SAVJETI

Mrlje na odjeći mogu vam zadati velike probleme, a naročito kada je riječ o onima od čokolade. Na sreću, postoji način kako da ih se riješite zauvijek.

Čokolada ima nevjerovatan okus, ali zaboravljate ga kada ugledate mrlju od čokolade na vašem omiljenom komadu odjeće, piše lovetoknow.

Kako očistiti mrlje

Čokoladu je teško skinuti s odjeće zbog crnog kakaa i maslaca koje sadrži kako bi bila ukusna. Ipak, ako brzo reagujete, nije sva nada izgubljena. Za uklanjanje mrlja od čokolade trebaće vam:

Sredstvo za uklanjanje mrlja

Sok od limuna

Deterdžent za suđe

Bijelo ili alkoholno sirće

Deterdžent za rublje

Krpa

Peroksid

Prvo nakapajte malo limunovog soka na krpu koju ćete ostaviti na mrlji od čokolade minut ili dva. Ponavljajte ovaj postupak nekoliko puta dok mrlja ne nestane. Operite vaš uprljani odjevni predmet u veš mašini i ostavite da se osuši.

U slučaju da imate veću mrlju koja zahtijeva više truda oko uklanjanja, koristite se metodom pomoću deterdženta za suđe. Prvo istrljajte mrlju limunovim sokom. Zadnju stranu mrlje isperite toplom vodom. Potom pomiješajte jednu kašiku deterdženta za suđe sa tri šoljice vode. Držite umrljanu površinu potopljenu u ovu smjesu otprilike 15 minuta. Ako se mrlja i dalje zadrži, potopite je u peroksid na minut. Operite u veš mašini i ostavite da se osuši.

Mrlju možete očistiti i tako što ćete na nju staviti krpu natopljenu alkoholnim sirćetom. Neka sirće tako stoji na umrljanom području deset minuta ili više. Potom isperite zadnju stranu mrlje hladnom vodom.

U međuvremenu pomiješajte jednu kašiku deterdženta za rublje a dvije šoljice vode. Nanesite tu mješavinu sa zadnje strane mrlje i neka stoji deset do 15 minuta. Operite odjeću u hladnoj vodi i ostavite da se osuši.

Uklanjanje mrlja s odjeće predviđene samo za hemijsko čišćenje

Ukoliko se nađete u situaciji da uprljate vaše najdraže odijelo, najbolje bi bilo odjeću odnijeti profesionalcu. Ipak, ako ne možete to učiniti, postoji način da sami riješite problem.

Treba napomenuti da će uklanjanje čokolade sa suve i čiste odjeće biti vrlo teško, tako da biste trebali oprezno pristupiti tome.

Potrebni sastojci:

Tečnost za hemijsko čišćenje

Mineralno ulje

Spužva

Krpa

Uputstvo:

Vjerovatno vam se mineralno ulje čini veoma opasnim za vašu odjeću. Ipak, slični sastojci privlače jedni druge, tako da ćete koristiti mineralno ulje za otapanje masti u čokoladi.

Natopite spužvu tečnošću za kemijsko čišćenje te s njom istrljajte mrlju. Pomiješajte jednu do dvije kapio ove otopine i kap ulja. Napravite mješavinu omjera 8:1. Sve dobro izmiješajte. Potom namočite krpu ovom mješavinom i natrljajte na mrlju. Ponovite ovo nekoliko puta tako što ćete iskoristiti čiste dijelove krpe da ponovite postupak.

Šta sa osušenim mrljama?

Ovakve mrlje su, vjerovatno, najteže za čišćenje. One su, vjerovatno, ostale neprimijećene i sada ih je teško ukloniti. Ipak, nije sve izgubljeno.

U ovakvim slučajevima glavni sastojci koji su vam potrebni su soda bikarbona i pasta za zube.

Potopite krpu u sirće i ostavite na mrlji deset do 15 minuta. Nanesite sirće s vodom sa zadnje strane mrlje. Pastu za zube nanesite na umrljano područje

Zatim nanesite sodu bikarbonu na pastu za zube i trljajte dok se u potpunosti ne otopi. Isperite i ponavljajte postupak dok mrlja ne posvijetli. Nakon toga stavite nekoliko kapi deterdženta za veš ili sredstva protiv mrlja u hladnu vodu i potopite odjeću u to 30 minuta do sat vremena.

