PRIJEDLOG MEDIA CENTRA

Nevladina organizacija Media centar predstavila je svoj model nacrta zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama čija bi rješenja trebalo da stvore preduslove za veću nezavisnost i profesionalnost medija. Profesorica sa Univerziteta u Sloveniji Sandra Bašić Hrvatin poručuje da se zakonom ne mogu normirati sve eventualne zloupotrebe.

U NVO Media centar smatraju da se nacrtom zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama koji je pripremilo Ministarstvo kulture ne povećava se samostalnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge kako će se ubuduće zvati regulatorno tijelo. Zato se i največi dio njihovih primjedbi na nacrt zakona odnosi na sastav Savjeta Agencije, kao i na proceduru izbora njegovih članova.

“Ukoliko savjet nije samostalan u svom radu neće biti ni agencija, ni direktor ni zaposleni i neče biti pune primjene propisa već selektivne kao i do sada”, kazao je direktor Media centra Goran Đurović.

Iz ugla Unije lokalnih emitera predložena zakonska rješenja obezbjedjuju stabilno i dugoročno finansiranje javnih emitera. Smatraju, međutim da se pojedinim odredbama ne ograničava politički uticaj na njihov rad.

“Članovi savjeta ne mogu biti dio političkih partija najmanje dvije godine od raspisisvanja izbora za članove savjeta.Ovako ti danas partijsku knjižicu staviš u džep, sjutra te kandiduju a preksutra si član Savjeta”, naveo je Dragan Popadić iz Unije lokalnih javnih emitera.

Profesorica sa Univerziteta u Sloveniji Sandra Bašić Hrvatin razumije zabrinutost zbog predloženih zakonskih rješenja ali poručuje da će njihova primjena u praksi zavisi isključivo od političke kulture države.

“Ja se bojim da se ovaj model zakona spušta u prenormiranje gdje vi pokušavate unaprijed u zakone staviti mehanizme kojima bi spriječili zloupotrebu tog zakona. A pitanje je da li vi možete predvidjeti sve moguće zloupotrebe koje se mogu dovesti iz ovog zakona”, istakla je Bašić Hrvatin.

Svi zakoni pa i medijski, moraju se prilagoditi trenutnom stanju na tržištu,zaključila je Bašić Hrvatin.

OMBUDSMAN

Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije diskriminatoran, rekao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode. Bjeković je ocijenio da su litije legitimno pravo pravoslavnih vjernika, ali i naglasio da se pravi uvertira za nešto što se možda neće ni desiti. Glavno pitanje je ono koje se odnosi na imovinu, a odgovor na njega treba da da Ustavni sud, rekao je ombudsman.

Skoro da nema aktuelne teme koje se nije dotakao Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković danas u Skupštini.

Komentarisao je prvo litije koje se organizuju u crnogorskim gradovima, a onda redom.

“Pravo koje koriste pravoslavni vjernici legitimno, čak sam rekao da je to pravo najgrađanskije korišćeno”, kaže Bjeković. 

Milun Zogović iz DF-a smatra da je na djelu diskriminacija građana Crne Gore. 

“Da li je zakon diskriminatoran ili ne, da je bio diskriminatoran u smislu odredbi sada kakve su ne u smislu primjene koje će da izazovu da je bio diskriminatoran budite sigurni da bi institucija zaštitnika izašla,” rekao je Bjeković. 

Ipak da li su pojedine odredbe zakona diskriminatorne sudiće Ustavni sud, a ne ombudsman. 

“Možda pravimo na neki način uvertiru za nešto što se neće ni desiti pred Ustavnim je sudom. Sve će se svesti na pitanje imovine i vjerujte mi na riječ ako ja mogu da dam sud o ovome i Evropski sud će ovo diskutovati sa stanovišta imovine, a ne člana 9. slobode vjeroispovijesti,” kaže Bjeković.

Onda se polemisalo o tome da li ima diskriminacije na Javnom servisu. 

“Ta kuća slijedeći politiku vladajuće partije i njenih satelita, kriminalizuje, stigmatizuje većinu građana ove zemlje koji na ulicama protestuju protiv diskriminacije”, smatra Budimir Aleksić iz SF-a.

“Postoje propusti u izvještavanju prije svega, ali sa vama ne dijelim mišljenje da postoji sistemski pristup širenja govora mržnje prema bilo kojoj grupi,” rekao je član Savjeta RTCG Milan Radović.

Ima li diskriminacije u Skupštini i zove li se tako hapšenje poslanika sljedeće je pitanje koje nije ostalo bez odgovora. 

“Tražili ste od nas saglasnost za dalje postupanje i mi smo vam dali saglasnost čitav poslanički klub je bio strpan u dvije marice i iodveden u pritvor,” kaže Aleksić. 

“Mi ovo ne radimo zbog DF-a u konkretnom slučaju zaštitićemo i njih, ali će sjutra dan u toj situaciji se naci i poslanici DPS-a , SDP-a i svi oni koji participiraju u radu Skupštine Crne Gore,” kaže Bjeković. 

