Izbor i priprema: Č. Đurđić

Ovaj se dan kod hrišćana obilježava  kao Sretenje Gospodnje, dan kada je Bogorodica došla s Hristom u naručju u Sveti hram i srela se sa svetim Simeonom, koji je uzevši Hrista u ruke nazvan Simeon Bogoprimac. Sretenje se prvi put počelo slaviti u Jerusalimu krajem 14. vijeka, a u Carigradu u doba Justinijana, u prvoj polovini 16. vijeka.

 

Na današnji dan 1115. godine papa Paskal II priznao je red Malteških vitezova, osnovan u Jerusalimu,  gdje su pored crkve svetog Jovana imali samostan i azil za bolesnike i putnike. Kasnije su dobili zadatak da brane Svetu zemlju.

 

1573 – U Zagrebu je, nakon sloma Seljačke bune, pogubljen vođa Seljačkog ustanka Matija Gubec.

 

1710 – Rođen je francuski kralj Luj XV. Na prijestolu je, u svojoj petoj godini, naslijedio prađeda Luja XIV i vladao do smrti 1774. Vodio je neuspješan rat za austrijsko nasljeđe i sedmogodišnji rat, poslije kojeg je Francuska morala da prepusti Kanadu Velikoj Britaniji. Luj XV je ukinuo jezuitski rimokatolički red i konfiskovao njihovu imovinu.

1806 – Petar I obratio se pismom vođi Prvog srpskog ustanka  Karađorđu, izražavajući zadovoljstvo što je srpski vožd, stavljajući se na čelo pobunjenog naroda u Srbiji, uspio da skrši zulum dahija.

1826 – Vladika Petar I prihvatio je zahtjev okružnog kotorskog kapetana za osnivanje mješovitog kmetovskog suda u Boki Kotorskoj, koji bi rješavao sporove među Crnogorcima na toj teritoriji.

 

1857– Umro je ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila romantičarske epohe. Njegove opere «Život za cara» i «Ruslan i Ljudmila» značajno su uticale na razvoj ruske opere u 19. vijeku.

1873 – Na Cetinju je sačinjen ugovor između stražara cetinjskog zatvora i crnogorskog Senata o uslovima pod kojima je trebalo obezbjeđivati zatvorenike. Senat je, između ostalog, prema ugovoru bio dužan da, citiramo, «utvrdi tamnice i dadne gvožđa koliko bude potrebito». Ključarima je data puna sloboda da pucaju na odbjegle zatvorenike. Stražari su za svoj rad dobijali naknadu po 200 talijera godišnje.

 

1914 – Stupio je na snagu Zakon o kovanju srebrnog, niklovanog i bronzanog novca, na osnovu kojeg je emitovan poslednji kovani novac u Kraljevini Crnoj Gori. Prvi crnogorski novac pušten je u opticaj 1906, zvao se  perper,  i bio je u prometu do 1916.

1922 – U Hagu je održana prva sjednica Međunarodnog suda, koji je 1920. osnovala Liga naroda radi rješavanja sporova među državama. Novi Međunarodni sud osnovan je pri Ujedinjenim nacijama poslije Drugog svjetskog rata, kada je ukinuta Liga naroda.

 

l970 – Umro je u Prčanju don Niko Luković, jedan od osnivača kotorske sekcije Istorijskog društva Crne Gore. Autor je značajnih radova iz nacionalne i pomorske istorije, i istorije kulture. Sahranjen je u Prčanju, u crkvi Svetog Bogorodičinog hrama, koji je njegovom zaslugom postao bogata riznica i značajna galerija umjetničkih djela.

 2003 – Umro je u Novom Sadu poznati vojvođanski pisac, akademik Aleksandar Tišma, pripovjedač, romansijer, esejist, pjesnik i prevodilac; stalni saradnik Matice srpske. Rođen je 16. januara 1924. u Horgošu. Poznata djela: romani «Upotreba čoveka», «Begunci», knjige pripovijedaka «Vere i zavere», «Krivice», «Mrtvi ugao».