Naučite kada odustati 

Postoje situacije u kojima morate odustati. U 90 posto slučajeva navedene tehnike će funkcionisati kada je uklanjanje mrlja u pitanju. Međutim, mrlje koje su predugo bile na materijalu nećete ukloniti tako lako. Ako se umorite od pokušavanja, odnesite svoju odjeću na hemijsko čišćenje i provjerite mogu li mrlje biti uklonjene. Na kraju, možete se odlučiti i baciti uništeni komad odjeće.

IZLOŽBA ARHITEKTURE

Tim pod rukovodstvom dr Vasilije Abramović, nekadašnje studentkinje Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, predstavljaće Crnu Goru na 17. Bijenalu arhitekture u Veneciji, 2020.

Iz Univerziteta Crne Gore (UCG) saopšteno je da je žiri donio jednoglasnu odluku da Crnu Goru na XVII Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji 2020. godine, predstavlja rad „SYNTONY“ i autorski tim u sastavu: dr Vasilija Abramović, dr Ruairi Glin i Parker Hejl.

Temu ovogodišnjeg Bijenala arhitekture u Veneciji naslovljenu “Kako ćemo živjeti zajedno?”(How will we live together?) postavio je prof. dr Hašim Sarkis, dekan škole arhitekture na prestižnom Masačusets Institutu za tehnologiju (School of Architecture and Planning, Massachusetts Institute of Technology-MIT).

“Početni, teorijski, odgovor crnogorskog predstavljanja “Ka transaktivnoj prostornoj percepciji”(Towards a transactive spatial perception”), postavila je doc. dr Svetlana K. Perović, prodekanka na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i kuratorka crnogorske postavke. Komesar crnogorske postavke je Dragan Vuković, direktor direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu oddrživog razvoja i turizma. U sastavu žrija koji je donio osluku su bili: doc. dr Svetlana K. Perović- kuratorka, Dragan Vuković- komesar, Dragana Čenić, dr Darko Petrušić, Petrica Duletić, mr Borislav Vukićević, prof. dr Miljana Zeković, doc. dr Dražen Arbutina, prof. dr Milena Stavrić, doc. dr Branka Cuca i mr Mirjana Prpa, donijeli su jednoglasno odluku”, navodi se u saopštenju UCG.

Dr Vasilija Abramović je završila osnovne studije arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, kao najbolji student u generaciji. Svoje školovanje nastavila je upisavši magistarske studije arhitekture u Pragu, a nedavno je i doktorirala na istom fakultetu, na temu Interaktivna arhitektura. Od 2017. godine živi i radi u Londonu na Bartlett-u i bavi se istraživanjem i stvaranjem, kako je ona naziva, “nove revolucionarne arhitekture”.

ISTORIJSKA ODLUKA

Australijski sud donio je istorijsku odluku da Aboridžini ne mogu biti deportovani iz te zemlje i kada nijesu njeni državljani, što bi moglo imati značajne posljedice po priznanje prava pripadnika starosjedilačkih naroda, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Visoki sud saopštio je Aboridžini ne mogu biti deportovani iz Australije pošto po zakonu imaju specijalan status, ističe BBC, ukazujući da se presuda smatra istorijskim trenutkom za priznanje prvih australijskih stanovnika.

Slučaj je povezan sa žalbom dva strana državljana s aboridžinskim korjenima kojima je prijetila deportacija zbog njihovih krivičnih dosijea. Rođeni na Novom Zelandu i u Papui Novoj Gvineji došli su u Australiju kao djeca i imali su stalni boravak u toj zemlji.

Prema, kako navodi britanski servis, kontroverznom australijskim zakonu, stranci moraju izgubiti pravo da žive i rade u zemlji ako su osudjeni na jednu ili više godina zatvora.

U odluci Visokog suda, koju su podržale četiri sudije, dok su tri bila protiv, navodi se da aboridžinski Australijanci “nisu zahvaćeni” ustavnim odredbama o stranim državljanima.

“Aboridžinski Australijanci imaju specijalnu kulturnu, istorijsku i duhovnu vezu s teritorijom Australije”, pa se po zakonu ne mogu klasifikovati kao “stranci”.