Utvrđivana je na sjednici Odbora za ljudska prava i granica do koje ombudsman smije da ide i postavljeno pitanje da li je određuje predsjednik države Milo Đukanović.

“Nije taj što me je predložio tražio ćutanje čak ni na ono što on kaže, znam zašto sam tu ne samo zbog toga što me predsjednik predložio nego što sam dao zakletvu da cu štititi pravo i pravičnost,” rekao je ombudsman.

UKINULI ODLUKU IZ 2017.

Vlada Kosova na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem danas je ukinula odluku iz decembra 2017. o povećanju plata od 100 odsto vladinom kabinetu, koju je donijela predhodna Vlada premijera Ramuša Haradinaja, javlja agencija Anadolija.

Odlukom iz decembra 2017. godine, Haradinaj je poslije samo 100 dana na čelu Vlade, sebi povećao platu sa 1.500 na 2.950 eura.

“Plate se vraćaju uz prethodno stanje. Ova odluka nema uticaja na Ustavni sud ili pravni sistem”, rekao je Kurti na sastanku.

Na današnjoj sjednici Vlade Kosova ukinuto još nekoliko drugih odluka predhodne Vlade koje su se odnosile na strukturalnu organizaciju kabineta premijera i na imenovanje koordinatarora u više različitih oblasti. Vlada Kosova donijela je i odluku da se proslijedi Skupštini Kosova na usvajanje predlog o dodeli finasijskih sredstava za isplate u javnom sektoru za mjesec mart, do usvajanja budžeta za 2020. godinu.

Na sjednici Vlade, ministar inostranih poslova i dijaspore Glauk Konjufca zatražio je da se zahtjev za članstvo Kosova u INTERPOL-u odloži za sledeću godinu, zato što su kako je rekao, izgledi za članstvo za ovu godinu mali, s obzirom na to da se Generalna skupština te svjetske bezbjedonosne organizacije održava u Urugvaju, zemlji koja nije priznala nezavisnost Kosova.

Konjufca je na sastanku Vlade zatražio da razmotri mogućnost aplikacije za članstvo 2021. godine, kada je domaćin Generalne skupštine Turska. Kosovo posljednji put nije uspjelo da se pridruži INTERPOL-u 2018. godine na 87. generalnoj skupštini ove organizacije koja se održala u Dubaiju. Prije toga, Kosovo se tri puta prijavljivalo za članstvo u INTERPOL-u, 2010, 2015. i 2017. godine.

OBJEKAT U TOLOŠIMA

Ministarstvo prosjete odabralo je idejno rješenje za osnovnu školu u Tološima, a nagrada od 14.000 eura je otišla u ruke autorskog tima Ivan Jovićević, Dušan Đurović i Mina Gutović. Kako su saopštili iz Ministarstva, u narednim mjesecima radiće se na izradi glavnog projekta škole, a potom i raspisivanju tendera za izgradnju.

“Objekat će biti kapaciteta za oko 1 200 djece, površine preko 5 000 m2, a imaće i salu za fizičko vaspitanje površine oko 1 500 m2 sa 360 mjesta na tribinama. Dakle, školski objekat biće ukupne površine gotovo 7 000 m2, a biće vrijedan preko 7 miliona eura“, rekao je ministar prosvjete Damir Šehović.

“Riječ je ne samo o najvećem osnovnoškolskom objektu u Crnoj Gori već, nadamo se, i jednom od najljepših. Zahvaljujući punoj posvećenosti Ministarstva prosvjete i Vlade u cjelini, najzad smo ušli u fazu realizacije, te ćemo efikasno raditi na Glavnom projektu, kako bismo bili u prilici da što prije raspišemo tender za izgradnju“, zaključio je ministar. 

Što se samog školskog objekta tiče, navode iz Ministarstva, planirano je 15 matičnih učionica za đake mlađih razreda, 5 predmetnih i pet specijalizovanih učionica, informatička učionica, kao i fiskulturna sala i drugo.

Takođe, na Konkursu su ponuđene i ideje za fazu II ove škole, ukoliko se nekad u budućnosti otvori potreba za daljim širenjem kapaciteta. Druga faza podrazumijeva još skoro 2 000 m2. 

“Žiri je procijenio da je prvonagrađeni rad je, u najvećoj mjeri, kvalitetno ispunio programski zadatak, da je objekat Škole i sale adekvatno pozicioniran na parceli, ali i da ga je u određenim segmentima potrebno doraditi. Arhitektonski sklop je ocijenjen kompaktnim i racionalnim, a objekat je projektovan po principima energetske efikasnosti”, navode iz Ministarstva.

Osim prvonagrađenog rada, druga nagrada dodijeljena je timu u sastavu: Rifat Alihodžić, Branko Rabrenović, Selma Bulić i Elvira Muzurović. Treća nagrada dodijeljena je timu u sastavu: Nađa Pejović i Nina Ćulfić.

Dva dodatna rada su otkupljena, a pripadaju autorskim timovima: Branislav Gregović, Mladen Obrenović, Mina Kostić i Petar Ćulafić, te Aleksandar Ašanin, Ivan Asanović, Filip Radojević i Rade Živković.