POPIVODA OCIJENIO

Aktuelne identitetske podjele u crnogorskom društvu nemaju refleksiju na iseljenike i njihove potomke u Sjevernoj Makedoniji, ocijenio predsjenik Crnogorske zajednice u toj državi Boris Popivoda.

Prema njegovim riječima, identiteti se poštuju ali imaju svoj redosled.

“Prvi identitet za sve naše članove je državni identitet, kojim se potvrđuje ljubav i poštovanje prema matičnoj državi i baštine sve duhovne i kulturne vrednosti koje posjeduje crnogorska viševjekovna tradicija!”, kazao je Popivoda.

Zajednica je osnovana 2006. godine i broji više od 620 članova.

Kako je precizirao, najviše članova je u Skoplju, njih 499, u Ohridu 67, a u Kumanovu 28.

“Organizovani smo kao nezavisna, nepolitička, nepartijska, nevladina, neprofitabilna organizacija građana, dobrovoljno udruženih i organizovanih za zaštitu i ostvarivanje osnovnih prava i sloboda”, kazao je Popivoda.

To je, kako je rekao, u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom za udruženja i fondacije Sjeverne Makedonije.

“Organizovani smo i oganizujemo se saglasno utvrđenim principima, ciljevima i zadacima i drugim oblicima dejstvovanja, koji su istaknuti kao takvi u našem Statutu i koje mi koristimo prilikom donošenja i utvrđivanja plana naših godišnih aktivnosti”, precizirao je Popivoda.

On je rekao da posebna sportska, kulturna i druga udruženja nemaju, i da se jedinstveno zalažu i insistiraju da saglasno odredbama člana 17 Statuta formiraju klubove u gradovima Sjerverne Makedonije.

Pojasnio je da član Zajednice može da bude svaki građanin, državljanin Sjeverne Makedonije koji vodi porijeklo iz Crne Gore, i koji na osnovu slobodno izražene volje, potpisivanjem pristupnice pastaje njen član.

Prema njegovim riječima, veze sa matičnom drzavom održavaju direktno sa Upravom za dijasporu.

“Na nju smo direktno upućeni a isto tako i preko našeg predstavnika, odnosno člana Savjeta za saradnju sa iseljinicima održavamo kontakte sa svim zajednicama naših iseljenika u svijetu”, poručio je Popivoda.

Kako je naveo, direktne kontakte i bliske veze održavaju i sa Ambasadom Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, a po potrebi sa svim drugim organima, od lokalnih organa upravljanja, do najvećih institucija sistema i jedne i druge države.

On je rekao da je odnos Crne Gore prema isleljništvu na najvećem nivou i da se svake godine unapređuje.

Tome, kako je rekao, doprinosi sama organiziciona postavljenost, kako imenovane Uprave koja je izrasla u vrlo respektabilnu instituciju, tako i imenovog Savjeta, čime su se stvorili svi uslovi za jednu kvalitetnu saradnju u cjelini.

“Ima prostora za unaprjeđenje ali mora se konstatovati da su postavljeni čvrsti, realni i adekvatni temelji, kako u normativnom tako i u institicucijalnom smislu”, dodao je Popivoda.

To, kako je naveo, uslovljava da postoje sve pretpostavke i uslovi da ta saradnja može da bude na najvećem nivou evropskih standarda.

“Iskreno, u ovom momentu nemamo nikakvih zamjerki po bilo čemu drugom”, rekao je Popivoda.

Popivoda nema relevantne podatke za ulaganje crnogorske dijaspore iz Sjeverne Makedonije u Crnu Goru.

“Ali možemo slobodno da konstatujemo da, i ako nešto ima, to je minimalno i gotovo zanemarljivo”, naveo je Popivoda.

