Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1788. predstavnik ruskog dvora u Veneciji Aleksandar Mordvinov ponudio je vladici Petru I saradnju Rusije u borbi protiv Otomanske imperije. Vladika je, uprkos lošem odnosu Rusije prema njemu, prihvatio prijedlog, smatrajući da je to u interesu Crne Gore.

1868 – U crnogorskoj prijestonici osnovana je Cetinjska čitaonica, prva u Crnoj Gori. Po povratku iz Moskve sa sveslovenskog kongresa, crnogorska delegacija koju su predstavljali Petar Vukotić i Ilija Plamenac pokrenula je inicijativu za formiranje čitaonice. U početku je imala 20 članova, među kojima su bili osnivači i tadašnje najznačajnije crnogorske ličnosti. Cetinjska čitaonica imala je izuzetan značaj u to vrijeme, jer je kao kulturno-prosvjetno društvo predstavljala centar narodnog kulturnog preporoda.

1900 –  Rođen je francuski pisac Žak Prever, pjesnik ljubavi, prijateljstva i sreće, autor čuvene «Barbare», veoma popularan među mladima 50-ih godina prošlog vijeka. Poznat je i po scenarijima za filmove Marsela Karnea: «Obala u magli», «Hotel Sjever» , «Djeca Raja» , «Ljubavnici iz Verone».

1914 – U Beogradu je rođen Vladimir Dedijer, jedan od najznačajnijih južnoslovenskih istoričara koji je, prema ocjeni savremenika, krčio nove puteve u istoriografiji, predsjednik Raselovog suda. Nakon Drugog svjetskog rata nalazio se na visokim funkcijama do pada Milovana Đilasa, kada je odbio da se pridruži njegovom linču. Izbačen je s Filozofskog fakulteta u Beogradu i, kako se tada govorilo, „odstranjen iz javnog života“. Nakon afere Đilas postao je profesor na najuglednijim univerzitetima u Evropi i Americi, a 60-ih godina uključio se s Bertrandom Raselom i Žan-Polom Sartrom u rad Raselovog suda, čiji će kasnije biti i predsjednik. U domaćoj i svjetskoj javnosti najpoznatiji je kao autor priloga za biografiju Josipa Broza Tita (1953; 1981; 1983). Napisao je četrdesetak knjiga i studija od kojih posebno mjesto zauzimaju „Sarajevo 1914.“, „Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina“, „Interesne sfere“ i „Vatikan i Jasenovac“. Knjiga „Sarajevo 1914.“ smatra se jednim od najboljih ostvarenja koja se bave uzrocima Prvog svjetskog rata. U Americi je objavljen i njegov partizanski „Dnevnik 1941-1945.“ Vladimir Dedijer umro je u Bostonu 30. novembra 1990. Ne manje poznat je i njegov brat Stevan Dedijer (1911-2004), koji je bio nuklearni fizičar i socijalni teoretičar, prijatelj Crne Gore i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. I Vladimir i Stevan sinovi su Jevta Dedijera, jednog od prvih srpskih gegrafa, rođenog kod Bileće:“na puškomet od crnogorskih kuća“, kako je govorio. Odluku crnogorskih vlasti da se na Lovćenu podigne mauzolej Petru II Petroviću Njegošu i protivljenja toj ideji, koja su dolazila iz Srpske pravoslavne crkve i nacionalističkih intelektualnih krugova u Srbiji, Dedijer je, u listu “Borba” prokomentarisao na sljedeći način:”Aleksandrova zadužbina (kapelica na Lovćenu, podignuta 1925.-prim. Č.Đ.) je oličenje uništenja državnosti Crne Gore, oličenje prevlasti dinastije Karađorđević nad dinastijom Petrović i simbol uništenja nezavisnosti Crnogorsko-primorske mitropolije koju je ona čuvala vjekovima. Zbog ove simbolike nastoji se spasiti Aleksandrova kapela”.