 

2006 – Izaslanik visokog predstavnika Evropske unije Havijera Solane za Crnu Goru Miroslav Lajčak, dostavio je liderima unionističkog i suverenističkog bloka predlog zakona o referendumu. Predlogom je precizirano da će Crna Gora povratiti nezavisnost ako na referendumu o njenom državnom statusu na pitanje: “Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodnim subjektivitetom”, potvrdno odgovori 55 odsto izašlih birača. Predlog su prethodno u Briselu jednoglasno podržala 25-orica ambasadora država-članica Evropske unije. Crnogorski suverenisti, međutim, tražili su od vlasti da ne prihvati predlog Evropske unije o većini od 55 odsto, koju, kako je formulisano, ne poznaje ni međunarodna ni evropska pravna praksa.

 

2007– Crnogorska vlada formirala je Nacionalnu komisiju za implementaciju Akcionog plana za sprovođenje programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Za predsjednika komisije izabrana je Gordana Đurović, potpredsjednica Vlade za evropske integracije.

2012 – U borbi da ekonomiju Italije dovede u red, stavljajući tačku na nekadašnje privilegije kao što su poreske olakšice, premijer te zemlje Mario Monti i članovi njegove vlade izdali su saopštenje o donošenju zakona kojim se ukida izuzeće crkve od plaćanja poreza za objekte koji, osim vjerske, imaju i komercijalnu namjenu.  Italijanska crkva, kao tzv. nedodirljiva institucija, došla je na udar zbog nepravednih privilegija u trenutku kada je vlada od građana tražila da, kako je ocijenjeno, podnose neviđene žrtve kao dio plana štednje u cilju izbjegavanja krize u grčkom stilu.

 

2013 – Na francuskom bojnom brodu “Muz” u barskoj Luci obilježeno je pola vijeka od potpisivanja poznatog “Jelisejskog sporazuma” o pomirenju između Fransuske i Njemačke. Zajednički prijem priredili su ambasadori dviju zemalja Dominik Gazui i Pius Fišer, koji su istakli da su general Šarl de Gol i kancelar Konrad Adenauer postavili kamen temeljac ne samo francusko-njemačkom pomirenju, već i evropskim integracijama. Pored predstavnika diplomatskog kora, prijemu su prisustvovali načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić, komandant Mornarice Darko Vuković, nekoliko poslanika iz crnogorskog parlamenta, političko-privredna delegacija Bara i gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović.

 

2013 – Iznad centralne Rusije eksplodirao je meteorit pri čemu je povrijeđeno 1.200 osoba, oštećeni krovovi, prozori i zidovi pojedinih zgrada. Najveći udar osjetio se u gradu Čeljabinsku, oko 200 kilometara južno od Jekaterinburga. Vatrena kugla koja se, prema ruskoj svemirskoj agenciji  “Roskosmos”, kretala brzinom trideset kilometara u sekundi zapalila se i na horizontu ostavila dug bijeli trag koji se mogao vidjeti s udaljenosti od 200 kilometara. Zvaničnici agencije kazali su da je veliki meteor djelimično izgorio u donjim slojevima artmosfere, a fragmenti koji su pali napravili su na obali jezera u oblasti Čeljabinska krater prečnika šest metara. Prema procjeni Ruske akademije nauka meteor je bio težak oko deset tona i pretpostavlja se da je bio od gvožđa, a u Zemljinu atmosferu ušao je brzinom od najmanje 54.000 kilometara na čas. Rasprsnuo se na oko 30 do 50 kilometara iznad tla, a veći dio je izgorio. Energija koju je oslobodio kada je ušao u atmosferu iznoslila je, prema procjeni Akademije,  nekoliko kilotona, što odgovara snazi manje atomske bombe. Ocijenjeno je da meteor koji je pao nije imao veze s asteroidom 2012 DA14 koji je isti dan trebalo da prođe pored Zemlje na udaljenosti od samo 27.700 kilometara, što je bila najmanja razdaljina ikad zabilježena između nekog asteroida i naše planete. U Rusiji su rijetki udari meteora, mada se smatra da je 1908. jedan uništio oblast u Sibiru, veću od 2.000 kvadratnih kilometara.

