ZAJON PORUČIO

Košarkaš Nju Orleansa Zajon Vilijamson rekao je danas da je ispunio svoj san debijem u NBA ligi u utakmici protiv San Antonija.

“To je sve o čemu sam sanjao, osim poraza. Energija koju je publika donijela je bila sjajna, sanjao sam da izađem tamo, ali ipak sam htio da pobijedimo”, rekao je Vilijamson, prenosi BBC.

Nju Orleans je poražen od San Antonija (121:117), a Vilijamson je u posljednjoj četvrtini postigao 17 poena.

Povreda meniskusa tokom ljetnje lige odložila je njegov debi u NBA ligi.

MANDIĆ PORUČIO

Sa mitropolitom Amfilohijem, sveštenstvom i monaštvom razgovaramo veoma često, a razgovaraćemo i narednih dana, saopštio je jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, ne želeći pri tom da kaže što je bila tema posljednjeg sastanka s mitropolitom.

 

On je, na interesovanje novinara o tome što je bila tema posljednjeg susreta s Amfilohijom, rekao da bi to trebalo pitati ljude iz Crkve.

“Dobro bi bilo da propričate sa ljudima iz Crkve oko toga i dobijete odgovore sa te adrese”, kazao je Mandić na konferenciji za novinare.

Saopštio je da nema nikakve potrebe da kriju sastanke sa crkvenim velikodostojnicama, navodeći da su se mnogo puta već sastali sa mitropolitom Amfilohijem i vladikom Joanikijem.

“Mi smo članovi Crkve. Šta je prirodnije da mi kao članovi Crkve razgovaramo s našim mitropolitom? Mi koji smo članovi je razumno i za očekivati da budemo u stalnom kontaktu sa njima. Razgovaramo veoma često, razgovaraćemo i narednih dana”, rekao je Mandić.

Napominje da je danas više ljudi na ulicama tokom litija, nego što ih ostaje kod kuće.

Uvjeren je da postoji velika akcija kako posvađati mitropolita Amfilohija i patrijarha SPC Irineja.

“Oni su jedni drugima najvažniji i siguran sam da će oni biti na istoj strani”, rekao je Mandić, napominjući kako postoje nastojanja da se posvađaju mitropolit Amfilohije i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

STIGAO IZ REALA

Španski fudbaler Alvaro Odriosola potpisao je ugovor s Bajernom iz Minhena, potvrdio je danas taj klub. Odriosola je do sada igrao za Real Madrid, u koji je došao 2018. godine, a s Bajernom je potpisao ugovor o pozajmici do kraja sezone.

Funkcioner njemačkog kluba Kar Hajnc Rumenige rekao je da su svi u timu oduševljeni dolaskom Odriosole.

“Poslije nekoliko diskusija, složili smo se da slijedimo želje našeg trenera i pojačamo odbranu, pa smo se odlučili za Alvara. Oduševljeni smo potpisivanjem i zahvalni smo Real Madridu na prijateljskim pregovorima”, rekao je Rumenige.

Šanac igra na poziciji desnog beka, a u dosadašnjem dijelu karijere igrao je i za Real Sosijedad.

On je upisao i četiri nastupa za nacionalni tim Španije i postigao jedan gol.

STIGAO IZ REALA

Španski fudbaler Alvaro Odriosola potpisao je ugovor s Bajernom iz Minhena, potvrdio je danas taj klub. Odriosola je do sada igrao za Real Madrid, u koji je došao 2018. godine, a s Bajernom je potpisao ugovor o pozajmici do kraja sezone.

Funkcioner njemačkog kluba Kar Hajnc Rumenige rekao je da su svi u timu oduševljeni dolaskom Odriosole.

“Poslije nekoliko diskusija, složili smo se da slijedimo želje našeg trenera i pojačamo odbranu, pa smo se odlučili za Alvara. Oduševljeni smo potpisivanjem i zahvalni smo Real Madridu na prijateljskim pregovorima”, rekao je Rumenige.

