra. Pritom, devastacije se nijesu odnosile samo na arhitekturu objekata, već i na živopis, ikonostase, kao i na neposredno okruženje. Poseban problem bilo je i unošenje novih elemenata koji su materijalizacijom, izgledom i formom, često mijenjali autentični izgled sakralnog objekta i time negativno uticali na njihove izvorne vrijednosti“, kazao je Bogdanović.

Ukazao je i na podatke iz Izvještaja o stanju nepokretne kulturne baštine Ministarstva kulture iz 2005, koji govore da devastacija ima na svim vrstama i kategorijama spomenika kulture. 

„Evidentirane su posljedice nelegalno i nestručno izvedenih radova na sakralnim objektima, a od ukupnog broja, 80% odnosi se na pravoslavne bogomolje. Nažalost, ilegalni radovi se nastavljaju, o čemu smo takođe izvještavali u postupku revalorizacije“, dodao je ministar Bogdanović.

Na konstataciju novinara da nijesu rijetki oni koji za devastiranje kulturnog nasljeđa krive nekadašnji Zavod za zaštitu spomenika, odnosno današnju Upravu za zaštitu kulturnih dobara, ministar Bogdanović napominje da su stručne službe postupale na zahtjeve stranaka u skladu sa nadležnostima i kapacitetima. 

„Činjenica je da je za neke postupke potrebno više vremena, u zavisnosti od stanja i kompleksnosti kulturnog dobra, kao i procesa istraživanja, ali to ne daje za pravo podnosiocu zahtjeva da uzme zakon u svoje ruke i samostalno obavi sanaciju kulturnih dobara“, ocijenio je ministar Bogdanović. 

U kontekstu aktuelne priče o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ministar Bogdanović napomenuo je da ovaj Zakon dodatno unapređuje i normativni okvir zaštite nematerijalnog i materijalnog nasljeđa. 

„To je još važnije kada znamo da se kulturna dobra štite u skladu sa nacionalnim i međunarodnim propisima o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov svjetovni ili vjerski karakter, vrijeme, mjesto i način stvaranja, porijeklo, ili u čijem su vlasništvu. S druge strane, Zakon o zaštiti kulturnih dobara isključivo tretira zaštitu valorizovane kulturne baštine, dok postoji i nevalorizovani dio – počev od potencijalnih kulturnih dobara, sve do sakralnih objekata, na koji se ovaj Zakon ne odnosi. Iz tog razloga, upravo Zakon o slobodi vjeroispovijesti daje nam mogućnost za osjetnija ulaganja u sakralne objekte“, kazao je Bogdanović.

Osvrnuo se i na najsvježiji u nizu vandalizama koji prate održavanje litija u gradovima Crne Gore, a koji se dogodio na ostacima Duklje.

„Čin vandalizma na Duklji nije jedini vandalski pohod na naše kulturno nasljeđe. Njihova meta bila je i Spomen grobnica posvećena poginulim borcima iz NOB-a u Golubovcima, koji su dali živote za slobodu svih građana Crne Gore. Odgovor na to zašto baš Duklja ili zašto baš Spomen grobnica, razuman čovjek, a naročito vjerujući, ne može dati. Ali, primjeri vandalizma na stožerima naše prošlosti, kao prateća scenografija litija u crnogorskim gradovima svakako pokazuju šta im je primarna misija – nipodaštavanje istinskih tekovina i vrijednosti Crne Gore i njenog istorijskog i kulturnog nasljeđa“, kazao je Bogdanović.

KOTOR

Tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte biće otvorene danas u 12 sati kada će biti organizovan abrum ulicama Starog grada na čelu sa kapom karnevala Lukom Knezovićem, kotorskom Gradskom muzikom i mažoretkama, saopšteno je iz Organizacionog odbora.

 

Na Trgu od oružja održaće se njokada ala maka, dok će se za dobar štimung pobrinuti VIS TETRA.