2014 – Zlatni medvjed na 64. Berlinskom filmskom festivalu dodijeljen je kineskom kriminalističkom filmu „Crni ugljen, tanak led“, reditelja Điao Jinana, dok je Srebrnog medvjeda osvojio film „Grand hotel Budapest“ Vesa Andersona. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1907 – Donesen je Zakon o narodnim školama u Crnoj Gori.

l942 – Procijenivši da nijesu u stanju da odbrane grad, Britanci su u Drugom svjetskom ratu predali Singapur japanskim snagama. To se smatra najvećim vojnim porazom Velike Britanije u njenoj vojnoj istoriji.

1993 – Slovački parlament izabrao je ekonomistu Mihala Kovača za prvog predsjednika novoformirane države Slovačke, nakon raspada Čehoslovačke.

2006 – Zbog karikatura proroka Muhameda, objavljenih u jednom danskom listu 2005,  a 2006. i u još nekim evropskim listovima, u nasilničkim protestima u Pakistanu ubijene su  tri osobe i zapaljena predstavništva  zapadnih firmi, kao i banke i  bioskopi. Danska, koja se u prvom redu našla na udaru muslimanskog bijesa, dobila je podršku Evropske unije.

2014 – U dvorani u Donjecku, u Ukrajini, francuski atletičar Reno Lavileni, u disciplini skok s motkom, preskočio je 6,16m i srušio 21 godinu star rekord legendarog Ukrajinca Sergeja Bubke u zatvorenom prostoru. 

DO KRAJA GODINE

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman najavio je danas u Minhenu, poslije sastanka sa američkim državnim sekretarom Majkom Popmeom, da bi SAD do kraja godine za građane Hrvatske trebalo da ukinu vize, prenijela je Hina.

Grlić Radman je dodao da se do kraja godine očekuje se i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD i Hrvatske.

“Sve smo (uslove) ispunili i to je pitanje trenutka. To je u interesu i hrvatskih i američkih privrednika”, rekao je novinarima Grlić Radman.

Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Kipar jedine su članice EU kojima SAD još nijesu ukinule vize. Poljska je iz viznog režima isključena krajem prošle godine.

Hrvatski ministar se sa Pompeom sastao uoči početka Minhenske bezbjednosne konferencije, vodećeg svjetskog foruma za raspravu o međunarodnoj bezbjednosnoj politici.

DO KRAJA GODINE

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman najavio je danas u Minhenu, poslije sastanka sa američkim državnim sekretarom Majkom Popmeom, da bi SAD do kraja godine za građane Hrvatske trebalo da ukinu vize, prenijela je Hina.

Grlić Radman je dodao da se do kraja godine očekuje se i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD i Hrvatske.

“Sve smo (uslove) ispunili i to je pitanje trenutka. To je u interesu i hrvatskih i američkih privrednika”, rekao je novinarima Grlić Radman.

Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Kipar jedine su članice EU kojima SAD još nijesu ukinule vize. Poljska je iz viznog režima isključena krajem prošle godine.

Hrvatski ministar se sa Pompeom sastao uoči početka Minhenske bezbjednosne konferencije, vodećeg svjetskog foruma za raspravu o međunarodnoj bezbjednosnoj politici.

GRUPA POD ISTRAGOM

Dvanaest osoba iz Njemačke uhapšeno je danas u okviru istrage ekstremnodesničarske grupe osumnjičene da podstiče napade protiv “političkih zvaničnika, tražilaca azila i muslimana”, saopštilo je savezno tužilašvo te države.