Aboridžini nijesu priznati u ustavu i Australija nikada nije postigla sporazum sa svojim starosjedilačkim narodima, ukazuje BBC i ističe da se presuda, iako će uticati na mali broj ljudi, smatra korakom napred za pravno priznanje starosjedilačkih Australijanaca.

PALMER OCIJENIO

Specijalni izaslanik državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer upozorio je da Rusija pokušava da podijeli region i ometa njegovu integraciju sa Zapadom, prenosi danas portal Euraktiv.

“Zabrinuti smo zbog ruskih namjera u odnosu za Zapadni Balkan”, rekao je Palmer za bugarski servis Radija Slobodne Evrope u intervjuu objavljenom juče, dan poslije njegove posjete Sofiji.

Rusija više voli Zapadni Balkan koji je rascjepkan, podijeljen, sumnjičav, koji ima element haosa, rekao je Palmer.

On je ukazao da je još jedan izazov za Balkan aktivnost ruskih agenata.

Palmer je pomenuo pokušaj udara u Crnoj Gori 2016. godine, pokušaj ubistva bugarskog trgovca oružjem po scenariju sličnom trovanju bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji i naveo “ruske napore da podriju podršku za Prespanski sporazum između Skoplja i Atine”, kao “još jedan primjer zloćudne aktivnosti ruske države”.

Prespanskim sporazumom potpisanim 2018. godine okončan je skoro trodecenijski spor oko imena između Atine i Skoplja, i otvorilo put za Sjevernu Makedoniju da se pridruži NATO-u i EU. Palmer je izrazio nadu da će Savjet EU u martu odlučiti da otvori pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Željeli bismo da vidimo da se vrata otvore. Obije zemlje odgovaraju zahtjevima i nadamo se da će Evropski savjet to priznati time što će pristati da otvori pregovore za vrijeme svog sastanka u martu,” rekao je.

Palmer je prošlog avgusta imenovan za specijalnog izaslanika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan.

DO 18 SATI

Zbog sanacije kvara na glavnom distributivnom cjevovodu u bjelopoljskom naselju Rasadnik, bez vode je od 09:30 do 18 sati nekoliko gradskih i prigradskih naselja.

“Bez vode do 18 sati su gradska i prigradska naselja:  Ravna Rijeka, Kruševo, Ribarevine, Rakonje, Medanovići, Rasadnik, Babića brijeg, Pripčići i  dio Zaimovića livada, U Rasovu, Resniku, Strojtanici i dijelu  Gornje Lješnice, a naseljima koja gravitiraju na visočijim kotama biće smanjen pritisak”, saopštili su iz Vodovoda-Bistrica.

Vukoman Kljajević, RCG

PISMA-BOMBE

U kancelarijama pošte u Amsterdamu i gradu Kerkrade na jugu Holandije odjeknule su eksplozije od kojih niko nije povrijeđen, saopštila je policija.

Policija sumnja da su aktivirane bombe skrivene u pismima.

Krajem decembra i početkom januara niz pisama-bombi poslato je na adrese sedam firmi u Amsterdamu, Roterdamu, Utrehtu i Mastrihtu. Sve ih je pratilo prijeteće pismo.

Bombe su napravljene kako bi izgledalo da su poslate iz centralne agencije za prikupljanje pošte CIB.

VULIN

Vrlo je zanimljivo da oni imaju problem što dolazi neko iz Srbije. Mi smo susjedne zemlje, šta je loše u tome, upitao je Srpski ministar odbrane, Aleksandar Vulin na RTS-u.

Srpski ministar odbrane, Aleksanar Vulin, rekao je za RTS da je Srbija sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem na čelu jedini garant mira u regionu. Istakao je da Srbi u Crnoj Gori nemaju pravo na jezik, pismo, ni da se mole u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Vulin je, gostujući u Dnevniku RTS-a istakao da on nije kritičar Crne Gore, kako ga često nazivaju, već kritičar vlasti koja pokušava da otme hramove i manastrie Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Vulin je juče posjetio grob bivšeg ministra odbrane SRJ Pavla Bulatovića, 20 godina od njegovog ubistva. Međutim, delegaciji Srbije je zabranjeno da uđe u uniformama.

