POZIV NA DIJALOG

Sjedinjene Države poštuju pravo suverenih država da usvajaju zakone i pozivaju sve strane da pokažu uzdržanost i izbjegnu bilo kakve akcije koje mogu da dovedu do jačanja napetosti, ili nasilne akcije i da vode konstruktivan dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

To je saopšteno iz Stejt departmenta, u odgovoru na pitanje Glasa Amerike da prokomentariše rast tenzija između Crne Gore i Srbije zbog usvajanja tog Zakona.

U pisanom odgovoru portparola Stejt departmenta, navodi se da SAD poštuju pravo svih suverenih zemalja da usvajaju i primjenjuju zakone, usklađene sa demokratskim normama i bez stranog miješanja.

Takođe se ističe da Sjedinjene Države snažno podržavaju osnovne slobode, kao što su sloboda govora, udruživanja i okupljanja i prava pojedinaca da mirnim putem izražavaju svoju slobodu vjere, ili ubjeđenja.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1468. umro je u Lješu Đurađ Kastriot-Skenderbeg, sin istaknutog arbanaškog kneza Ivana Kastriota. Nakon što je primio islam i nazvao se Skenderbegom 1443. odmetnuo se od sultana i zagospodario Krojom. Okupljajući Albance pod  crvenu zastavu s dvoglavim orlom, predvodio je borbe protiv otomanskog osvajača u Albaniji. Među Skenderbegovim bliskim saradnicima u tim borbama bili su Crnojevići. Skenderbegova sestra Marija bila je majka Ivana Crnojevića.

1808 – Napoleon je anektirao Dubrovačku republiku. Aneksiju je proglasio general Ogist Marmon, vojvoda od Raguze. Dubrovačka republika formalno je prestala da postoji i više nikada nije obnovljena.

1841–  U Kovilju je rođen Laza Kostić, srpski pjesnik, dramski pisac, novinar, političar. Boravio je u Crnoj Gori, u nekoliko navrata, od 1871. do 1891. Visoko je cijenio crnogorsko slobodarstvo i vitešku tradiciju. Izvještavao je za njemačke listove tokom crnogorsko-turskog rata od 1877. do 1878. Bio je miljenik crnogorskog dvora. Laza Kostić je uređivao »Glas Crnogorca« od 1885. do 1891. kada je napustio Crnu Goru.

1879 – Na Virpazaru je održan sastanak između crnogorskih i turskih izaslanika radi predaje teritorija koje su, shodno odlukama Berlinskog kongresa, pripale Crnoj Gori, odnosno Otomanskom carstvu, a koje su bile u vojnom posjedu jedne ili druge države. Protokol su činile odredbe o povlačenju vojske i rokovima povlačenja iz pojedinih garnizona – turske iz Žabljaka, Spuža i Podgorice, a crnogorske vojske iz Ulcinja.

1919 – Donesena je uredba o privremenom ustrojstvu Ministarstva vjera u Crnoj Gori. Bio je to prvi korak ka ukidanju autokefalne Crnogorske mitropolije i njenom prisajedinjenju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

1946 – Jugoslovenska ustavotvorna skupština donijela je prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije, zajednice ravnopravnih naroda, koji su na osnovu prava na samoopredjeljenje izrazili želju da žive zajedno.

1949 – Osnovan je Odsjek za kinematografiju pri Ministarstvu prosvjete Narodne Republike Crne Gore, a potom i Odjeljenje za kinematografiju, koje je ukinuto 1950.

1956 – Umro je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih priča za djecu »Vini Pu«.

1957 – Osnovan je u Bijelom Polju Zavičajni muzej koji je kao samostalna ustanova radio do 1965.

1962 – Umro je karikaturista Petar Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista.

1964 – Ka Mjesecu je lansirana sovjetska automatska stanica »Luna 9«, koja se tri dana kasnije spustila i emitovala prve televizijske snimke površine  Mjeseca.

1974 – Umro je američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od osnivača kompanije »Metro-Goldvin-Majer«.

1996 – Specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Elizabet Ren saopštila je da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom Bosanskog rata pored Srba odgovorni i bosanski Hrvati i Muslimani.

2003 – U Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju premijerno je izvedena opera »Enej i Didona« engleskog kompozitora iz XVII vijeka Henrija Persla. U izvedbi su učestvovali solisti iz Njemačke, Kamerni hor cetinjske Muzičke akademije i Kamerni orkestar »Princ Mirko« Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Dirigent je bio Egon Mihailović, a reditelj, scenograf, koreograf i kostimograf Nils Badenhop. Uloge su tumačili: Kristina Nikolet, Stefan Grinvald, Astrid Kesler, Anželika Veber, Zorana Latković, Amanda Stojović, Saša Barjaktarović, Nils Badenhop, Aleksa Martinović, Tomo Pejanović i Nikola Batrićević. Opera »Enej i Didona« izvedena je u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, budvanskog Grad-teatra i Muzičke akademije na Cetinju.

2004 – Književna nagrada “Miroslavljevo jevanđelje” dodijeljena je crnogorskom piscu Balši Brkoviću za roman ” Privatna galerija”.

