RADULOVIĆ

Predsjednik Udruženja Crnogoraca “Lovćen”, Lazar Radulović, zatražio je da se konačno sagrade kuće ili zgrada sa barem 20 stanova za povratničke crnogorske porodice u opštinama Priština, Kosovo Polje ili Gračanica. On se sastao sa novom ministarkom za lokalnu samoupravu u Vladi Kosova Emilijom Redžepi.

“Da neko od predsjednika ovih opština dodjele zemlju, a da Vlada i predsjednik Kosova obezbijede sredstva da se zgrada izgradi, naveo sam onako kako stoji u strategiji za afirmaciju i integraciju crnogorske zajednice, da do sada je uloženo nula eura za izgradnju kuća, to jest povratak Crnogoraca”, navodi se u saopštenju Radulovića.

Na sastanku su, kako navodi, pokrenuta pitanja od suštinskog značaja za crnogorsku zajednicu na Kosovu.

“Na prvom mjestu je pitanje zaposlenosti u opštinama gdje Crnogorci žive, gdje sam napomenuo da na prstima jedne ruke možemo izbrojati Crnogorce koji su zaposleni u nekoj od opština gdje zive i dobio sam podršku i obećanje od Redžepi da će prvo potražiti od lokalnih samouprava tačne podatke, a zatim i ona pomoći da crnogorci budu više zaposljeni u opštinama gdje žive”, saopštio je Radulović.

Ministarka Redžepi je dala punu podršku ovakvim projektima i obećala da ce se lično založiti da dobijemo zemlju u jednoj od ponenutih opština i da će se založiti da obezbijedi dio sredstava kako bi se projekat izgradnje stambenog objekta za povratnike i izgradio, dodaje predsjednik Udruženja.

SARADNJA SA CEI

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović, otvorio je danas u svojstvu predsjedavajućeg Centralno-evropskom inicijativom (CEI), prvi sastanak Komiteta nacionalnih koordinatora država članica CEI u Podgorici.

Govoreći o značaju evropske i evroatlantske perspektive za dugoročnu stabilnost i ekonomski rast našeg regiona, Darmanović je naglasio da je crnogorsko predsjedavanje Inicijativom, drugi put od našeg članstva, velika motivacija za nastavak usvajanja evropskih vrijednosti i standarda koristeći potencijale CEI.

“Tokom proteklih dekada, Crna Gora je uspjela da očuva najdragocjeniju vrijednost – multietnički, multikulturalni i multikonfesionalni sklad i razumijevanje. Crnogorsko društvo je primjer da je zajednički život u različitostima moguć i predstavlja čvrstu osnovu za napredak, da koncept multikulturalizma jeste i mora biti uspješna priča. I ovo je naš koncept za budućnost. Zbog toga Crna Gora danas jeste platforma za regionalna okupljanja i mnoštvo inicijativa koje teže našem zajedničkom cilju,“ istakao je ministar Darmanović.

Darmanović je kazao da će Crna Gora nastaviti da radi na promociji ključnih vrijednosti CEI, sa ciljem jačanja solidarnosti i dobrosusjedske saradnje. 

Generalni sekretar CEI Roberto Antonione rekao je da Crna Gora može računati na podršku Sekretarijata CEI, te izrazio uvjerenje da će ovo biti još jedno u nizu uspješnih crnogorskih predsjedavanja.

„Crna Gora je ključni igrač u regionu i promoter dobrosusjedskih odnosa. Ubijeđen sam da će dati sve od sebe da regionalna saradnja ostane jedan od najvažnih instrumenata za evropsku integraciju i održivi razvoj“, istakao je Antonione.

Naglasio je da su politički prioriteti crnogorskog predsjedavanja u potpunosti usklađeni sa savremenim izazovima, pri čemu je dodao da je ključna misija Inicijative promocija evropske integracije Crne Gore i regiona Zpadnog Balkana.

Na sastanku, kojem su prisustvovali predstavnici 17 zemalja članica CEI, pozdravljeni su prioriteti crnogorskog predsjedavanja Inicijativom, koji odražavaju nacionalne, ali i interese cijelog regiona. Razmijenjena su mišljenja o važnosti zajedničkog djelovanja u oblastima naučne diplomatije, zaštite životne sredine, povezivanja, reforme javne uprave i kreativnih i kulturnih industrija.

Osim toga, naglašena je potreba za intenziviranjem saradnje između parlamenata država članica CEI, kao i za promocijom ekonomskih potencijala i vrijednosti regiona kroz jačanje poslovne dimenzije. Jednoglasno je data podrška ciljevima predsjedavanja, a u pravcu obezbjeđivanja boljih preduslova za društveno-ekonomski razvoj regiona i njegovu povezanost.