Potpredsjednik Opštine Kotor Nenad Vukadinović će kapu karnevala predati ključeve grada čime će na simboličan način „vlast u gradu“ preuzeti „maškarani feštađuni“. Podizanjem karnevalske zastave kapo će ovogodišnje fešte proglasiti otvorenim.

Njokada ala maka je ove godine takmičarskog karaktera. Učestvuju: JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, Opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor, karnevalske grupe “Karampana” i “Kosmopolitanke”, Dom starih “Grabovac” Risan, hotel “Vardar”, NVU “Žene Risna”, kavačka “ALA MAKA”, “Jokina kužina” iz Herceg Novog. Čije su najbolje njoke odlučiće žiri – vrsni kuvari koji će podijeliti nagrade za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

Medijski sponzori su: Radio televizija Crne Gore, Radio televizija Budva, Radio televizija Herceg Novi, Televizija A1, Skala radio, Radio Kotor, Radio Dux, Antena M, Elmag radio, Boka News, Crna Gora Media, Culture Corner, Kolektiv, Café del Montenegro.

KOTOR

Tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte biće otvorene danas u 12 sati kada će biti organizovan abrum ulicama Starog grada na čelu sa kapom karnevala Lukom Knezovićem, kotorskom Gradskom muzikom i mažoretkama, saopšteno je iz Organizacionog odbora.

 

Na Trgu od oružja održaće se njokada ala maka, dok će se za dobar štimung pobrinuti VIS TETRA.

Potpredsjednik Opštine Kotor Nenad Vukadinović će kapu karnevala predati ključeve grada čime će na simboličan način „vlast u gradu“ preuzeti „maškarani feštađuni“. Podizanjem karnevalske zastave kapo će ovogodišnje fešte proglasiti otvorenim.

Njokada ala maka je ove godine takmičarskog karaktera. Učestvuju: JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, Opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor, karnevalske grupe “Karampana” i “Kosmopolitanke”, Dom starih “Grabovac” Risan, hotel “Vardar”, NVU “Žene Risna”, kavačka “ALA MAKA”, “Jokina kužina” iz Herceg Novog. Čije su najbolje njoke odlučiće žiri – vrsni kuvari koji će podijeliti nagrade za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

Medijski sponzori su: Radio televizija Crne Gore, Radio televizija Budva, Radio televizija Herceg Novi, Televizija A1, Skala radio, Radio Kotor, Radio Dux, Antena M, Elmag radio, Boka News, Crna Gora Media, Culture Corner, Kolektiv, Café del Montenegro.

U KOTORU

Tradicionalne zimske kotorske karnevalske otvorene su danas u podne Abrumom ulicama Starog grada na čelu sa kapom karnevala Lukom Knezovićem, kotorskom Gradskom muzikom i mažoretkama “Fešta”.

U ime pokrovitelja, Opštine Kotor građanima se obratio potpredsjednik opštine Nenad Vukadinović, koji je kazao da mu je čast i zadovoljstvo da ove godine otvori karnevalske fešte, koje Kotor vjekovima baštini.

“Kotorski karneval je nešto što živi stoljećima i predstavlja simol našeg grada, po kome je on prepoznatljiv i u svijetu.
Želim da iskoristim priliku i da Vas još jednom pozdravim i predam ključeve grada kapu našeg karnevala, Luki Knezoviću, što znači da je do 23. februara 2020. ‘vlast’ u rukama maškaranih feštađuna”, dodao je on.

Kapo karnevala Luka Knezović pozvao je sve karnevalske grupe da učestvuju na Velikom maskenbalu 22. februara i u velikoj karnevalskoj povorci koja će biti u nedjelju 23. februara 2020. godine.

Podizanjem karnevalske zastave kapo je fešte proglasio otvorenim.

Potom je se uz muziku “VIS TETRA” zabava nastavljena uz Njokadu ala maka, koja je bila takmičarskog karaktera.

Devet prijavljenih grupa takmičilo se za nagrade koje je obezbjedio glavni sponzor njokade – konoba “Marius”.