1930 – U Podgorici je rođen književnik Borislav Pekić, autor značajnih romana, pripovijesti, drama i filmskih scenarija. Pekićev prvi roman «Vreme čuda» iz 1965. pobudio je pažnju brojne čitalačke publike. Nakon tog romana uslijedila su djela «Hodočašće Arsenija Njegovana», «Generali ili srodstvo po oružju», «Kako upokojiti vampira», «Besnilo», «Atlantida», «Godine koje su pojeli skakavci» i druga. Za kapitalno sedmotomno djelo «Zlatno runo», Pekić je 1987. dobio Njegoševu nagradu.

1945 – U mjestu Jalta na Krimu sastali su se britanski premijer Čerčil, predsjednik SAD  Ruzvelt i sovjetski lider Staljin, da bi se dogovorili o akcijama za završetak Drugog svjetskog rata i planovima u poslijeratnom periodu. Smatra se da je na toj konferenciji dogovorena podjela sfera uticaja tadašnjih svjetskih sila, što je kasnije dovelo do hladnog rata između komunističkog Istoka i kapitalističkog Zapada.

1994 – Tokom Bosanskog rata, u sarajevskom predgrađu Dobrinja devet ljudi je poginulo, a 15 ranjeno od artiljerijske granate. Među nastradalima, koji su čekali u redu za humanitarnu pomoć, bilo je i troje djece.

2003 – Nakon usvajanja Ustavne povelje u parlamentima Srbije i Crne Gore, Savezna skupština SRJ, na zajedničkoj sjednici oba doma, proglasila je Ustavnu povelju i zakon za njeno sprovođenje, čime je SRJ prestala da postoji. Umjesto SRJ formirana je nova državna zajednica Srbija i Crna Gora.

2004 – Osnivač pakistanskog nuklearnog programa Abdul Kadir Kan prihvatio je punu odgovornost za odavanje tajne nuklearne tehnologije Iranu, Libiji i Sjevernoj Koreji. U kratkom televizijskom obraćanju naciji “Otac pakistanske atomske bombe” izvinio se zbog svojih postupaka. Uz Kadir Kana osumnjičeno je još šest osoba za odavanje podataka.

2005 – U 99. godini umro je Maks Šmeling – bokserska legenda, prvi Evropljanin svjetski šampion u boksu. Titulu svjetskog prvaka Šmeling je osvojio 12. juna 1930. kada je pobijedio Džeka Šarkija i time postao prvi Njemac i Evropljanin koji je postigao to visoko priznanje. Iz ringa se povukao s 43 godine i s 56 pobjeda (39 nokauta), 10 remija i četiri poraza.

2012 – Rusija i Kina uložile su u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija veto na arapsko-evropsku rezoluciju, kojom je traženo da sirijski predsjednik Bašar al Asad napusti vlast zbog krvavog gušenja narodnih protesta. 

2013 – Britanski arheolozi objavili su da  skelet s rascijepljenom lobanjom i krivom kičmom, pronađen 12. septembra 2012. ispod jednog parkinga u Lesteru pripada Ričardu III, čime je riješena petstogodišnja misterija o vječnom počivalištu posljednjeg engleskog kralja iz loze Plantagenet. Poginuo je u 32. godini, u pokušaju da sačuva krunu, u bici protiv Henrija VII kod Bosvortskog polja 1485, kojom je okončan krvavi sukob, poznat u istoriji kao tridesetogodišnji rat dviju ruža između dinastija Jork i Lankaster. Potvrda da pronađene kosti zaista pripadaju Ričardu III potvrđen je analizom DNK uzetom od Kanađanina Majkla Ibsena, direktnog potomka Ričardove sestre Ane od Jorka i još jednog njenog potomka. Ričardovi zemni ostaci sahranjeni su u Lesterskoj katedrali. Ričard III glavni je lik istoimene Šekspirove drame u kojoj je opisan kao grbavi tirjanin koji je ubio dvojicu prinčeva u London taueru.