IZABRANO PREDSJEDNIŠTVO

Opštinski Odbor SDP Kotor izabrao je predsjednika, potpredsjednike i sekretara OO, kao i novi saziv predsjedništva. Za predsjednika je jednoglasno izabran primarijus doktor Ivan Ilić, dok će potpredsjednici OO SDP u narednom periodu biti doktorka Tena Božović, odbornica u Skupštini Opštine i Branko Nedović. Sekretar OO će u narednom periodu biti preduzetnik Zoran Pajović.

“Ivan Ilić je jedan od najuglednijih crnogorskih hirurga, a društveni angažman je započeo tokom devedesetih kroz snažnu podršku ideji građanske, evropske i multinacionlne Crne Gore. Bio je predsjednik Hrvatskog građanskog društva, tadašnje krovne organizacije hrvatskog naroda u Crnoj Gori”, saopšteno je iz kotorskog SDP-a.

On je u pozdravnom govoru, zahvaljujući na podršci, istakao da je potrebno dodatno osnažiti ideju otvorene i tolerantne Crne Gore i među sugrađanima tražiti ono što ih sve zajedno ujedinjuje. 

“Našem gradu je potrebno da sve ono što su naši preci stvarali bude na raspolaganju i našim potomcima. Da imovina ovog grada, od Luke do brojnih vrijednih nekretnina i turistčkih potencijala bude korišćena za opšte dobro, za kvalitetniji život svih naših sugrađana. Zbog toga smo odlučni da nastavimo našu borbu za Kotor koji pripada svima, bez obzira na politčku ili neku drugu osobenost, jer će se tako naš grad razvijati na najbolji način – kao što se razvijao i kroz istoriju”, naveo je Ilić u obraćanju članovima Opštinskog odbora. 

KNEŽEVIĆ PORUČIO

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević kazao je da je jučerašnja akcija policije, tokom koje je privedena njegova majka Ratka, bila provokacija, s ciljem da se izazove agresivna reakcija njega i njegovog brata, kako bi se uvelo vanredno stanje, zabranile litije, a DF-a optužio za rušenje ustavnog poretka.

Jedini grijeh ljudi koji su privedeni, kako je rekao, je to što su svih dana prisutni na molebanima i litijama.

“Ako su mislili da ćemo da odgovorimo agresivno, grdno su se prevarili. Odgovor će biti narod na prvom sljedećem molebanu, pod zastavama crkve, i sa ikonama”, rekao je Knežević na pres konferenciji.

On se zahvalio na podršci predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, liderima političkih partija u Crnoj Gori, i svim intelektualcima…

“Svih 15 građana Zete koji su privedeni juče pušteni su. Moj brat je u Beogradu, doći će sjutra veče, nema razloga da se krije, ali smo željeli da ovom konferencijom pošaljemo poruku da je ovo bila demonstracija sile represivnog aparata”, rekao je Knežević, navodeći kako pouzdano zna da je njegov brat pod mjerama tajnog nadzora.

Reakcija Vučića je, kako je rekao, u skladu sa njegovim ustavnim ovlašćenjima.

“Mi smo mu rekli da je ono što se dešava u Crnoj Gori udar na SPC. Namjera je bila da se izazove naša reakcija mene, mog brata i lidera DF-a, kako bi ispalo da je DF organizator molebana i litija. Nećemo upasti u provokacije, niti ćemo dati da ono što organizuje MCP bude ugušeno na način da (Milo) Đukanović uvede vanredno stanje, iskoristi represivni aparat i uguši molebane i litije”, poručio je Knežević.

On je podsjetio da su njegovoj majci od 70 godina stavili lisice na ruke, odveli je u CB, a onda je spustili u čuvenu betonjerku, s namjerom da podignu prijavu protiv nje.

“Pola sata su pretraživali kuću, ne pokazujući naredbu za to. Na insisiranje moje majke o čemu se radi, pokazali su naredbu sudije Osnovnog suda Miladina Pejovića, jer sumnjiče mog brata da je držao oružje u porodičnoj kući. Oni su tri dana znali da postoji naredba, mogli su da izvrše pretres kad budemo tu brat i ja, ali su čekali da brat i ja odemo za Beograd i organizovali akciju na ženu od 70 godina”, pojasnio je Knežević.