On je rekao da to nije očekivao i istakao da nije bio u privatnoj posjeti, već je došao u ime Ministarstva odbrane.

“Vrlo je zanimljivo da oni imaju problem što dolazi neko iz Srbije. Mi smo susjedne zemlje, šta je loše u tome”, upitao je Vulin.

Naveo je da se mitropolit Amfilohije zahvalio srpskoj delegaciji, ali da je dodao da je sramotno što ministar odbrane Crne Gore nije došao da oda poštu Bulatoviću.

Povodom zabrane ulaska u uniformama, Vulin je rekao da je delegacija Srbije sve do ponedjeljka u pola tri popodne imala apsolutnu dozvolu crnogorskih vlasti, ali da su oni o 21.30 pozvali srpskog ambasadora da mu saopšte promijenjenu odluku.

“Učinili su sve da bismo mi rekli da nećemo da dođemo”, rekao je Vulin.

Ističe i da je, kada je Aleksandar Vučić želio da obiđe Srbe u Crnoj Gori, odmah došlo do gunđanja i navoda kako je to miješanje u unutrašnje stvari drge države.

Vulin je rekao da je u Srbiju svako dobrodošao da obiđe sunarodnike i vidi kako se prema njima odnosi.

Srpski ministar odbrane je rekao da je prema zvaničnoj statistici Srba u Crnoj Gori oko 25 odsto a samo ih je pet odsto zaposleno u javnim službama. Kaže da oni nemaju pravo na pismo, jezik, ni elementarno pravo da se mole u Srpkoj pravoslavnoj crkvi.

Kako je rekao, sve što se desi u Hrvatskoj, par godina kasnje se desi i u Crnoj Gori.

DRASTIČNO SMANJENJE

Naučnici koji su istraživali populaciju pingvina na Antarktiku otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za 77 odsto otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.

“Ovakvi padovi u populaciji sugerišu da se ekosistem Južnog okeana bitno promijenio u zadnjih 50 godina i da to utiče na prehrambeni lanac i vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko faktora, svi dokazi koje imamo govore da su za te posljedice odgovorne klimatske promjene”, kažu profesorica ekologije i evolucije na njujorškom Univerzitetu Stoni Bruk i od predvodnica ekspedicije Heder J. Linč..

Nezavisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije “Od Pola do Pola” otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na ostrvu Elefant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluostrva, prenosi Hina.

Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60 odsto od posljednjeg istraživanja 1971. godine.

Naučnici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja.

Frida Bengtson iz Grinpisove kampanje za zaštitu okeana rekla je da su hitno potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti.

“Naučnici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 odsto svjetskih mora do 2030, kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utiecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima”, istaknula je Bengtson.

U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 posto otvorenih mora do 2030. godine.

U zadnjih nekoliko dana aktivisti Grinpisa izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih okeanskih vrsta globalnim Sporazumom.

Skulpture su topljenjem simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu okeana u njihovom ublažavanju.

DRASTIČNO SMANJENJE

Naučnici koji su istraživali populaciju pingvina na Antarktiku otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za 77 odsto otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.

“Ovakvi padovi u populaciji sugerišu da se ekosistem Južnog okeana bitno promijenio u zadnjih 50 godina i da to utiče na prehrambeni lanac i vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko faktora, svi dokazi koje imamo govore da su za te posljedice odgovorne klimatske promjene”, kažu profesorica ekologije i evolucije na njujorškom Univerzitetu Stoni Bruk i od predvodnica ekspedicije Heder J. Linč..

Nezavisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije “Od Pola do Pola” otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na ostrvu Elefant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluostrva, prenosi Hina.

Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60 odsto od posljednjeg istraživanja 1971. godine.

Naučnici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja.

Frida Bengtson iz Grinpisove kampanje za zaštitu okeana rekla je da su hitno potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti.

“Naučnici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 odsto svjetskih mora do 2030, kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utiecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima”, istaknula je Bengtson.

U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 posto otvorenih mora do 2030. godine.

U zadnjih nekoliko dana aktivisti Grinpisa izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih okeanskih vrsta globalnim Sporazumom.

Skulpture su topljenjem simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu okeana u njihovom ublažavanju.