Četvoro je osumnjičeno da su formirali “udruženje ekstremne desnice terorističke prirode” dok se za osam ostalih kaže da su spremni da im pruže podršku, “finansijsku ili za nabavku oružja”, navodi se u saopštenju tužilaštva Karsruea.

Grupa formirana u septembru prošle godine sa ciljem zbacivanja državne vlasti i rušenja poretka u Njemačkoj.

“Napadi čiji konkretan oblik nije do sada preciziran trebalo je da budu izvedeni protiv političara, tražilaca azila i osoba muslimanske vjere da bi se stvorila situacija bliska građanskom ratu”, navelo je tužilaštvo koje se bavi pitanjima terorizma.

Ranije je tužilaštvo objavilo da su sprovedene pretrage na 13 lokacija u pet regionalnih država među kojima su Bavarska i Sjeverna Rajna Vestfaliji.

Tada je identifikovano pet osumnjičenih i osam osoba za koje se sumnjalo da su im pružili podršku.

U cilju sprovođenja planova, osumnjičeni su se lično sastali više puta na različitim mjestima, navelo je tužilaštvo. Oni su takođe izmedju sebe komunicirali dopisivanjem preko raznih servisa poruka.

Njemačke vlasti zabrinute su zbog ekstremnodesničarskog terorizma od ubistva jednog njemačkog promigrantskog poslanika u junu prošle godine. Jedan neonacista je poslije toga priveden.

Zabrinutost takođe raste zbog porasta napada na političare u zemlji, u kontekstu zaoštravanja političke klime pod pritiskom ekstremne desnice.

GRUPA POD ISTRAGOM

Dvanaest osoba iz Njemačke uhapšeno je danas u okviru istrage ekstremnodesničarske grupe osumnjičene da podstiče napade protiv “političkih zvaničnika, tražilaca azila i muslimana”, saopštilo je savezno tužilašvo te države.

Četvoro je osumnjičeno da su formirali “udruženje ekstremne desnice terorističke prirode” dok se za osam ostalih kaže da su spremni da im pruže podršku, “finansijsku ili za nabavku oružja”, navodi se u saopštenju tužilaštva Karsruea.

Grupa formirana u septembru prošle godine sa ciljem zbacivanja državne vlasti i rušenja poretka u Njemačkoj.

“Napadi čiji konkretan oblik nije do sada preciziran trebalo je da budu izvedeni protiv političara, tražilaca azila i osoba muslimanske vjere da bi se stvorila situacija bliska građanskom ratu”, navelo je tužilaštvo koje se bavi pitanjima terorizma.

Ranije je tužilaštvo objavilo da su sprovedene pretrage na 13 lokacija u pet regionalnih država među kojima su Bavarska i Sjeverna Rajna Vestfaliji.

Tada je identifikovano pet osumnjičenih i osam osoba za koje se sumnjalo da su im pružili podršku.

U cilju sprovođenja planova, osumnjičeni su se lično sastali više puta na različitim mjestima, navelo je tužilaštvo. Oni su takođe izmedju sebe komunicirali dopisivanjem preko raznih servisa poruka.

Njemačke vlasti zabrinute su zbog ekstremnodesničarskog terorizma od ubistva jednog njemačkog promigrantskog poslanika u junu prošle godine. Jedan neonacista je poslije toga priveden.

Zabrinutost takođe raste zbog porasta napada na političare u zemlji, u kontekstu zaoštravanja političke klime pod pritiskom ekstremne desnice.

U FRANCUSKOJ

Poslanik francuske desnice koji je član komisije o zakonima Gijom Larive upozorio je da će više od 140 zatvorenih džihadista biti oslobođeno do 2022. godine, prenio je danas list Figaro njegovo otvoreno pismo upućeno predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu.

“Ukupno 531 osoba zatvorena je zbog dijela islamističkog terorizma. Međutim, među onima koji se smatraju opasnim, 43 će biti oslobođeno tokom 2020. godine, 57 tokom 2021. godine i 46 tokom 2022. godine”, naveo je Larive, član desničarske stranke Republikanci.