2014 – U razgovoru sa srpskim patrijarhom Irinejem u Beogradu, lider „Nove“, opozicione prosrpske partije u Crnoj Gori, Andrija Mandić okarakterisao je poziv crnogorskog premijera Mila Đukanovića 10. decembra 2013. srpskim političarima u Crnoj Gori da uđu u Vladu, prevarom kojom, kako je rekao, želi da uvuče Srbe u svoju kriminalnu strukturu. „Sa postojećom kriminalizovanom i korumpiranom vlašću ne zelimo da imamo bilo šta zajedničko, pa čak ni vladu“, rekao je Mandić. Irinej je prema takvom stavu iskazao potpuno razumijevanje i poželio da se u najskorije vrijeme u Crnoj Gori zaustavi, prema njegovom viđenju stvari, progon crkve i diskriminacija nad srpskim narodom. O pozivu Đukanovića Srbima da uđu u Vladu oglasio se i poznati crnogorski slikar Rajko Todorović Todor koji je izjavio da je Đukanović umjesto Srbima da uđu u Vladu, poziv trebao da uputi Crnogorcima. „Pozdravljam poziv svim ljudima koji žele da doprinesu napretku Crne Gore, ali mislim da je poziv Đukanovića Srbima da uđu u Vladu suvišan, jer su naša vlada i državne institucije pune Srba i onih koji su pritajeno čekali rezultate referenduma da bi vidjeli kome će se prikloniti“, kazao je Todorović. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1972 – Velika Britanija i devet drugih zemalja priznalo je Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš.

2000 – Izbor nove austrijske koalicione Vlade s ekstremno desničarskom Slobodarskom strankom Jerga Hajdera izazvao je proteste u Beču i drugim mjestima u Austriji. Izraelski ambasador napustio je Beč, a Evropska unija je uvela političke sankcije Austriji.

2006 – Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, imenovan je za  mandatara nove vlade Republike Srpske.

2007 – Pobjedom njemačke reprezentacije, koja je savladala Poljsku 29:24, u Njemačkoj je završeno 20. svjetsko prvenstvo za rukometaše.

2009 – Vatikan je naredio ultrakonzervativnom biskupu Ričardu Vilijamsonu  da “nedvosmisleno i javno” povuče svoju izjavu kojom je negirao holokaust ako želi da služi  kao biskup Rimokatoličke crkve.

2014 – Uprkos protivljenju konzervativnih i vjerskih organizacija, škotski parlament je većinom glasova usvojio novi Zakon o braku i građanskoj zajednici, kojim je legalizovao gej brakove. 

2014 – Američki ambasador u Rusiji Majkl Mek Fal objavio je da se povlači iz Moskve, navodno zbog razdvojenosti od porodice. Mek Fal je smatran zaslužnim za nastojanje predsjednika Baraka Obame da poboljša odnose s Rusijom. S pojačanjem antiameričkih osjećanja u Rusiji, Mek Fal se, međutim, suočio s kritikama ruskih zvaničnika.

ODLUKA PAPE FRANJA

Palatu Miljori, veličanstveno zdanje iz 19. vijeka koja je vlasništvo Rimokatoličke crkve, umjesto u hotel, Papa Franjo je pretvorio u dom za beskućnike.

Luksuzna palata nalazi se blizu Trga Svetog Petra u Vatikanu, a prije godinu dana su ga napustile časne sestre, koje su tamo obitavale 70 godina. Palata je poslije toga renovirana, pa se postavilo pitanje što će Crkva učiniti s ovom popularnom turističkom atrakcijom.

Zbog svoje blizine ključnim tačkama u Vatikanu, bilo je predloga da se palata pretvori u hotel, koji bi bez svake sumnje dobro zarađivao, jer je ogromnom broju svakodnevnih posjetitelja Rima i Vatikana uvijek potreban kvalitetan smještaj.

Ipak, papa Franjo je čvrsto odlučio da palata Miljori odsad bude siguran dom za beskućnike, prenosi NBC News.

Prilikom svečanog otvaranja renoviranog zdanja, Papa je poručio da ljepota zacjeljuje. On je blagoslovio palatu 31. januara, uoči Svjetskog dana siromaštva.

Palata, koja nosi neslužbeni naziv Palata siromaha, trenutno je dom za oko 50 beskućnika, koji nastanjuju 16 spavaćih soba, dok im tople obroke pripremaju volonteri.

“Ovo mjesto je za mene dom. Imam svoj krevet, svoju sobu i kupaonicu. U potpunosti se razlikuje od spavaonica koje sam do sada posjećivao. Ta mjesta su sličila staji punoj stoke”, kaže 53-godišnji Mario Breza, novi stanar Papinog skloništa.