DIREKTOR KARISME

Povodom obilježavanja svjetskog mjeseca borbe protiv trgovine ljudima, Ljubiša Krstajić, osnivač i predsjedavajući UNITAS-a, globalne nevladine organizacije, kao i suosnivač i predsjednik borda direktora Karisma Hotels & Resorts, međunarodne hotelske grupacije, tradicionalnim udarcem u zvono zatvorio je berzu Nasdaq, drugu po veličini berzu u svijetu, odmah nakon njujorške.

Kako je sapšteno iz Karisme, ta čast ukazana je organizaciji UNITAS, koja je prepoznata kao aktivan akter na polju konstantne borbe protiv trgovine ljudima.

“UNITAS je osnovan početkom 2011. godine sa idejom da se u regionu poboljšaju uslovi života. Dijapazon aktivnosti je bio širok, te poslije poplava 2014. i aktivnosti u vezi sa pružanjem pomoći ugroženima u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, 2015. godine nastupa restruktuiranje i kanalisanje globalnih napora Unitasa. Unitas Sjeverna Amerika, Unitas Švajcarska kao kontrolno tijelo za Evopu, i Unitas kancelarija u Beogradu preusmjeravaju sve svoje napore ka borbi protiv trgovine ljudima, sa fokusom na inovativne programe, prvenstveno u sferi edukacije i prevencije, ali i direktnoj pomoći žrtvama trgovine ljudima”, navodi se u saopštenju Karisma Hotels & Resorts.

Vjerujući u moć ujedinjenosti, kako i samo ime kaže, Unitas je ubrzo ostvario partnerstva sa državnim institucijama, NVO sektorom i drugim međunarodnim organizacijama, kao i stručnjacima u ovoj oblasti, kako bi razvio kolaborativna rješenja u borbi protiv trgovine ljudima.

“Brojne poznate ličnosti kontinuirano učestvuju u aktivnostima ove organizacije, kako finansijski, tako i moralno, ali i kao ambasadori dobre volje. UNITAS u Crnoj Gori, Hrvatskoj te drugim zemljama regiona i Evrope djeluje na zajedničkim projektima, kako u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, tako i posredstvom predstavnika državnih institucija. Trenutno je aktuelna regionalna kampanja HopeOn.Today koja broji više od 50 partnerskih organizacija, a u koju se svi zainteresovani mogu priključiti, te pomoći onima, kojima su oduzeta osnovna ljudska i građanska prava, a prevashodno sloboda”, navodi se u saopštenju.

Krstajić je javnosti poznat kao osnivač Karisma Hotels & Resorts globalne, hotelske grupacije, koja i danas uspešno posluje, kako na destinacijama na Karibima, tako i na tržištima Hrvatske i Crne Gore.

Karisma Hotels & Resorts jedna je od vodećih grupacija u svijetu u oblasti hotelskog menadžmenta, koja uspješno posluje i poznata je po svom inovativnom pristupu, postavljajući nove standarde u ponudi odmora sa fokusom na kompletan ugođaj svojih gostiju

“Karisma u svom portfoliu ima 31 hotel i pored Crne Gore posluje i u Hrvatskoj, Meksiku, Dominikanskoj Republici, Jamajci i Kolumbiji. Karisma ima poslovnu strategiju i filozofiju potpuno orijentisanu na svoje goste i inovativnim konceptima se izdvaja od konkurencije, o čemu svjedoče prvenstveno zadovoljni gosti, ali i brojne nagrade i priznanja poput prestižne AAA 4 Diamonds. Takođe, hoteli Grupacije su redovno na najcjenjenijim listama poput Forbes-ove liste Top 10 hotela, zatim listama Conde Nast Traveller, Trip Advisor, Wine Spectator Award of Excellence, a ključnu snagu Karisme čini njeni zaposleni, što je vrjednovano činjenicom da je Grupacija seritifikovana i nalazi se na listi „Great Place to Work”. U oblasti održivog razvoja Karisma se ponosi inicijativama koje realizuje, čemu svjedoče nagrade i sertifikati poput Green Globe, Travelife Gold Award i brojni drugi”, navodi se u saopštenju Karisma Hotels & Resorts.