2008 – U obraćanju članovima vatikanskog odsjeka za doktrinu vjere, papa Benedikt XVI izjavio je da su istraživanja matičnih ćelija, vještačka oplodnja i mogućnost ljudskog kloniranja poljuljali ljudsko dostojanstvo i da je crkva dužna da brani velike vrijednosti dovedene u pitanje.

2010 – U porodilištu u Meljinama kod Herceg Novog prvi put je u Crnoj Gori  iz pupčane vrpce jedne porodilje uzeta krv u cilju očuvanja matičnih ćelija.

2010 – U 76. godini umro je argentinski pisac i novinar Tomas Eloj Martines, koji se proslavio knjigom “Evita” (1995), u kojoj je opisao sudbinu posmrtnih ostataka Eve Peron, supruge bivšeg argentinskog predsjednika Huana Dominga Perona.

2011 – Predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić primio je proslavljenu svjetsku umjetnicu crnogorskog porijekla Marinu Abramović, koja mu je predstavila projekat „Marina Abramović Comuniti centar Obod Cetinje“. „Želim da u Crnoj Gori zažive dobre ideje i da Cetinje postane savremeni centar umjetnosti“ – kazala je Marina Abramović.

2011 – U 78. godini umro je britanski kompozitor Džon Bari, dobitnik pet Oskara za filmsku muziku. U toku 50-godišnje karijere, Bari je dobio i četiri Gremija i jedan Zlatni globus. Među filmovima za čiju je muziku dobio Oskara ističu se:“Ples s vukovima“ i „Moja Afrika“.

2012 – Skupštinski odbor za nauku, kulturu i prosvjetu podržao je glasovima vladajuće koalicije ( DPS-SDP) predlog zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, kojim je predviđeno njeno spajanje s Dukljanskom akademijom nauka i umjetnosti. Protiv predloženog zakona glasali su predstavnici opozicije, dok je poslanik Kluba albanskih stranaka Vaselj Siništaj bio uzdržan.

2013 – Vlada Crne Gore formirala je Etički odbor, čiji je zadatak da, saglasno Etičkom kodeksu, daje mišljenje o optužbama na ponašanje državnih službenika i namještenika, te da u vezi s primjenom Etičkog kodeksa prati njegovu realizaciju, inicira izmjene i dopune propisa u oblasti službeničke etike i promoviše etičke standarde i pravila ponašanja.

2014 – U 93. godini umro je mađarski reditelj Mikloš Jančo, čiji su filmovi svojevrsno propitivanje savjesti intelektualaca. Tokom 60-ih godina prošlog vijeka kritičari su ga svrstavali u red velikih reditelja kao što su Mikelanđelo Antonioni i Ingmar Bergman. Smatran je i majstorom kompozicije dugog kadra. U Kanu je 1972. dobio nagradu za režiju za film „Crveni psalm“, a 1990. Zlatnog lava u Veneciji za cjelokupno djelo. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1967 – U požaru je stradalo do tada najjače grafičko-izdavačko preduzeće u Crnoj Gori  »Obod« na Cetinju.

2008 – Premijer crnogorske Vlade Željko Šturanović podnio je ostavku na tu funkciju zbog zdravstvenih problema.

2008 – Beogradski dnevni list “Blic” objavio je da su članovi porodice bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića – supruga Mirjana i sin Marko dobili azil u Rusiji i da je Srbija za  njima raspisala međunarodnu potjernicu.

2012 – Prodor hladnog arktičkog talasa donio je sniježne padavine i velike hladnoće na širem području Evrope. Usljed niskih temperatura u mnogim državama umrlo je blizu šezdeset osoba.

2012 – Nakon katastrofe u Fukušimi, japanske vlasti ograničile su trajanje nuklearnih reaktora na četrdeset godina.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1468. umro je u Lješu Đurađ Kastriot-Skenderbeg, sin istaknutog arbanaškog kneza Ivana Kastriota. Nakon što je primio islam i nazvao se Skenderbegom 1443. odmetnuo se od sultana i zagospodario Krojom. Okupljajući Albance pod  crvenu zastavu s dvoglavim orlom, predvodio je borbe protiv otomanskog osvajača u Albaniji. Među Skenderbegovim bliskim saradnicima u tim borbama bili su Crnojevići. Skenderbegova sestra Marija bila je majka Ivana Crnojevića.

1808 – Napoleon je anektirao Dubrovačku republiku. Aneksiju je proglasio general Ogist Marmon, vojvoda od Raguze. Dubrovačka republika formalno je prestala da postoji i više nikada nije obnovljena.

1841–  U Kovilju je rođen Laza Kostić, srpski pjesnik, dramski pisac, novinar, političar. Boravio je u Crnoj Gori, u nekoliko navrata, od 1871. do 1891. Visoko je cijenio crnogorsko slobodarstvo i vitešku tradiciju. Izvještavao je za njemačke listove tokom crnogorsko-turskog rata od 1877. do 1878. Bio je miljenik crnogorskog dvora. Laza Kostić je uređivao »Glas Crnogorca« od 1885. do 1891. kada je napustio Crnu Goru.

