LIBERALNA PARTIJA

Liberalna partija (LP) zatražila je od Uprave policije da obrazloži zašto je i pod kakvim uticajima odbila da odobri održavanje dva procrnogorska skupa na Cetinju.

Oni su naveli da Zakon o javnim okupljanjima jasno dozvoljava svako okpljanje bez ikakve dozvole osim ukoliko postoji izvjesna opasnost, “koju je ovdje teško uočiti”.

“Uprava policije, koja mirno već mjesecima posmatra okupljana i narušavanje javnog reda i mira od strane SPC u crnogorskim gradovima, bez ikakvih dozvola, po sopstvenom priznanju, nije nikada našla za shodno da ne odobri neki od takvih skupova uprkos velikom riziku i po učesnike i po ostale građane”, navodi se u saopštenju.

Kako su naveli, ostaje nejasno zašto su skupovi onih koji drugačije misle na Cetinju ostali neodobreni i da li predstavljalju prijetnju za javni red i mir.

Oni su pitali ko su oni koji prijete javnoj bezbjednosti u slučaju organizovanja crnogorskih skupova.

Oni smatraju da bez obrazloženja, koja su izostala u oba slučaja na Cetinju, Uprava policije može dovesti u situaciju da svako nagađa i kreira svoju stvarnost i da zloupotrebljava takav stav policije protiv Crne Gore i crnogorskih pokreta i organizacija u nastavku obračuna sa državom.

“Država Crna Gora mora ostati čvrsto na kursu pravne države i vladavine prava. Zakoni i pravila jednaki su za sve u svakom slučaju i u svakoj situaciji bez diskriminacije bilo koga bez obzira na bilo kakvu pripadnost”, poručuje se u saopštenju.

SKUP U NIKŠIĆU

O Crnoj Gori nikad više se neće odlučivati van naše države, poručeno je iz Nikšića, sa skupa u organizaciji Crnogorskog pokreta.

Crnogorski pokret je organizovao skup sa ciljem da se javno iskaže protest protiv, kako je navedeno, urušavanja državnog poretka i multietničkog i građanskog društva svetosavskim litijama u organizaciji Srpske pravoslavne crkve.

Akademik Sreten Zeković kazao je na početku da skup nije partijski, nego, kako je istakao, opšte crnogorski.

“Dragi Nikšićani, ponosan sam što sam ovdje noćas sa vama i što vidim i osjećam iskrenu i pozitivnu energiju i patriotizam koji je kod vas uvijek postojao, posebno kada treba odbraniti crnogorske nacionalne interese. Jedino ovako možemo sačuvati ovu novu suverenu Crnu Goru”, kazao je Zeković.

On je saopštio da je osnovna pretpostavka Zakona o slobodi vjeroispovijesti nezavisna Crna Gora.

“Možemo da se ljutimo što se to nije ranije krenulo, ali objektivno nije moglo dok smo bili u zajedničkoj državi. Samo neznavenim nije jasno da iza litija stoje političke partije sa velikosrpskom ideologijom u koordinaciji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i strukturama države Srbije sa jasnim vjekovnim namjerama prema Crnoj Gori”, jasan je Zeković.

Hara virus velikosrpskog nacionalizma

Advokat sa Cetinja Nikola Belada, ističe da danas u Crnoj Gor hara virus velikosrpskog nacionalizma.

“Čuju se fašistički ispadi i pozivi na otkopavanje oružja, pozivi na smrt crnogorskoj naciji, imamo plasiranje poluistina, fabrikovanje laži i pokušaj zastrašivanja crnogorskog naroda, a javni izvršilac ovih djela je Srpska pravoslavna crkva, tačnije njene eparhije u Crnoj Gori”, istakao je Belada, zaključujući da je više od 30 godina Mitropolija crnogorsko primorska paralelna vlast u Crnoj Gori.

Zoran Mugoša smatra da danas od velikosrpskih poklonika ponovo gledamo i slušamo ono što smo gledali slušali 90-ih godina i kasnije.

Kaže da je na snazi nevjerovatna manipulacija istorijskim činjenicama.

“Pratimo sve što radite i budite sigurni da nas ima mnogo više da zaštitimo Crnu Goru. Očigledno da neki nijesu shvatili poruku koju je Crna Gora poslala 21. maja 2006, da u njoj ima mjesta za sve dobronamjerne ljude, ma kojoj vjeri i naciji pripadaju, ali i poruku da se o Crnoj Gori nikad više neće odlučivati van Crne Gore”, poručio je Mugoša.

Mlada Nikšićanka, studentkinja prava i pjesnikinja Sonja Milatović, poručila je da nije došla na skup, kako je istakla, da bi objelodanila svoje političko uvjerenje.

“Religija nije nešto što zahtjeva priče i pričanja na sav glas, religija je nešto što se vjeruje i čuva duboko u srcu, osjećaj živi. Ovdje sam da bih pokazala kako i koliko bi trebalo voljeti našu zemlju, zato neću govoriti o politici, religiji, već ljubavi prema zemlji, na čijem kamenu je rođen moj prađed, pod čijem nebom su rođeni moji roditelji, gdje sam ja odrastala i sada moja braća odrastaju”, kazala je Milatović i zaključila da napad na svoju zemlju doživljava kao napad na kućni prag.