“Ko bi mogao da povjeruje da takvi ljudi, zaslijepljeni mržnjom prema Francuskoj i sada slobodni, ne predstavljaju ogroman izazov za nacionalnu bezbjednost”, zapitao je Larive.

Poslanik je pozvao Makrona da putem referenduma koji bi organizovao prije ljetnje pauze, predloži zakon kojim bi se osnovao sud za nacionalnu bezbjednost. Taj sud bi bio nadležan da naloži, uz potvrdu tužilaštva protiv terorizma, sudski nadzor oslobođenom džihadisti.

Pitanje sudskog nadzora oslobođenih zatvorenika predmet je debate u Francuskoj od početka godine nakon što je oslobođen prvi francuski džihadista osuđen po povratku iz Siri. Flavijen Moro, osuđen u novembru 2014. godine na sedam godina zatvora, oslobođen je ali je pod stalnim sudskim nadzorom i ima određena ograničenja i zabrane kretanje.

Larive je podsjetio da se takve mjere primjenjuju protiv 77 bivših zatvorenika za razna krivična djela.

U FRANCUSKOJ

Poslanik francuske desnice koji je član komisije o zakonima Gijom Larive upozorio je da će više od 140 zatvorenih džihadista biti oslobođeno do 2022. godine, prenio je danas list Figaro njegovo otvoreno pismo upućeno predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu.

“Ukupno 531 osoba zatvorena je zbog dijela islamističkog terorizma. Međutim, među onima koji se smatraju opasnim, 43 će biti oslobođeno tokom 2020. godine, 57 tokom 2021. godine i 46 tokom 2022. godine”, naveo je Larive, član desničarske stranke Republikanci.

“Ko bi mogao da povjeruje da takvi ljudi, zaslijepljeni mržnjom prema Francuskoj i sada slobodni, ne predstavljaju ogroman izazov za nacionalnu bezbjednost”, zapitao je Larive.

Poslanik je pozvao Makrona da putem referenduma koji bi organizovao prije ljetnje pauze, predloži zakon kojim bi se osnovao sud za nacionalnu bezbjednost. Taj sud bi bio nadležan da naloži, uz potvrdu tužilaštva protiv terorizma, sudski nadzor oslobođenom džihadisti.

Pitanje sudskog nadzora oslobođenih zatvorenika predmet je debate u Francuskoj od početka godine nakon što je oslobođen prvi francuski džihadista osuđen po povratku iz Siri. Flavijen Moro, osuđen u novembru 2014. godine na sedam godina zatvora, oslobođen je ali je pod stalnim sudskim nadzorom i ima određena ograničenja i zabrane kretanje.

Larive je podsjetio da se takve mjere primjenjuju protiv 77 bivših zatvorenika za razna krivična djela.

PREMIJER LIGA

Fudbaleri Vulverhemptona i Lestera odigrali su večeras neriješeno 0:0, u utakmici 26. kola Premijer lige.

Fudbaler Vulverhemptona Vili Boli je u 45. minutu postigao gol, ali je poslije upotrebe VAR tehnologije sudija Majk Din poništio pogodak zbog ofsajda.

Lester je utakmicu završio sa desetoricom, pošto je u 76. minutu drugi žuti karton dobio Hamza Čaudri.

Lester je propustio priliku da se pobjedom popne na drugo mjesto na tabeli, pa kao trećeplasirani ima 50 bodova. Drugoplasirani Mančester siti ima bod više i utakmicu manje.

Vulverhempton je 12. put odigrao neriješeno u prvenstvu ove sezone i zauzima sedmo mjesto na tabeli sa 36 bodova.

  • Radović: CBCG posvećena sprovođenju reformi
    on 12/05/2025 at 20:08

    Centralna banka (CBCG) ostaje kontinuirano posvećena sprovođenju reformi koje će osigurati stabilnost, transparentnost i usklađenost finansijskog sistema sa najboljim evropskim praksama, saopštila je njena guvernerka, Irena Radović, na sastanku sa visokim predstavnicima Evropske komisije (EK).