Šanac igra na poziciji desnog beka, a u dosadašnjem dijelu karijere igrao je i za Real Sosijedad.

On je upisao i četiri nastupa za nacionalni tim Španije i postigao jedan gol.

IZVJEŠTAJ TRANSPARENSI INTERNACIONAL

Prema novom izvještaju Transperensi internašenela o indexu percepcije korupcije, Crna Gora je na 66 mjestu od 180 zemalja i ima indeks 45, kao i prošle godine. Ona je među boljima na Balkanu, odnosno jedino bolji indeks, 47, ima Hrvatska.

Srbija ima isti Indeks percepcije korupcije (CPI) kao i 2018. godine i nalazi se na 91. od 180 mjesta, sa indeksom korupcije 39.

Kako se navodi u izvještaju, od zemalja u regionu, Srbija je bolja od Sjeverne Makedonije i Albanije koje imaju indeks 35 i Bosne i Hercegovine i Kosova, sa indeksom 36.

Indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja i teritorija prema percepciji stepena korupcije u javnom sektoru, na osnovu 13 procjena eksperata i anketa među rukovodiocima preduzeća.

Zemlje se ocjenjuju ocjenama od 0 do 100, pri čemu nula označava najviši nivo korupcije, a 100 najmanji.

“Više od dvije trećine zemalja svijeta, među kojima mnoge spadaju među najnaprednije ekonomije, prema Indeksu percepcije korupcije, stagniraju ili pokazuju znake nazadovanja u naporima za borbu protiv korupcije”, ističe Transparensi internešnel.

Više od dvije trećina zemalja ostvarilo je rezultat ispod 50, a prosječna ocjena je 43.

Prvo mjesto na listi zauzimaju Danska i Novi Zeland sa 87 indeksnih poena, a prate ih – Finska sa 86 i Singapur, Švedska i Švajcarska sa 85.

Na dnu liste su Somalija, Južni Sudan i Sirija sa 9, 12, odnosno 13 indeksnih poena.

Za zemlje iz G7 rezultat je niži nego prethodne godine – Kanada je smanjila CPI za četiri poena, Francuska i Velika Britanija za tri, a SAD za dva.

Njemačka i Japan su stagnirali, a Italija je napredovala za jedan poen.

Zemlje sa prosječnim indeksom 70 su one u kojima se sistematski primenjuju obimne kampanje finansijske regulacije, dok zemlje u kojima je taj proces mali ili nepostojeći imaju prosječan indeks od 34 ili 35 poena.

Od 2012. godine, CPI su značajno popravile samo 22 zemlje, među kojima su – Estonija, Grčka i Gvajana, dok je 21 zemlja značajno nazadovala, uključujući Australiju, Kanadu i Nikaragvu.

Predsjednik Transparensi internešnela Delija Fereira Rubio, rekla je da nezadovoljstvo zbog korupcije vlasti i nedostatak povjerenja u institucije govore o potrebi većeg političkog integriteta i da vlade moraju hitno da se pozabave uticajem velikih količina novca na politički sistem.

CETINJE

Opštinski odbor Socijaldemokratske partije na Cetinju izabrao je jednoglasno juče novi saziv Predsjedništva OO SDP za naredni četvorogodišnji period.

Obrazlažući predlog, predsjednik Odbora Boris Kaluđerović je istakao da se radi o spoju afirmisanih i politički iskusnih pojedinaca i mladih visoko obrazovanih ljudi koji su budućnost tog grada. 

“Radi se o ljudima koji su cijelu svoju profesiolnu karijeru posvetili razvoju Cetinja, privrednih kolektiva u našem gradu, kulturi i umjetnosti. Siguran sam da ovaj sastava Predsjedništva, uz kvalitetan sastav Opštinskog odbora, građanima može predstaviti viziju razvoja grada i političku ponudu koja je najbolja alternativa postojećoj vlasti” – istakao je Kaluđerović.