  • Dragaš: EPCG kroz snažan investicioni ciklus predvodi energetsku tranziciju Crne Gore
    on 24/06/2026 at 13:48

    Elektroprivreda (EPCG) realizuje najdinamičniji investicioni ciklus u svojoj istoriji, usmjeren na razvoj obnovljivih izvora energije, modernizaciju elektroenergetskog sistema i jačanje energetske sigurnosti zemlje, saopštio je izvršni direktor te kompanije, Zdravko Dragaš.

  • U petak početak pripremnih radova na dionici auto-puta Mateševo–Andrijevica
    on 24/06/2026 at 13:36

    Ceremonija povodom početka pripremnih radova na izgradnji druge dionice auto-puta Bar–Boljare, od Mateševa do Andrijevice, biće održana u petak u Mateševu, sa početkom u 18 sati.

  • Keković: Vlada planira da poveća zarade pred izbore
    on 24/06/2026 at 12:35

    Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće sjutra protest ispred zgrade Vlade, u cilju radikalizacije borbe za preko 100 hiljada radnika koji su ostali bez osnovnih prava koja je garantovao Opšti kolektivni ugovor (OKU), saopštili su predstavnici te sindikalne organizacije.

  • Crnogorske organizacije dio sedam LIFE projekata vrijednih gotovo milion eura
    on 24/06/2026 at 11:43

    Kroz LIFE program Evropske unije za životnu sredinu i klimatske akcije obezbijeđeno je gotovo milion eura za sedam projekata u kojima učestvuju crnogorske organizacije. Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saopštilo je da rezultati potvrđuju sve veće kapacitete domaćih institucija i organizacija za učešće u konkurentnim evropskim programima.

  • Miholjska prevlaka dobila sportski teren i dječije igralište
    on 24/06/2026 at 08:50

    Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore završilo je radove na izgradnji sportskog terena i dječijeg igrališta na Miholjskoj prevlaci (Ostrvu cvijeća), vrijedne oko 80.000 eura, čime su građani Tivta dobili nove sadržaje za rekreaciju, igru i druženje.

  • Udruženje prevoznika: Problemi u carini ugrožavaju poslovanje, moguća obustava rada
    on 24/06/2026 at 08:28

    Udruženje prevoznika Crne Gore upozorilo je da dugotrajni problemi u radu Uprave carina, uključujući kvarove informacionih sistema, spore procedure i nedostatak službenika, ozbiljno ugrožavaju poslovanje domaćih prevoznika. Posebno ukazuju na zastoje na graničnom prelazu Debeli Brijeg i traže hitne mjere, uz najavu mogućnosti obustave rada ukoliko ne dođe do rješavanja problema.

  • MMF završio misiju u Crnoj Gori: Preporuke za jačanje fiskalne stabilnosti i budžetskog okvira
    on 24/06/2026 at 08:08

    Ministar finansija Novica Vuković sa saradnicima održao je završni sastanak sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), čime je okončana jednonedjeljna ekspertska misija posvećena analizi fiskalnih pravila i pripremi preporuka za dalje jačanje fiskalnog okvira Crne Gore.

  • Pregovori sa Spajićem oko novog OKU-a nijesu održani
    on 24/06/2026 at 07:35

    Vanredna sjednica Socijalnog savjeta, koja je trebalo da se održi u ponedjeljak, odložena je zbog službenog odsustva ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić i članova Vlade, saopštio je predsjednik Socijalnog savjeta, Željko Burić.

  • Slobodan petak jednom mjesečno: Dobitak ili gubitak?
    on 24/06/2026 at 05:30

    Predlog dopuna Zakona o radu, koje podrazumijevaju da posljednji petak u mjesecu bude neradan, imao bi benefite i za zaposlene i za poslodavce, poručuje ispred predlagača poslanik Demokratske Crne Gore Duško Stjepović. I dok se sindikati i poslodavci ne oglašavaju, ekonomski analitičar Davor Dokić za RTCG kaže da bi takvo rješenje bilo udar, naročito na privatni sektor.

  • Striković: Ako primirje potraje 60 dana, gorivo bi moglo dodatno da pojeftini
    on 23/06/2026 at 19:09

    Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković kaže da se može očekivati postepeno snižavanje cijena goriva do nivoa koji je prethodio ratu SAD-a, Izraela i Irana, ukoliko primirje potraje najmanje dva mjeseca.