Žiri u sastavu Vlasta Mandić – kuvarica, Željko Tagić – kuvar i Mašo Čekić – novinar i publicista imao je težak zadatak da izabere najbolje i to između kužina: Resursnog centra za sluh i govor, Crvenog krsta Kotor, Kkarnevalskih grupa “Karampana” i “Kosmopolitanke”, Doma starih “Grabovac” iz Risna, Hotela “Vardar”, Žena Risna, Kavačke ala maka i Jokine kužine iz Herceg Novog.

Prema odluci žirija treće mjesto tri kg slanine osvojile su njoke iz kužine Kavačka ala maka, drugo mjesto i tri kg kobasica pripalo je karnevalskoj grupi Karampana, a prvo mjesto – pršut, odnijela je Jokina kužina.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor odlučio je da nagradi i štićenike Resursnog centra za sluh i govor i njima je pripao Košet.

Fešte se nastavljaju u ponedjeljak dječijim maskenbalom u Poslovnom centru “Vukšić” od 16 sati.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

Medijski sponzori su: Radio televizija Crne Gore, Radio televizija Budva, Radio televizija Herceg Novi, Televizija A1, Skala radio, Radio Kotor, Radio Dux, Antena M, Elmag radio, Boka News, Crna Gora Media, Culture Corner, Kolektiv, Café del Montenegro.

PUT DO MJESECA

Američka agencija za kosmičke letove Nasa raspisala je konkurs za nove astronaute, pošto planira da ponovo šalje do Mjeseca letjelice sa ljudskom posadom.

Odlazak u kosmos je san koji mnogi odrasli ljudi dijele s djecom širom svijeta i konkurs koji je raspisan važi upravo za cijeli svijet.

Ljudi nijesu stupili na Mjesec već pola vijeka, ali Nasa se nada da će to da se promijeni.

Prije svega, planira se da među sljedećim astronautima bude i žena. a let je planiran za 2024. godinu.

U Nasi očekuju da će na ovom konkurus naći pogodne kandidate za buduće astronaute. Konkurs je otvoren od 2. do 30. marta.

Koje uslove treba da ispunjavaju kandidati?

Do sada za astronaute birani isključivo Amerkanci. Od 1960. kada je bio raspisan prvi konkurs za astronaute, Nasa je odabrala 350 kandidata da se obučavaju, a danas imaju samo 48 astronauta koji čine kosmičku jedinicu.

Ostalo je pravilo da kandidati budu Amerikanci, ali sada mogu da imaju dvojno državljanstvo.

To pravilo je važilo i ranije i pokojni astronaut Pirs Selers bio je Englez, ali je uzeo i američko državljanstvo i tri puta je letio u zemljinu orbitu.

Drugi uslov je da ima „naučno“ obrazovanje. Novi regruti bi trebalo da imaju treći stepen iz prirodnih ili tehničkih nauka, a može da bude i matematika.

Kvalifikovani ljekari i ljudi koji imaju međunarodnu priznatu diplomu pilota, takođe mogu da konkurišu.

Obrazovanje nije dovoljno, traži se da imaju najmanje dvije godine letačkog iskustva ili 1.000 sati letjenja na najsavremenijim avionima.

Svi koji ispunjavaju ove uslove moraju da se podrvgnu specijalnim ljekarskim pregledima, a zatim obrazovanje za obuku letjenja u šatlu traje dvije godine.

Kandidati koji su prošli sve što je navedeno moraju da prođu kroz vojnu obuku i vježbe preživljavanja u najtežim uslovima. Za to vrijeme moraju da prođu kroz obuku preživljavanja u vodi, da pokažu da posjeduju najjednostavnije tehničko zanje, da poznaju korišćenje robota i da nauče ruski jezik.

Za one koji nijesu stigli da prođu kompletnu obuku, ostaje mogućnost da se zaposle u „Virdžin galaktiku“, privatnoj kompaniji koja planira da šatlom vozi turiste u kosmos, i to već od iduće godine.

PUT DO MJESECA

Američka agencija za kosmičke letove Nasa raspisala je konkurs za nove astronaute, pošto planira da ponovo šalje do Mjeseca letjelice sa ljudskom posadom.