PODGORICA

U Podgorici je prvi put počeo sa realizacijom program za osobe sa invaliditetom (OSI), u okviru kojeg će moći besplatno da treniraju sa personalnim trenerom, uz podršku ljekara i obezbijeđenu opremu za trening.

Bodibilder Stefan Šekularac kazao je na otvaranju Kolos centra da će izabrati šest OSI, kojima će on besplatno voditi treninge, tri puta sedmično, sa ljekarima koji su potrebni za njihovu rehabilitaciju.

„Uz to će, od naših sponzora, dobiti kompletnu propratnu opremu za trening – od guma, kolica, sve što je za trening potrebno. Tih šest članova će nakon tri mjeseca saradnje sa nama, imati doživotno plaćenu članarinu u svim Kolos centrima u Crnoj Gori – Bijelom Polju, Podgorici, Budvi i Tivtu“, istakao je Šekularac.

On je kazao da je novootvoreni Kolos centar poseban, navodeći da sadrži sale za aerobik, personalne treninge, svlačionice, veliku teretanu sa kozmeticki salon, kafe bar, i veliki program će biti organizovan za djecu u parku.

„Ono po čemu smo posebni je aparat devete generacije za fizioterapiju kojim je moguće regenerisati mišiće, sanirati ožiljake, povrede. Jedini takav aparat u Crnoj Gori“, naveo je Šekularac.

Đorđe Popovac kazao je da trenira godinu ipo dana, a da mu je kao OSI, najteže bilo krenuti sa treningom.

Govoreći o tome šta ga je motivisalo da počne da trenira, Popovac je rekao „ograničenje u svemu“.

„Kad sam počeo da treniram, sve mi je postalo lakše i otvorenije. Više ne mogu da opišem koliko mi znači trening. Mnogo. Mene je otvorilo, promijenilo me je skroz. Jednostavno, sad ne bih mogao bez treninga“, rekao je Popovac.

On smatra da OSi moraju trenirati zbog sebe i zdravlja.

„Kad krenu da treniraju, poslije nekog vremena, mnogo će se otvoriti, što fizički to psihički. To je najvažnije u svemu ovome. Teško jeste, ali mora se ići naprijed, nema nazad“, istakao je Popovac.

Instruktor i bodibilder Zlatko Šekularac, kazao je da je svaka osoba za sebe posebna, bilo da ima invaliditet ili ga nema.

„Treba osjetiti tu osobu, treba toj osobi dati volju, treba tu osobu probuditi i pojasniti joj da se ništa ne razlikuje od ostalih. Svaka osoba u našem centru može da vježba kao osoba koja nema invaliditet“, istakao je Šekularac.

On je pojasnio ako je invaliditet noga, vježba se gornji dio tijela, a ako su ruke, pojačava se donji dio tijela.

Šekularac smatra da trening omogućava OSI da lakše funkionišu i uključe se u društvo.

 „Imam klijenta koji je osoba sa invaliditetom, koji nevjerovatne stvari radi u teretani. Jači je mnogo od osoba koje nemaju invaliditet u segmentu snage, treninga, volje, mozga. Mi se vodimo idejom da je sve iz mozga, da nije samo iz mišića“, istakao je Šekularac.

Kolos centar se nalazi i Bloku IV, a sve zainteresovane OSI se mogu prijaviti za Program putem Fejsbuk stranice Kolos centra.

EUROSUPER SKUPLJI

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,35 eura, a u Albaniji 1,41 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,28 eura, odnosno 1,1 eura i 1,18 eura.

euraosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Ruminiji gdje košta 1,09 eura, a najskuplji u Holandiji 1,68 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. euraodizel u Albaniji i Srbiji košta po 1,4 eura, a Hrvatskoj 1,33 eura.

Litar euraodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno 97 centi.

Najjeftiniji euraodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Velike Britanije 1,58 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.