1879 – Na Virpazaru je održan sastanak između crnogorskih i turskih izaslanika radi predaje teritorija koje su, shodno odlukama Berlinskog kongresa, pripale Crnoj Gori, odnosno Otomanskom carstvu, a koje su bile u vojnom posjedu jedne ili druge države. Protokol su činile odredbe o povlačenju vojske i rokovima povlačenja iz pojedinih garnizona – turske iz Žabljaka, Spuža i Podgorice, a crnogorske vojske iz Ulcinja.

1919 – Donesena je uredba o privremenom ustrojstvu Ministarstva vjera u Crnoj Gori. Bio je to prvi korak ka ukidanju autokefalne Crnogorske mitropolije i njenom prisajedinjenju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

1946 – Jugoslovenska ustavotvorna skupština donijela je prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije, zajednice ravnopravnih naroda, koji su na osnovu prava na samoopredjeljenje izrazili želju da žive zajedno.

1949 – Osnovan je Odsjek za kinematografiju pri Ministarstvu prosvjete Narodne Republike Crne Gore, a potom i Odjeljenje za kinematografiju, koje je ukinuto 1950.

1956 – Umro je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih priča za djecu »Vini Pu«.

1957 – Osnovan je u Bijelom Polju Zavičajni muzej koji je kao samostalna ustanova radio do 1965.

1962 – Umro je karikaturista Petar Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista.

1964 – Ka Mjesecu je lansirana sovjetska automatska stanica »Luna 9«, koja se tri dana kasnije spustila i emitovala prve televizijske snimke površine  Mjeseca.

1974 – Umro je američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od osnivača kompanije »Metro-Goldvin-Majer«.

1996 – Specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Elizabet Ren saopštila je da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom Bosanskog rata pored Srba odgovorni i bosanski Hrvati i Muslimani.

2003 – U Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju premijerno je izvedena opera »Enej i Didona« engleskog kompozitora iz XVII vijeka Henrija Persla. U izvedbi su učestvovali solisti iz Njemačke, Kamerni hor cetinjske Muzičke akademije i Kamerni orkestar »Princ Mirko« Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Dirigent je bio Egon Mihailović, a reditelj, scenograf, koreograf i kostimograf Nils Badenhop. Uloge su tumačili: Kristina Nikolet, Stefan Grinvald, Astrid Kesler, Anželika Veber, Zorana Latković, Amanda Stojović, Saša Barjaktarović, Nils Badenhop, Aleksa Martinović, Tomo Pejanović i Nikola Batrićević. Opera »Enej i Didona« izvedena je u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, budvanskog Grad-teatra i Muzičke akademije na Cetinju.

2004 – Književna nagrada “Miroslavljevo jevanđelje” dodijeljena je crnogorskom piscu Balši Brkoviću za roman ” Privatna galerija”.

2008 – U obraćanju članovima vatikanskog odsjeka za doktrinu vjere, papa Benedikt XVI izjavio je da su istraživanja matičnih ćelija, vještačka oplodnja i mogućnost ljudskog kloniranja poljuljali ljudsko dostojanstvo i da je crkva dužna da brani velike vrijednosti dovedene u pitanje.

2010 – U porodilištu u Meljinama kod Herceg Novog prvi put je u Crnoj Gori  iz pupčane vrpce jedne porodilje uzeta krv u cilju očuvanja matičnih ćelija.

2010 – U 76. godini umro je argentinski pisac i novinar Tomas Eloj Martines, koji se proslavio knjigom “Evita” (1995), u kojoj je opisao sudbinu posmrtnih ostataka Eve Peron, supruge bivšeg argentinskog predsjednika Huana Dominga Perona.

2011 – Predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić primio je proslavljenu svjetsku umjetnicu crnogorskog porijekla Marinu Abramović, koja mu je predstavila projekat „Marina Abramović Comuniti centar Obod Cetinje“. „Želim da u Crnoj Gori zažive dobre ideje i da Cetinje postane savremeni centar umjetnosti“ – kazala je Marina Abramović.

2011 – U 78. godini umro je britanski kompozitor Džon Bari, dobitnik pet Oskara za filmsku muziku. U toku 50-godišnje karijere, Bari je dobio i četiri Gremija i jedan Zlatni globus. Među filmovima za čiju je muziku dobio Oskara ističu se:“Ples s vukovima“ i „Moja Afrika“.

2012 – Skupštinski odbor za nauku, kulturu i prosvjetu podržao je glasovima vladajuće koalicije ( DPS-SDP) predlog zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, kojim je predviđeno njeno spajanje s Dukljanskom akademijom nauka i umjetnosti. Protiv predloženog zakona glasali su predstavnici opozicije, dok je poslanik Kluba albanskih stranaka Vaselj Siništaj bio uzdržan.

2013 – Vlada Crne Gore formirala je Etički odbor, čiji je zadatak da, saglasno Etičkom kodeksu, daje mišljenje o optužbama na ponašanje državnih službenika i namještenika, te da u vezi s primjenom Etičkog kodeksa prati njegovu realizaciju, inicira izmjene i dopune propisa u oblasti službeničke etike i promoviše etičke standarde i pravila ponašanja.