Odlazak u kosmos je san koji mnogi odrasli ljudi dijele s djecom širom svijeta i konkurs koji je raspisan važi upravo za cijeli svijet.

Ljudi nijesu stupili na Mjesec već pola vijeka, ali Nasa se nada da će to da se promijeni.

Prije svega, planira se da među sljedećim astronautima bude i žena. a let je planiran za 2024. godinu.

U Nasi očekuju da će na ovom konkurus naći pogodne kandidate za buduće astronaute. Konkurs je otvoren od 2. do 30. marta.

Koje uslove treba da ispunjavaju kandidati?

Do sada za astronaute birani isključivo Amerkanci. Od 1960. kada je bio raspisan prvi konkurs za astronaute, Nasa je odabrala 350 kandidata da se obučavaju, a danas imaju samo 48 astronauta koji čine kosmičku jedinicu.

Ostalo je pravilo da kandidati budu Amerikanci, ali sada mogu da imaju dvojno državljanstvo.

To pravilo je važilo i ranije i pokojni astronaut Pirs Selers bio je Englez, ali je uzeo i američko državljanstvo i tri puta je letio u zemljinu orbitu.

Drugi uslov je da ima „naučno“ obrazovanje. Novi regruti bi trebalo da imaju treći stepen iz prirodnih ili tehničkih nauka, a može da bude i matematika.

Kvalifikovani ljekari i ljudi koji imaju međunarodnu priznatu diplomu pilota, takođe mogu da konkurišu.

Obrazovanje nije dovoljno, traži se da imaju najmanje dvije godine letačkog iskustva ili 1.000 sati letjenja na najsavremenijim avionima.

Svi koji ispunjavaju ove uslove moraju da se podrvgnu specijalnim ljekarskim pregledima, a zatim obrazovanje za obuku letjenja u šatlu traje dvije godine.

Kandidati koji su prošli sve što je navedeno moraju da prođu kroz vojnu obuku i vježbe preživljavanja u najtežim uslovima. Za to vrijeme moraju da prođu kroz obuku preživljavanja u vodi, da pokažu da posjeduju najjednostavnije tehničko zanje, da poznaju korišćenje robota i da nauče ruski jezik.

Za one koji nijesu stigli da prođu kompletnu obuku, ostaje mogućnost da se zaposle u „Virdžin galaktiku“, privatnoj kompaniji koja planira da šatlom vozi turiste u kosmos, i to već od iduće godine.

NEKOLIKO MJESECI

Na meti iranskih hakera u posljednjih nekoliko mjeseci bili su univerziteti u Evropi, SAD i Australiji, otkrila je konsultantska firma “Prajsvoters Kuper” .

Kako je prenio Radio slobodna Evropa, holandska medijska kuća “NOS” navodi da nije poznato da li su bili uspješni pokušaji upada u kompjuterske sisteme, uključujući tri univerziteta u Holandiji.

Zvaničnik “Prajsvoters Kupera” Gervin Naber navodi da su hakeri pokušali da ukradu akademsku literaturu i materijal za kurseve koji bi bili upotrebljeni u iranskim školama.

Diplomatski odnosi Irana i Holandije zategnuti su od prošle godine, kada je Teheran optužen za planiranje dva politička ubistva, zbog čega mu je EU uvela sankcije.

Teheran negira umiješanost u napade na iranske disidente u Holandiji.

SAD su optužile prošle godine devet iranskih građana da su pod sponzorstvom vlasti u Teheranu učestvovali u hakerskom napadu i krađi intelektualne imovine.

Američko Ministarstvo finansija je, takođe, uvelo sankcije protiv deset iranskih državljana i jedne kompanije, koji su optuženi za hakerske napade nekoliko stotina univerziteta u korist zvaničnog Teherana.

Iranske vlasti su su te tvrdnje ocijenile kao “lažne”.

  • Radović: CBCG posvećena sprovođenju reformi
    on 12/05/2025 at 20:08

    Centralna banka (CBCG) ostaje kontinuirano posvećena sprovođenju reformi koje će osigurati stabilnost, transparentnost i usklađenost finansijskog sistema sa najboljim evropskim praksama, saopštila je njena guvernerka, Irena Radović, na sastanku sa visokim predstavnicima Evropske komisije (EK).