Povrh toga što je živio na ulici, amputirana mu je noga zbog ozbiljne bolesti, a živi od državne invalidnine u iznosu od 270 eura mjesečno.

Karlo Santoro, pripadnik katoličkog dobrotvornog udruženja Zajednice Sv. Egidija, koja je bila uključena u ovaj projekt, smatra da je palata Miljori pravi spoj krajnosti.

“Riječ je o raskošnom zdanju, tik pored Trga i Bazilike svetog Petra, koje nastanjuju oni koji donedavno nijesu ni imali krov nad glavom”, ističe Santoro.

Ovakvo zanimanje pape Franje za materijalno ugrožene nije novost. On je 2016. pozvao sve ljude koji nemaju dom da prisustvuju služenju mise u Vatikanu, koja je bila posvećena isključivo njima, a tokom tog događaja je oštro osudio način na koji se čitav svijet ophodi prema najsiromašnijim pripadnicima svog društva.

ODLUKA PAPE FRANJA

Palatu Miljori, veličanstveno zdanje iz 19. vijeka koja je vlasništvo Rimokatoličke crkve, umjesto u hotel, Papa Franjo je pretvorio u dom za beskućnike.

Luksuzna palata nalazi se blizu Trga Svetog Petra u Vatikanu, a prije godinu dana su ga napustile časne sestre, koje su tamo obitavale 70 godina. Palata je poslije toga renovirana, pa se postavilo pitanje što će Crkva učiniti s ovom popularnom turističkom atrakcijom.

Zbog svoje blizine ključnim tačkama u Vatikanu, bilo je predloga da se palata pretvori u hotel, koji bi bez svake sumnje dobro zarađivao, jer je ogromnom broju svakodnevnih posjetitelja Rima i Vatikana uvijek potreban kvalitetan smještaj.

Ipak, papa Franjo je čvrsto odlučio da palata Miljori odsad bude siguran dom za beskućnike, prenosi NBC News.

Prilikom svečanog otvaranja renoviranog zdanja, Papa je poručio da ljepota zacjeljuje. On je blagoslovio palatu 31. januara, uoči Svjetskog dana siromaštva.

Palata, koja nosi neslužbeni naziv Palata siromaha, trenutno je dom za oko 50 beskućnika, koji nastanjuju 16 spavaćih soba, dok im tople obroke pripremaju volonteri.

“Ovo mjesto je za mene dom. Imam svoj krevet, svoju sobu i kupaonicu. U potpunosti se razlikuje od spavaonica koje sam do sada posjećivao. Ta mjesta su sličila staji punoj stoke”, kaže 53-godišnji Mario Breza, novi stanar Papinog skloništa.

Povrh toga što je živio na ulici, amputirana mu je noga zbog ozbiljne bolesti, a živi od državne invalidnine u iznosu od 270 eura mjesečno.

Karlo Santoro, pripadnik katoličkog dobrotvornog udruženja Zajednice Sv. Egidija, koja je bila uključena u ovaj projekt, smatra da je palata Miljori pravi spoj krajnosti.

“Riječ je o raskošnom zdanju, tik pored Trga i Bazilike svetog Petra, koje nastanjuju oni koji donedavno nijesu ni imali krov nad glavom”, ističe Santoro.

Ovakvo zanimanje pape Franje za materijalno ugrožene nije novost. On je 2016. pozvao sve ljude koji nemaju dom da prisustvuju služenju mise u Vatikanu, koja je bila posvećena isključivo njima, a tokom tog događaja je oštro osudio način na koji se čitav svijet ophodi prema najsiromašnijim pripadnicima svog društva.

BARNIJE

Glavni pregovarač Evropske unije o Bregzitu Mišel Barnije rekao je danas da su Evropljani poslije Bregzita spremni da dogovore sa Velikom Britanijom “vrlo ambiciozan trgovinski sporazum”.

Taj sporazum će predstavljati “centrlani stub partnerstva” sa Londonom sa ciljem da se eliminišu sve carine i kvote na trgovinsku razmjenu sa evropskim kontinentom, rekao je Barnije danas predstavljajući poziciju Brisela o budućim odnosima EU sa Velikom Britanijom, koja je zvanično istupila iz Unije 31. januara.