2014 – U 93. godini umro je mađarski reditelj Mikloš Jančo, čiji su filmovi svojevrsno propitivanje savjesti intelektualaca. Tokom 60-ih godina prošlog vijeka kritičari su ga svrstavali u red velikih reditelja kao što su Mikelanđelo Antonioni i Ingmar Bergman. Smatran je i majstorom kompozicije dugog kadra. U Kanu je 1972. dobio nagradu za režiju za film „Crveni psalm“, a 1990. Zlatnog lava u Veneciji za cjelokupno djelo. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1967 – U požaru je stradalo do tada najjače grafičko-izdavačko preduzeće u Crnoj Gori  »Obod« na Cetinju.

2008 – Premijer crnogorske Vlade Željko Šturanović podnio je ostavku na tu funkciju zbog zdravstvenih problema.

2008 – Beogradski dnevni list “Blic” objavio je da su članovi porodice bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića – supruga Mirjana i sin Marko dobili azil u Rusiji i da je Srbija za  njima raspisala međunarodnu potjernicu.

2012 – Prodor hladnog arktičkog talasa donio je sniježne padavine i velike hladnoće na širem području Evrope. Usljed niskih temperatura u mnogim državama umrlo je blizu šezdeset osoba.

2012 – Nakon katastrofe u Fukušimi, japanske vlasti ograničile su trajanje nuklearnih reaktora na četrdeset godina.

NAGODBA

Kompanija Fejsbuk potvrdila je da će isplatiti 550 miliona dolara u nagodbi koja je rezultat tužbe zbog korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Kako prenosti The Verge, slučaj traje od 2015. godine, a u tužbi se navodi da je Faejsbukova prvobitna verzija alata Tag Suggestions, koji skenira lice korisnika na fotografija i predlaže tagovanje osoba, pohranjivala biometrijske podatke bez pristanka korisnika. Time je, navodi se, prekršen zakon o privatnosti biometrijskih informacija.

Fejsbuk je 2018. godine postao transparentniji i korisnicima je objasnio tehnologiju prepoznavanja lica. Uz to ih je i usmjerio na stranicu za podešavanja gdje mogu onemogućiti ovu opciju.

Prošle godine je kompanija napravila promjenu, pa je prepoznavanje lica dostupno samo kao opcija.

Fejsbuk je prijavio prihod od 21 milijardu dolara za četvrti kvartal 2019. godine.

NAGODBA

Kompanija Fejsbuk potvrdila je da će isplatiti 550 miliona dolara u nagodbi koja je rezultat tužbe zbog korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Kako prenosti The Verge, slučaj traje od 2015. godine, a u tužbi se navodi da je Faejsbukova prvobitna verzija alata Tag Suggestions, koji skenira lice korisnika na fotografija i predlaže tagovanje osoba, pohranjivala biometrijske podatke bez pristanka korisnika. Time je, navodi se, prekršen zakon o privatnosti biometrijskih informacija.

Fejsbuk je 2018. godine postao transparentniji i korisnicima je objasnio tehnologiju prepoznavanja lica. Uz to ih je i usmjerio na stranicu za podešavanja gdje mogu onemogućiti ovu opciju.

Prošle godine je kompanija napravila promjenu, pa je prepoznavanje lica dostupno samo kao opcija.

Fejsbuk je prijavio prihod od 21 milijardu dolara za četvrti kvartal 2019. godine.

NAGODBA

Kompanija Fejsbuk potvrdila je da će isplatiti 550 miliona dolara u nagodbi koja je rezultat tužbe zbog korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Kako prenosti The Verge, slučaj traje od 2015. godine, a u tužbi se navodi da je Faejsbukova prvobitna verzija alata Tag Suggestions, koji skenira lice korisnika na fotografija i predlaže tagovanje osoba, pohranjivala biometrijske podatke bez pristanka korisnika. Time je, navodi se, prekršen zakon o privatnosti biometrijskih informacija.

Fejsbuk je 2018. godine postao transparentniji i korisnicima je objasnio tehnologiju prepoznavanja lica. Uz to ih je i usmjerio na stranicu za podešavanja gdje mogu onemogućiti ovu opciju.

Prošle godine je kompanija napravila promjenu, pa je prepoznavanje lica dostupno samo kao opcija.

Fejsbuk je prijavio prihod od 21 milijardu dolara za četvrti kvartal 2019. godine.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik države i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović poručio je večeras kako je “hajka koja se vodi protiv Crne Gore zasnovana na besprizornim lažima”.

Đukanović je kazao kako oni koji stoje iza toga “računaju da se iz neznanja niko neće oduprijeti.

“E pa ima nas mnogo više nego u ovoj sali koji će se tim lažima oduprijeti”, kazao je Đukanović, na sjednici Opštinskog odbora DPS-a Glavnog grada.

On je poručio da je danas riječ o novoj Crnoj Gori.