  • Milatović: Turizam koji uvažava prirodu, kulturu može donijeti dugoročan razvoj
    on 12/05/2025 at 15:57

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom posjete Paštrovićima naglasio je važnost očuvanja lokalne tradicije i zajedništva, ističući da su Paštrovići primjer kako se snaga zajednice, mudrost nasljeđa i privrženost zavičaju prenose kroz generacije.

  • Đeljošaj: Saradnja sa Japanom otvara nove razvojne šanse za Crnu Goru
    on 12/05/2025 at 13:57

    Partnerska saradnja sa japanskim kompanijama podstiče dinamično ekonomsko okruženje u Crnoj Gori, stvarajući mogućnosti za rast i razvoja, izjavio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj na sastanku sa ambasadorom Japana u Crnoj Gori, NJ.E. Akirom Imamurom.

  • Akcionar Vektra Boke: Upravnik i direktor donosili loše odluke, a uzimali velike plate
    on 12/05/2025 at 13:40

    Račun hotelske kompanije Vektra Boka već sedam godina je u blokadi, a imovina je nakon privatizacije 2008. godine desetkovana. Vektra Montenegro, kao većinski vlasnik, napravila je ogromne dugove zalažući i rasprodajući imovinu Vektra Boke, podsjetio je vlasnik Elena Grupe Danilo Matijašević, koji raspolaže sa 33 od 100 akcija u preduzeću. Nezadovoljan je radom Odbora direktora i izvršnog direktora Milana Popovića.

  • Zogović: Bulevar Vojislavljevića jedan u nizu uspješnih projekata Vlade
    on 12/05/2025 at 13:26

    Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović prisustvovao je ceremoniji početka izgradnje prve faze Bulevara Vojislavljevića, od kružnog toka kod Vodovoda do nekadašnje fabrike „19. decembar”. Zogović je rekao da će na toj dionici biti izgrađeno šest raskrsnica, sa tri kružna toka.

  • URA: Vlada uspjela da kompromituje i tender za Aerodrome, francuski konzorcijum odustao
    on 12/05/2025 at 13:21

    Iz Građanskog pokreta URA komentarišući otvaranja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat, da je nevjerovatno da Vlada Milojka Spajića nijedan posao ne može privesti kraju na ozbiljan način i bez kompromitacija koje štete međunarodnom ugledu države.

  • Laketić: Siva ekonomija i dalje ozbiljan izazov, potreban sistemski pristup
    on 12/05/2025 at 13:08

    U Crnoj Gori siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a suzbijanje tog problema zahtijeva sistemski pristup, jačanje institucija, digitalizaciju, edukaciju građana i stimulativan poreski okvir, poručio je direktor Poreske uprave, Sava Laketić.

  • Spajić: Počinje izgradnja Bulevara Vojislavljevića
    on 12/05/2025 at 12:15

    Premijer Milojko Spajić kazao je da danas počinje izgradnja Bulevara Vojislavljevića, te da je to veliki korak ka rješavanju jednog od najkritičnijih saobraćajnih problema Podgorice, ali i šire.

  • Uprava carina ostvarila rast naplate prihoda od 7,49 odsto
    on 12/05/2025 at 11:57

    Uprava carina (UC) je u periodu od početka januara do kraja aprila 2025. godine ostvarila značajan rast naplate carinskih prihoda, čime doprinosi uvećanju ukupnih budžetskih prihoda.

  • Radulović: Našli rješenje za Crnogorsku plovidbu, niko neće ostati bez posla
    on 12/05/2025 at 09:09

    Ministar pomorstva Filip Radulović istakao je da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba loše. Duguju državi više od 37 miliona eura, uz to, imaju i dug ka banci, ali su uspjeli da nađu rješenje u saradnji sa Barskom plovidbom, te da niko neće ostati bez posla, a sačuvaće i dva broda.