Barnije je predstavio u Briselu stav EU o pregovorima o novim odnosima sa Britanijom.

Barnije je takođe upozorio da EU neće prihvatiti da na njenim vratima nastane deregulisana privreda, koja bi profitirala od “prednosti nelojalne konkurencije”.

Sporazum treba da bude zaključen na osnovu “mehanizama koji dozvoljavaju da se održe visoke norme koje imamo po socijalnim, ekološkim, klimatskim, fiskalnim pitanjima i pitanjima državne pomoći”, rekao je Barnije.

Evropska komisija danas je izdala preporuke Evropskom savjetu za otvaranje pregovora o novom partnerstvu sa Velikom Britanijom, koji uključuju sveobuhvatni predlog pregovaračkih direktiva.

BARNIJE

Glavni pregovarač Evropske unije o Bregzitu Mišel Barnije rekao je danas da su Evropljani poslije Bregzita spremni da dogovore sa Velikom Britanijom “vrlo ambiciozan trgovinski sporazum”.

Taj sporazum će predstavljati “centrlani stub partnerstva” sa Londonom sa ciljem da se eliminišu sve carine i kvote na trgovinsku razmjenu sa evropskim kontinentom, rekao je Barnije danas predstavljajući poziciju Brisela o budućim odnosima EU sa Velikom Britanijom, koja je zvanično istupila iz Unije 31. januara.

Barnije je predstavio u Briselu stav EU o pregovorima o novim odnosima sa Britanijom.

Barnije je takođe upozorio da EU neće prihvatiti da na njenim vratima nastane deregulisana privreda, koja bi profitirala od “prednosti nelojalne konkurencije”.

Sporazum treba da bude zaključen na osnovu “mehanizama koji dozvoljavaju da se održe visoke norme koje imamo po socijalnim, ekološkim, klimatskim, fiskalnim pitanjima i pitanjima državne pomoći”, rekao je Barnije.

Evropska komisija danas je izdala preporuke Evropskom savjetu za otvaranje pregovora o novom partnerstvu sa Velikom Britanijom, koji uključuju sveobuhvatni predlog pregovaračkih direktiva.

KONKURENCIJA GOOGLE-U

Kompanija Apple nedavno je predstavila redizajnirane mape svog navigacionog sistema.

Ukratko, novi podaci o mapiranju kompanije Apple su detaljniji, ima Nova verzija Apple Maps je dostupna za sve u SAD, a u Evropu bi trebalo da stigne “za nekoliko mjeseci”, piše Daily Express.

Apple Maps dobiće i nove funkcije koje su u septembru predstavljene u iOS 13 operativnom sistemu.

Najistaknutije je ono što za sada zovu “Razgledanje”, koje se aktivira tako što izaberete ikonicu dvogleda. U suštini, to je njihova verzija “Street view” opcije na Google Maps.

Vidjećemo da li će Apple maps uspjeti da prestigne konkurenciju kada stigne u Evropu.

Svakako da će iOs korisnici imati više izbora tad, pa će se neki prije za ovu aplikaciju odlučiti, nego za Google Maps tačnije podatke o pješacima i preciznije adrese.

KONKURENCIJA GOOGLE-U

Kompanija Apple nedavno je predstavila redizajnirane mape svog navigacionog sistema.

Ukratko, novi podaci o mapiranju kompanije Apple su detaljniji, ima Nova verzija Apple Maps je dostupna za sve u SAD, a u Evropu bi trebalo da stigne “za nekoliko mjeseci”, piše Daily Express.

Apple Maps dobiće i nove funkcije koje su u septembru predstavljene u iOS 13 operativnom sistemu.

Najistaknutije je ono što za sada zovu “Razgledanje”, koje se aktivira tako što izaberete ikonicu dvogleda. U suštini, to je njihova verzija “Street view” opcije na Google Maps.

Vidjećemo da li će Apple maps uspjeti da prestigne konkurenciju kada stigne u Evropu.