“Ovo je Crna Gora koja je samopouzdana, koja vjeruje da može da živi na temelju svog rada, mnogo bolje nego što je ikada u svojoj istoriji živjela. Ovo je dostojanstvena Crna Gora, koja želi partnerstvo sa svima, počev od susjeda, pa i na široj sceni, ali ne želi tutora”, kazao je Đukanović.

Đukanović je ocijenio da se debata o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, koliko god donijela neprijatnosti, pokazala kao vrlo korisna i otrežnjujuća za one koji su živjeli u iluziji da je pitanje crnogorske nezavisnosti završeno 21. maja 2006. i utvrđeno članstvom u NATO Alijansi.

“Situacija povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazuje da je nažalost jedan velikodržavni nacionalizam i dalje veoma živahan u svojoj namjeri da potire Crnu Goru i da preuzme one ingerencije koje neupitno pripadaju svakoj nezavisnoj, suverenoj državi. Velikodržavni nacionalizam koji pokušava da donosi odluke umjesto crnogorskih institucija. Taj samozvani nacionalizam štiti prava građana jedne nacionalnosti u Crnoj Gori umjesto nadležnih državnih institucija zaduženih da štite prava svih građana, bez obzira na njihovu vjeru i naciju. Taj velikodržavni nacionalizam pretenduje da uređuje magistralni put razvoja Crne Gore. Zato, po meni, ova debata nije o Zakonu niti o imovini. Ovo je debata o državi” istakao je Đukanović.

Lider DPS-a je ocijenio da protivnici Crne Gore ne miruju.

“Oni žive u uvjerenju da će Crna Gora kad tad nestati. Konačno, neki od najvećih crkvenih velikodostojnika i političkih lidera, izvan države Crne Gore, kažu da države nastaju i nestaju. To postoji kao nada i postoji vrlo konzistento i uporna nepokolobljiva strategija da se ta nada pretvori u realnost. Moramo ih razočarati. Moramo pokazati nacionalnu odgovornost, odlučnost, razboritost, da sve nesporazume koje imamo i sva nezadovoljstva koje imamo potisnemo u drugi plan kada je u pitanju odbrana naše državne kuće”, poručio je Đukanović.

On je podsjetio da tamo gdje su “sveštenici SPC barjačili, tamo najčešće Srba više nema, ili ih ima mnogo manje nego što ih je bilo prije nego što se crkva latila političkog posla”.

“I umjesto da su sa tim naukom izašli iz tog tragičnog iskustva, nažalost, dobar dio njih je sada našao utočište u Crnoj Gori, kao i u svakoj ranijoj prilici otvorili smo vrata za svakog nevoljnika. Pod plaštom priče o Zakonu i potencijalnom otuđivanju imovine i po tom osnovu ugroženosti jedne srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori vodi se vrlo perfidni i vrlo opasni rat protiv naše države, mnogo je i onih u Crnoj Gori koji povedeni idejom da promijene vlast, bilo da je riječ o opoziciji, bilo onima koji su od devedesetih godina radili protiv Crne Gore, ili drugi koji su formirani kao navodno nezavisni procrnogorsko orjentisani, a danas su na pozicijama štampane “Svetigore” i rade sve što su radili i zakleti protivnici Crne Gore”, rekao je Đukanović.

Đukanović je ponovio kako se plasiraju manipulacije o “otimanju svetinja”.

“Od koga otimamo svetinje – od samih sebe. Ono što mi pokušavamo jeste da vratimo ono što je uzurpirano. Jedino ko najavljuje uzurpaciju su vladike Episkopskog savjeta SPC. Episkop zahumsko hercegovački Atanasije, član Episkopskog savjeta SPC najavio je da će, ako ne budemo dovoljno poslušni, mošti Svetog Vasilija Ostroškog odnijeti u Hercegovinu. E pa da se ne bismo igrali ovo mora biti državno. Svetinje su dio kulture, istorijske baštine svakog naroda i samo težak manipulator može to negirati. Dakle, ovdje nije riječ o nekom presedanu koji želi da uspostavi država Crna Gora. Ne, ovdje je riječ o pokušaju da se jednom medijskom i političkom galamom otme od Crne Gore, ili zadrži ono što se već otelo”, poručio je on.

Đukanović je podsjetio da i u Srbiji ima dosta državne svojine među objektima koje koristi SPC.

“Uprkos našem uvjerenju da je riječ o državnoj imovini, u Zakonu je propisana besprekorna pravna procedura koja će nama pomoći da dokažemo u to što vjerujemo, a njima da odbrane to što misle da je njihovo”, rekao je Đukanović.

Predsjednik DPS-a je kazao da Zakon propisuje proceduru, od popisivanja imovine do Upravnog, Vrhovnog, Ustavnog suda, ili Suda u Strazburu.

“Kome to smeta, sem onome ko zna da nema ni jednog dokumenta”, konstatovao je Đukanović i dodao da Zakon nije uzrok protesta.

