PROŠLE GODINE

U Crnoj Gori je prošle godine u Dječjoj bolnici dijagnostifikovano i dijelom liječeno 27 djece oboljelih od malignih bolesti, kazala je pedijatar i hematolog te zdravstvene ustanove, Daria Ljubić povodom Internacionalnog dana djece oboljele od kancera.

Prema njenim riječima, po strukturi oboljenja Crna Gora se ne razlikuje od evropskih procenata.

Ljubić je naglasila da se Internacionalni dan djece oboljele od raka obilježava kako bi se javnost upoznala sa problemima sa kojima se susreću oboljela djeca i adolescenti.

„Obilježavanjem ovog dana pokazujemo da smo svjesni neophodnosti da svako dijete dobije pravovremenu i tačnu dijagnozu i da ima pravo na aktuelne terapijske protokole i svu dostupnu njegu u toku liječenja i nakon toga“, rekla je Ljubić.

Kako je kazala, najčešći hematološki maligniteti su tumori mozga i limfoni, a rjeđi su kanceri, neuroblastom i tumori bubrega.

„To su produžene temperature bez infektivnog porijekla, gubitak apetita i tjelesne mase, krvarenje, modrice po koži i izrazito blijedilo, otekline na tijelu, vratu i drugim djelovima tijela, koje nisu povezane sa infekcijom“, kazala je Ljubić.

Prema njenim riječima, mogu se pojaviti otekline stomaka koje nekad mogu da promaknu roditeljima.

„Ono što može da se javi u drugim malignitetima su promjene na očima, bijela zjenica, nova razrokost, pad vida, otok oko očiju, podlivi oko očiju. To su neki opšti simptomi koji treba da pobude sumnju da se nešto dešava što nije uobičajno“, rekla je Ljubić.

Rana dijagnoza, kako je kazala, je osnov uspjeha liječenja maligne bolesti.

Ljubić je kazala da su maligne bolesti zloćudne po nazivu i najteže za liječenje i da što se ranije otkrije veće su šanse da se pozitivno završi ta borba sa bolešću.

Kako je rekla, 60 odsto djece koja se izliječe, imaju neke hronične bolesti kasnije u životu.

„Oni često imaju hronične bolesti, pluća srca, jetre, imaju manji rast, prijevremeni ili kasni pubertet, smanjena gustina kostiju, to je posledica terapije koja se primi u toku liječenja koja je veoma agresivna“, rekla je Ljubić.

Kako je kazala, radioterapija je prepoznata kao najštetnija i činilac hroničnih bolesti tako da postoji i uspjeh i pomak u odnosu na period prije deset godina.

Prema njenim riječima, pristup dijagnostici liječenju djeteta koje je oboljelo od maligne bolesti jeste multidisciplinovan, uključeni su hematolog, radiolog, patolog i hirurg.

“Mi se, kad govorimo dijagnostici, oslanjamo na Institut za majku i dijete u Beogradu, kod tog finalnog dijagnosticiranja tipa leukemije gdje je potrebna faucitometrija odnosno citogenetika molekularna genetika maligne ćelije. To još ne možemo ovdje da odradimo“, rekla je Ljubić.

ORIGINALNA SANDRA

Jedna Sandra pokupila je simpatije komšija iz ulaza, nakon što im je na nesvakidašnji način najavila rođendansku proslavu u svom stanu.

Ovim simpatičnim gestom pokazala je koliko je malo potrebno za dobre komšijske odnose. 

Naime, Sandra je u ulazu zgrade u Piperskoj ulici istakla obavještenje da će večeras u svom stanu, u periodu od 20h do jedan sat poslije ponoći, organizovati rođendansku žurku, pa im je, u znak zahvalnosti zbog razumijevanja u slučaju buke, ostavila korpicu sa slatkišima.

Sve to pratila je prigodna poruka.

“Drage komšije, Obavještavam vas da će se sjutra u stanu broj 67 održati proslava rođenana. Iako neće biti nekih naročito bučnih dešavanja, moguće da zbog većeg broja ljudi u stanu i interpretacije rođendanske pjesme budemo glasniji nego inače. Izvinjavam se svima unaprijed zbog toga i zahvaljujem na razumijevanju. U ime rođendana i Dana zaljubljenih poslužite se slatkišem. Lijep pozdrav, Komšinica Sandra“, pisalo je u njenoj poruci.

Ovakav gest naišao je na razumijevanje komšija, koji su Sandri čestitali rođendan i dan zasladili prigodnim poklonom iz korpice.

SAVJET ODLUČIO

Savo Milašinović nije izabran za direktora Agencije za sprečavanje korupcije. On nije dobio potreban broj glasova članova Savjeta ASK-a.

Za Milašinovića su glasali članovi Savjeta Rifat Hadrović, Goranka Vučinić i Gavrilo Čabarkapa, dok nije dobio podršku Zlatka Vujovića i predsjednika Savjeta Momčila Radulovića.

Predviđeno je raspisivanje novog konkursa za direktora ASK-a.

Doskorašnji direktor ASK-a Sreten Radonjić krajem prošle godine je izabran za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Savjet ASK-a izabrao je 13. januara Sava Milašinovića za vršioca dužnosti direktora te institucije.

On je ranije bio pomoćnik direktora ASK-a.

FOND RASPISAO KONKURS

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava raspisao je konkurs za projekte u oblasti očuvanja i razvoja nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti, razvoj kulturnog identiteta i baštine, razvoj jezičkog identiteta i očuvanje i unaprijeđenje vjerskog identiteta. U ovu svrhu opredjeljeno je 1.128.463,80 eura. Konkurs je otvoren do 16. marta.

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u 2020. godini podržaće projekte značajne za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika.

“Fond će finansirati projekte u oblasti očuvanja i razvoja nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti, razvoj kulturnog identiteta i baštine, razvoj jezičkog identiteta i očuvanje i unaprijeđenje vjerskog identiteta”, navodi se u saopštenju Fonda.

Pravo učešća na javnom konkursu za raspodjelu sredstava imaju nevladine organizacije, pravna i fizička lica, čije su djelatnosti, odnosno aktivnosti usmjerene na očuvanje i razvoj manjinskih prava, nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta.

“Raspodjelom sredstava, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u kontinuitetu doprinosi očuvanju i razvoju nacionalnih, etničkih, kulturnih, vjerskih i jezičkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika, ali i razvoju multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti crnogorskog društva”, poručio je Elmir Kurtagić, v.d. direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Podnosioci projekta dostavljaju projekte na propisanom obrascu, kao i potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju ispunjenost kriterijuma i uslova za učešće na konkursu.

Više informacija o konkursu kao i obrazac prijave dostupni su na web sajtu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava www.fzm.me.