Svakako da će iOs korisnici imati više izbora tad, pa će se neki prije za ovu aplikaciju odlučiti, nego za Google Maps tačnije podatke o pješacima i preciznije adrese.

SITI DA ČUVA DRUGO MJESTO

Fudbaler Mančester sitija Fernandinjo rekao je danas da je Liverpul praktično osvojio titulu u engleskom šampionatu, ali i da njegov tim do kraja sezone mora biti jako oprezan kako ne bi ostao bez plasmana u Ligu šampiona.

“Ovo je naša sezona, jasno je da su razgovori važni, jer ne smijemo da dozvolimo da se stvari odvijaju ovako. Liverpul je praktično osvojio ligu, s obzirom na to koliko bodova je ispred nas. Moramo da budemo oprezni do kraja sezone, jer bismo mogli da izgubimo još bodova i nakon toga i naše (drugo) mjesto na tabeli”, rekao je Fernandinjo, prenosi goal.com.

Mančester siti je proteklog vikenda poražen od Totenhema (2:0) i na taj način dodatno smanjio svoje šanse da dođe do titule u Premijer ligi.

Fernandinjo je naveo i da postoji mogućnost da “građani” ostanu bez mjesta koje vodi u Ligu šampiona.

“Mogli bismo čak završiti i van mjesta Lige šampiona, nadam se da ćemo sljedeće nedjelje dobiti pozitivnu reakciju od naših navijača kod kuće, jer je to više nego potrebno”, kazao je Fernandinjo.

SITI DA ČUVA DRUGO MJESTO

Fudbaler Mančester sitija Fernandinjo rekao je danas da je Liverpul praktično osvojio titulu u engleskom šampionatu, ali i da njegov tim do kraja sezone mora biti jako oprezan kako ne bi ostao bez plasmana u Ligu šampiona.

“Ovo je naša sezona, jasno je da su razgovori važni, jer ne smijemo da dozvolimo da se stvari odvijaju ovako. Liverpul je praktično osvojio ligu, s obzirom na to koliko bodova je ispred nas. Moramo da budemo oprezni do kraja sezone, jer bismo mogli da izgubimo još bodova i nakon toga i naše (drugo) mjesto na tabeli”, rekao je Fernandinjo, prenosi goal.com.

Mančester siti je proteklog vikenda poražen od Totenhema (2:0) i na taj način dodatno smanjio svoje šanse da dođe do titule u Premijer ligi.

Fernandinjo je naveo i da postoji mogućnost da “građani” ostanu bez mjesta koje vodi u Ligu šampiona.

“Mogli bismo čak završiti i van mjesta Lige šampiona, nadam se da ćemo sljedeće nedjelje dobiti pozitivnu reakciju od naših navijača kod kuće, jer je to više nego potrebno”, kazao je Fernandinjo.

RAZGOVARAO SA ZELENSKIM

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan kritikovao je danas u Kijevu rusko pripajanje ukrajinskog poluostrva Krim i obećao da će podržati teritorijalni integritet Ukrajine.

Erdogan je rekao i da će Turska pomoći izgradnju smještaja za 500 porodica krimskih Tatara koji su se preselili u druge djelove Ukrajine poslije aneksije Krima.

Krimski Tatari su turkijska etnička grupa čiji su se mnogi pripadnici protivili ruskom pripajanju tog crnomorskog poluostrva.

Rusija je pripojila Krim 2014. godine, što najveći broj država ne priznaje, dok su zapadne zemlje zbog tog poteza uvele sankcije Moskvi.

Na konferenciji za medije posle razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Erdogan je rekao da “Turska ne priznaje nelegitimnu aneksiju Krima” i da “podržava teritorijalni integritet Ukrajine”.

Zelenski je kazao da Ukrajina računa na pomoć Turske po pitanju oslobađanja Krimskih Tatara uhapšenih na Krimu.
Ruske bezbednosne snage na Krimu uhapsile su desetine Krimskih Tatara, optuženih za pripadnost radikalnim islamističkim grupama. Aktivisti za ljudska prava te optužbe odbacuju kao lažne.

Zelenski je rekao da je s Erdoganom razgovarao i o mogućnosti isporuke prirodnog gasa u Ukrajinu preko Turske.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.