“On je samo alibi za anticrnogorsku kampanju kojom se Crna Gora želi prinuditi na kapitulaciju. Tezama da ovdje nijesu svi ravnopravni, da u Crnoj Gori postoji institucija koja je nadređena svima pa i samoj državi. U čije ime logično odlučuje stariji brat, uz pomoć onog još snažnijeg i još brojnijeg brata. Čast i maksimalno poštovanje našoj braći, i jednima i drugima. U Crnoj Gori će odlučivati građani Crne Gore! Nećemo pristati ni na kakve ucjene. Ako neko računa da će upornošću i istrajnošću protesta dovesti do toga da se nagodimo tako što ćemo se odreći države i državne imovine Crne Gore, ne može”, poručio je Đukanović.

Otvarajući sjednicu Odbora Glavnog grada, predsjednik podgoričkog DPS-a Časlav Vešović je istakao da je neohodno razdvojiti odnos prema onima koji pokušavaju da manipulišu i podignu političke tenzije, prije svega prema političkoj konkurenciji i njima bliskim vjerskim krugovima, od odnosa prema onima koji su toj manipulaciji podložni.

On je takođe naveo da su manipulativne priče o otimanju bilo čije imovine, o protjerivanju sveštenika i ugroženim ljudskim pravima bilo koje vjerske zajednice, te da je zapravo riječ o notornim neistinama.

“Prema onima koji pokušavaju da manipulišu moramo pokazati jasan i oštar stav, kako bismo zaustavili njihove manipulacije i antidržavno djelovanje, dok prema onima koji su podložni manipulaciji moramo biti senzitivniji i sa mnogo više razumijevanja kako bismo im objasnili činjenično stanje”, kazao je Vešović.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković istakao je da je crkva neraskidivi dio crnogorskog identiteta, te da uprkos propagandi koja traje decenijama, moramo biti istrajni u ovoj zajedničkoj bici za našu državu, kako bismo zaokružili državni i nacionalni identitet.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik države i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović poručio je večeras kako je “hajka koja se vodi protiv Crne Gore zasnovana na besprizornim lažima”.

Đukanović je kazao kako oni koji stoje iza toga “računaju da se iz neznanja niko neće oduprijeti.

“E pa ima nas mnogo više nego u ovoj sali koji će se tim lažima oduprijeti”, kazao je Đukanović, na sjednici Opštinskog odbora DPS-a Glavnog grada.

On je poručio da je danas riječ o novoj Crnoj Gori.

“Ovo je Crna Gora koja je samopouzdana, koja vjeruje da može da živi na temelju svog rada, mnogo bolje nego što je ikada u svojoj istoriji živjela. Ovo je dostojanstvena Crna Gora, koja želi partnerstvo sa svima, počev od susjeda, pa i na široj sceni, ali ne želi tutora”, kazao je Đukanović.

Đukanović je ocijenio da se debata o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, koliko god donijela neprijatnosti, pokazala kao vrlo korisna i otrežnjujuća za one koji su živjeli u iluziji da je pitanje crnogorske nezavisnosti završeno 21. maja 2006. i utvrđeno članstvom u NATO Alijansi.

“Situacija povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazuje da je nažalost jedan velikodržavni nacionalizam i dalje veoma živahan u svojoj namjeri da potire Crnu Goru i da preuzme one ingerencije koje neupitno pripadaju svakoj nezavisnoj, suverenoj državi. Velikodržavni nacionalizam koji pokušava da donosi odluke umjesto crnogorskih institucija. Taj samozvani nacionalizam štiti prava građana jedne nacionalnosti u Crnoj Gori umjesto nadležnih državnih institucija zaduženih da štite prava svih građana, bez obzira na njihovu vjeru i naciju. Taj velikodržavni nacionalizam pretenduje da uređuje magistralni put razvoja Crne Gore. Zato, po meni, ova debata nije o Zakonu niti o imovini. Ovo je debata o državi” istakao je Đukanović.

Lider DPS-a je ocijenio da protivnici Crne Gore ne miruju.

“Oni žive u uvjerenju da će Crna Gora kad tad nestati. Konačno, neki od najvećih crkvenih velikodostojnika i političkih lidera, izvan države Crne Gore, kažu da države nastaju i nestaju. To postoji kao nada i postoji vrlo konzistento i uporna nepokolobljiva strategija da se ta nada pretvori u realnost. Moramo ih razočarati. Moramo pokazati nacionalnu odgovornost, odlučnost, razboritost, da sve nesporazume koje imamo i sva nezadovoljstva koje imamo potisnemo u drugi plan kada je u pitanju odbrana naše državne kuće”, poručio je Đukanović.

On je podsjetio da tamo gdje su “sveštenici SPC barjačili, tamo najčešće Srba više nema, ili ih ima mnogo manje nego što ih je bilo prije nego što se crkva latila političkog posla”.