  • Milatović: Turizam koji uvažava prirodu, kulturu može donijeti dugoročan razvoj
    on 12/05/2025 at 15:57

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom posjete Paštrovićima naglasio je važnost očuvanja lokalne tradicije i zajedništva, ističući da su Paštrovići primjer kako se snaga zajednice, mudrost nasljeđa i privrženost zavičaju prenose kroz generacije.

  • Đeljošaj: Saradnja sa Japanom otvara nove razvojne šanse za Crnu Goru
    on 12/05/2025 at 13:57

    Partnerska saradnja sa japanskim kompanijama podstiče dinamično ekonomsko okruženje u Crnoj Gori, stvarajući mogućnosti za rast i razvoja, izjavio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj na sastanku sa ambasadorom Japana u Crnoj Gori, NJ.E. Akirom Imamurom.

  • Akcionar Vektra Boke: Upravnik i direktor donosili loše odluke, a uzimali velike plate
    on 12/05/2025 at 13:40

    Račun hotelske kompanije Vektra Boka već sedam godina je u blokadi, a imovina je nakon privatizacije 2008. godine desetkovana. Vektra Montenegro, kao većinski vlasnik, napravila je ogromne dugove zalažući i rasprodajući imovinu Vektra Boke, podsjetio je vlasnik Elena Grupe Danilo Matijašević, koji raspolaže sa 33 od 100 akcija u preduzeću. Nezadovoljan je radom Odbora direktora i izvršnog direktora Milana Popovića.

  • Zogović: Bulevar Vojislavljevića jedan u nizu uspješnih projekata Vlade
    on 12/05/2025 at 13:26

    Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović prisustvovao je ceremoniji početka izgradnje prve faze Bulevara Vojislavljevića, od kružnog toka kod Vodovoda do nekadašnje fabrike „19. decembar”. Zogović je rekao da će na toj dionici biti izgrađeno šest raskrsnica, sa tri kružna toka.

  • URA: Vlada uspjela da kompromituje i tender za Aerodrome, francuski konzorcijum odustao
    on 12/05/2025 at 13:21

    Iz Građanskog pokreta URA komentarišući otvaranja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat, da je nevjerovatno da Vlada Milojka Spajića nijedan posao ne može privesti kraju na ozbiljan način i bez kompromitacija koje štete međunarodnom ugledu države.

  • Laketić: Siva ekonomija i dalje ozbiljan izazov, potreban sistemski pristup
    on 12/05/2025 at 13:08

    U Crnoj Gori siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a suzbijanje tog problema zahtijeva sistemski pristup, jačanje institucija, digitalizaciju, edukaciju građana i stimulativan poreski okvir, poručio je direktor Poreske uprave, Sava Laketić.

  • Spajić: Počinje izgradnja Bulevara Vojislavljevića
    on 12/05/2025 at 12:15

    Premijer Milojko Spajić kazao je da danas počinje izgradnja Bulevara Vojislavljevića, te da je to veliki korak ka rješavanju jednog od najkritičnijih saobraćajnih problema Podgorice, ali i šire.

  • Uprava carina ostvarila rast naplate prihoda od 7,49 odsto
    on 12/05/2025 at 11:57

    Uprava carina (UC) je u periodu od početka januara do kraja aprila 2025. godine ostvarila značajan rast naplate carinskih prihoda, čime doprinosi uvećanju ukupnih budžetskih prihoda.

  • Radulović: Našli rješenje za Crnogorsku plovidbu, niko neće ostati bez posla
    on 12/05/2025 at 09:09

    Ministar pomorstva Filip Radulović istakao je da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba loše. Duguju državi više od 37 miliona eura, uz to, imaju i dug ka banci, ali su uspjeli da nađu rješenje u saradnji sa Barskom plovidbom, te da niko neće ostati bez posla, a sačuvaće i dva broda.