Takođe, Izvršni sekretarijat CEI informisao o aktuelnim i predstojećim aktivnostima u okviru vladine, parlamentarne i poslovne dimenzije CEI, kao i o saradnji sa međunarodnim institucijama.

BOREL

Ako Brisel želi da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, tom regionu mora ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti, ukazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

U autorskoj analizi na portalu “Prodžekt sindikejt”, Borel je naveo i da EU mora ponovo da nauči jezik moći i da poima sebe kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom.

U svijetu kojem sve više vladaju geopolitika i gruba sila, EU mora objediniti svoju snagu i političku volju da bi imala upliv na događaje i zato prevashodno mora djelatno štiti svoje interese u okruženju i tako Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak kandidata na tom putu, istakao je Borel.

Prema njegovim riječima “diplomatija ne može imati uspjeha ako nije podržana akcijama” i zato takođe nadomak granica Unije mora da se embargom na isporuke oružja očuva krhko primirje u Libiji, da se Iranu omogući da ima korist od potpunog sprovođenja sporazuma o zabrani proizvodnje nuklearnog oružja, dok mir između Izraela i Palestinaca treba tražiti kroz uzajamno prihvatljivo rješenje na temelju međunarodnog prava.

Borel je u napisu predočio i da EU mora ispuniti svoje obećanje o pomoći ako ne želi da područje Sahela u Africi potone u rasulo i pomanjkanje svake bezbjednosti.

Visoki zvaničnik EU to nije izričito rekao, ali je jasno bilo da u slučaju ogromnih problema susjedne Afrike cilja na nužnost da se jedino velikom pomoći Unije temeljito i dugoročnije preduprijedi novi talas ilegalne imigracije u Evropu.

Borel je podvukao da EU mora da se sučeli s djelovanjem tri najmoćnije sile u svijetu, SAD, Kine i Rusije, i predočivši da “problema Evrope nije pomanjkanje snaga, energije, već nemanje političke volje da se udruže njene snaga kako bi se zajamčila zbijenost i najviše moguće upražnjavao njen uticaj”.

On je posebno ukazao na nužnost da se djelatno diplomatija, pomoć i potezi vezani za bezbjednost prvenstveno usmjere na goruća pitanja u blizini granica Evrope i rekao da su Libija, Bliski istok, Iran i Sahel, kao i ugrađivanje Zapadnog Balkana u strukture EU, “primjeri u kojima države članice Unije moraju preuzeti svoje obaveze i odgovornosti”.

I, kako je stavio do znanja, “ako želimo da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti”.

Pored potrebe da se EU sučeli s krizama u neposrednom susjedstvu Evrope, nameću se i prvenstveni zadaci da Unija odredi novu strategiju za Afriku, a potom i da se “ozbiljno osmisli kako se uvjerljivo postaviti i sarađivati sa strategijskim nosiocima svjetske politike – Amerikom, Kinom i Rusijom”.

“Iako se oni razlikuju u mnogim vidovima, sva tri upražnjavaju tehniku povezivanja pregovora i upotrebe sile”, ocijenio je visoki predstavnik EU.

“Naš odgovor se mora razlikovati i imati nijanse, ali takođe mora biti jasan i odlučan u odbrani vrijednosti, interesa i međunarodnih načela iza kojih stoji Evropska unija”, naveo je.

Borel primjećuje da “EU mora ponovo naučiti jezik moći i sebe poimati kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom”.

KAŠĆELAN SA JUKIĆEM

Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju prijateljske i otvorene odnose koji mogu služiti za primjer u regionu, ocijenjeno je u toku susreta gradonačelnika Prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimira Jukića.

To se, kako su naveli, očituje dobrom saradnjom na državnom i lokalnom nivou, te činjenicom da dvije zemlje nemaju otvorenih pitanja i da su prve u regionu definisale granicu, što je ratifikovano u nacionalnim parlamentima.

“Naši prijateljski odnosi potvrđeni su u praksi”, kazao je ambasador Jukić. On je čestitao gradonačelniku Kašćelanu na napretku koji je Cetinje postiglo na uređenju grada i u razvoju putne infrastrukture.

“Prijestonica Cetinje u dobroj saobraćajnoj povezanosti vidi svoju razvojnu šansu”, rekao je gradonačelnik Kašćelan.

On je ocijenio da će najavljeni novi putevi Cetinje – Nikšić i Cetinje – Kotor, kao i skori završetak zapadne obilaznice u Podgorici, značajno doprinijeti valorizaciji potencijala cetinjske opštine u privrednom, turističkom, sportskom i kulturnom smislu.

Na sastanku je razgovarano o intenziviranju saradnje između Prijestonice Cetinje i gradske opštine Novo Sarajevo, kao i međudržavnim projektima u oblasti saobraćajne infrastruktur