“I umjesto da su sa tim naukom izašli iz tog tragičnog iskustva, nažalost, dobar dio njih je sada našao utočište u Crnoj Gori, kao i u svakoj ranijoj prilici otvorili smo vrata za svakog nevoljnika. Pod plaštom priče o Zakonu i potencijalnom otuđivanju imovine i po tom osnovu ugroženosti jedne srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori vodi se vrlo perfidni i vrlo opasni rat protiv naše države, mnogo je i onih u Crnoj Gori koji povedeni idejom da promijene vlast, bilo da je riječ o opoziciji, bilo onima koji su od devedesetih godina radili protiv Crne Gore, ili drugi koji su formirani kao navodno nezavisni procrnogorsko orjentisani, a danas su na pozicijama štampane “Svetigore” i rade sve što su radili i zakleti protivnici Crne Gore”, rekao je Đukanović.

Đukanović je ponovio kako se plasiraju manipulacije o “otimanju svetinja”.

“Od koga otimamo svetinje – od samih sebe. Ono što mi pokušavamo jeste da vratimo ono što je uzurpirano. Jedino ko najavljuje uzurpaciju su vladike Episkopskog savjeta SPC. Episkop zahumsko hercegovački Atanasije, član Episkopskog savjeta SPC najavio je da će, ako ne budemo dovoljno poslušni, mošti Svetog Vasilija Ostroškog odnijeti u Hercegovinu. E pa da se ne bismo igrali ovo mora biti državno. Svetinje su dio kulture, istorijske baštine svakog naroda i samo težak manipulator može to negirati. Dakle, ovdje nije riječ o nekom presedanu koji želi da uspostavi država Crna Gora. Ne, ovdje je riječ o pokušaju da se jednom medijskom i političkom galamom otme od Crne Gore, ili zadrži ono što se već otelo”, poručio je on.

Đukanović je podsjetio da i u Srbiji ima dosta državne svojine među objektima koje koristi SPC.

“Uprkos našem uvjerenju da je riječ o državnoj imovini, u Zakonu je propisana besprekorna pravna procedura koja će nama pomoći da dokažemo u to što vjerujemo, a njima da odbrane to što misle da je njihovo”, rekao je Đukanović.

Predsjednik DPS-a je kazao da Zakon propisuje proceduru, od popisivanja imovine do Upravnog, Vrhovnog, Ustavnog suda, ili Suda u Strazburu.

“Kome to smeta, sem onome ko zna da nema ni jednog dokumenta”, konstatovao je Đukanović i dodao da Zakon nije uzrok protesta.

“On je samo alibi za anticrnogorsku kampanju kojom se Crna Gora želi prinuditi na kapitulaciju. Tezama da ovdje nijesu svi ravnopravni, da u Crnoj Gori postoji institucija koja je nadređena svima pa i samoj državi. U čije ime logično odlučuje stariji brat, uz pomoć onog još snažnijeg i još brojnijeg brata. Čast i maksimalno poštovanje našoj braći, i jednima i drugima. U Crnoj Gori će odlučivati građani Crne Gore! Nećemo pristati ni na kakve ucjene. Ako neko računa da će upornošću i istrajnošću protesta dovesti do toga da se nagodimo tako što ćemo se odreći države i državne imovine Crne Gore, ne može”, poručio je Đukanović.

Otvarajući sjednicu Odbora Glavnog grada, predsjednik podgoričkog DPS-a Časlav Vešović je istakao da je neohodno razdvojiti odnos prema onima koji pokušavaju da manipulišu i podignu političke tenzije, prije svega prema političkoj konkurenciji i njima bliskim vjerskim krugovima, od odnosa prema onima koji su toj manipulaciji podložni.

On je takođe naveo da su manipulativne priče o otimanju bilo čije imovine, o protjerivanju sveštenika i ugroženim ljudskim pravima bilo koje vjerske zajednice, te da je zapravo riječ o notornim neistinama.

“Prema onima koji pokušavaju da manipulišu moramo pokazati jasan i oštar stav, kako bismo zaustavili njihove manipulacije i antidržavno djelovanje, dok prema onima koji su podložni manipulaciji moramo biti senzitivniji i sa mnogo više razumijevanja kako bismo im objasnili činjenično stanje”, kazao je Vešović.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković istakao je da je crkva neraskidivi dio crnogorskog identiteta, te da uprkos propagandi koja traje decenijama, moramo biti istrajni u ovoj zajedničkoj bici za našu državu, kako bismo zaokružili državni i nacionalni identitet.

OSNIVAČKA SJEDNICA

Na osnivačkoj sjednici NVO “Crnogorski zbor” konstituisana je skupština udruženja, usvojen statut i izabrano radno predsjedništvo.

Privženi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti osnivači i budući članovi organizacije saopštili su da će čuvati crnogorski nacionalni, državni, kulturni, vjerski i istorijski identitet, njen jezik i tradiciju.

Od sada su, kažu, važna adresa za identitetska pitanja. Zalagaće se, tvrde, za primjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, izboriti za javnu riječ, snagom argumenta dokazivati da je urađen po međunarodnim standardima.

Iz Crnogorskog zbora, kažu, neće biti salonska organizacija, okupljaće članove iz svih gradova Crne Gore, one koji su, kako kažu, spremni da štite crnogorski nacionalni u crkveni identitet, jezik i tradiciju.

Milanka Sredanović, TVCG

OSNIVAČKA SJEDNICA

Na osnivačkoj sjednici NVO “Crnogorski zbor” konstituisana je skupština udruženja, usvojen statut i izabrano radno predsjedništvo.

Privženi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti osnivači i budući članovi organizacije saopštili su da će čuvati crnogorski nacionalni, državni, kulturni, vjerski i istorijski identitet, njen jezik i tradiciju.

Od sada su, kažu, važna adresa za identitetska pitanja. Zalagaće se, tvrde, za primjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, izboriti za javnu riječ, snagom argumenta dokazivati da je urađen po međunarodnim standardima.

Iz Crnogorskog zbora, kažu, neće biti salonska organizacija, okupljaće članove iz svih gradova Crne Gore, one koji su, kako kažu, spremni da štite crnogorski nacionalni u crkveni identitet, jezik i tradiciju.

Milanka Sredanović, TVCG

  • Knežević: Vojska Srbije najjača na Balkanu, nadam se da će joj se crnogorska pridružiti
    on 28/06/2026 at 14:51

    Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, naveo je društvenoj mreži Iks da je danas imao čast da prisustvuje vojnoj vježbi na Pasuljanskim livadama, kao i da se još jednom uvjerio da je Vojska Srbije, kako je kazao, najjača na Balkanu.

  • Mekalister: Šest mjesta u Evropskom parlamentu već čeka Crnu Goru
    on 27/06/2026 at 18:57

    U Evropskom parlamentu već su rezervisana mjesta za nove članice Evropske unije (EU). Crnu Goru čeka šest fotelja. To je TVCG-u potvrđeno u Briselu, iz kojeg kažu da naša zemlja definitivno ulazi u završnu fazu. EU, kako poručuju, biće uz nas u prevazilaženju i posljednjih prepreka procesa proširenja, ali pozivaju na oprez.

  • Perić: Skupština će biti otvorenija prema građanima i medijma, pred odbornicima uskoro obiman dnevni red
    on 27/06/2026 at 18:55

    Nešto više od sedam dana nakon što je izabran za predsjednika Skupštine Glavnog grada, Srđan Perić najavljuje da bi naredne sedmice trebalo da pristignu materijali za zakazivanje prve sjednice lokalnog parlamenta u novom sazivu. Ističe da će dnevni red biti obiman, kao i da će Skupština Glavnog grada u narednom periodu biti dopstupnija svima.

  • Čapuni: Kosovo nije djelovalo protiv Crne Gore
    on 27/06/2026 at 18:05

    Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni reagovao je na jučerašnje stavove predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, ocjenjujući da nije stekao utisak da je Kosovo imala namjeru da naruši odnose sa Crnom Gorom.

  • Vučić: Knežević mi poklonio sliku Cetinjskog manastira u ime grupe Srba sa Cetinja
    on 27/06/2026 at 17:22

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na Instagramu da mu je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević poklonio sliku na kojoj je Cetinjski manastir, kako navodi, u ime grupe Srba sa Cetinja.

  • Skupštinska delegacija učestvovala na Ljetnjem zasjedanju PSSE
    on 27/06/2026 at 14:20

    Otpornost evropskih institucija počiva na jedinstvu, odgovornosti i dosljednoj zaštiti temeljnih vrijednosti Savjeta Evrope (SE), poručeno je sa Ljetnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine SE (PSSE), na kojem je učestvovala delegacija crnogorskog parlamenta. 

  • Vujović: Odbranom Informera Mandić pokazao kome je lojalan
    on 27/06/2026 at 13:23

    Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović ocijenio je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, braneći list Informer, pokazao da i dalje slijedi politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

  • Mandić: Sloboda se brani otvorenošću, zabrana ulaska nije put kojim treba da idemo
    on 27/06/2026 at 06:36

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio je da Crna Gora treba da ostane zemlja sloboda i da u potpunosti raskine sa praksama bivše vlasti koje su, kako je naveo, narušavale ljudska prava i slobode. On je naveo da je Nova srpska demokratija saznala da se, mimo znanja njihovih funkcionera u izvršnoj vlasti, navodno prave spiskovi osoba kojima bi trebalo zabraniti ulazak u Crnu Goru, a takve inicijative, ocjenjuje Mandić, mogu narušiti ambijent koji je Crna Gora gradila kao država koja poštuje slobode i ljudska prava, ali i otežati odnose u regionu.

  • Milatović: Nastavak izgradnje autoputa jedan je od najvažnijih razvojnih prioriteta Crne Gore
    on 26/06/2026 at 20:44

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je nastavak izgradnje autoputa među ključnim razvojnim prioritetima države, ističući da će bolje povezivanje Crne Gore sa regionom i zemljama Centralne Evrope doprinijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju, jačanju ekonomije i otvaranju novih prilika za građane i privredu.

  • Živković: Permanentni haos u državi zbog djelovanja parlamentarne većine
    on 26/06/2026 at 19:36

    DPS nije opozicija državi, kaže za RTV Nikšić predsjednik partije Danijel Živković. Napominje da nije suština samo kritikovati nekoga, ali da zbog djelovanja opozicije danas imamo permanentni haos u Crnoj Gori.