U nastavku dostavljamo spisak članova : 

Izabrani lanovi Predsjedništva OO SDP Cetinja su Nikola Đurašković, Mirko Stanić,  Milutin Darić, Vesna Tomanović, Vesko Mićunović, Dragan Popović, Svetlana Vicković, Mladen Brajović, Milena Jovanović, Jovan Vako Đurić, Jelena Lopičić, Boris Kaluđerović.

BARSELONA

Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević učestvuje u radu sjednice Euro-mediteranske skupštine lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM) koja se održava u Barseloni.

Članovi ARLEM-a su usvojili  Akcioni plan za naredni mandat, Program rada za 2020, kao i niz izvještaja i preporuka.

“Među izvještajima o kojima se diskutovalo,   su  i Izvještaj o plavoj ekonomiji za lokalne i regionalne vlasti na Mediteranu i Izvještaj o regionalnim integracijama na Mediteranu. Članovi ARLEM-a su takodje diskutovali o uticaju klimatskih promjena u podrucju Sredozemlja kao i o ulozi lokalnih vlasti u izgradnji partnerstava za održivi razvoj gradova”, saopšteno je iz opštine Bar.

BARSELONA

Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević učestvuje u radu sjednice Euro-mediteranske skupštine lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM) koja se održava u Barseloni.

Članovi ARLEM-a su usvojili  Akcioni plan za naredni mandat, Program rada za 2020, kao i niz izvještaja i preporuka.

“Među izvještajima o kojima se diskutovalo,   su  i Izvještaj o plavoj ekonomiji za lokalne i regionalne vlasti na Mediteranu i Izvještaj o regionalnim integracijama na Mediteranu. Članovi ARLEM-a su takodje diskutovali o uticaju klimatskih promjena u podrucju Sredozemlja kao i o ulozi lokalnih vlasti u izgradnji partnerstava za održivi razvoj gradova”, saopšteno je iz opštine Bar.

VIJEK I PO “CRNOGORCA”

“Zarad duha slobode i nezavisnosti narodne, koji lebdi pred nama, a kojijem će i ‘Crnogorac’ služiti, zarad našega ujedinjenja narodnoga, od prijeke nam je potrebe danas međusobno poznavanje stanja i snage naše i bratska uzajamnost”,poručuje, pod dičnim imenom,crnogorski prvijenac.

 

Piše: Branko Vojičić

Tačno za godunu, na današnji dan – 23.januara 1871. godine, počinje crnogorska žurnalistika. Tada je, na Cetinju, prije vijek i po, odštampan prvi broj, prvog crnogorskog lista „Crnogorac“.

Ovaj „neđeljni politički list“, imao je četiri strane, formata 13×46 cm. Imao je i istoimeni književni dodatak, “Crnogorka” (izlazio od jula do kraja decembra 1871.godine). Redakcija lista bila je u hotelu Velika Lokanda, a štampala ga je Državna štamparija. Urednik lista bio je novinar i književnik Simo Popović porijeklom iz Srema, a vlasnik i izdavač Jovan Sundečić, književnik iz Zadra, u to vrijeme sekretar knjaza Nikole. Obojica, dakle, “izvanci”. Bilo je najavljeno da će izlaziti pod imenom “Glas s Cetinja”, ali je ime u zadnji čas promijenjeno u “Crnogorac” (U pozivu na pretplatu, u prvom broju, stoji: “Evo u ime božje i prvog broja lista sa Cetinja, a ne kao što je javljeno ‘Glas s Cetinja, nego pod dičnijem imenom ‘Crnogorac’). Tokom 1871.godine izašlo je 48 brojeva, u 1872.godini 52, a 1873. izašlo je samo šest brojeva.

Utemeljivač lista, Simo Popović, u prvom broju objavio je program lista, sa motivom:”Da bi dakle stvorili priliku, da bolje pozna Crnu Goru strani svijet, koji često grube neistine donosi o njoj, a i našemu svijetu, koji živo osjeća potrebu tu, izlaziće od novog ljeta na Cetinju nov i prvi list za politiku i književnost pod imenom ‘Crnogorac’. Zarad duha slobode i nezavisnosti narodne, koji lebdi pred nama, a kojijem će i ‘Crnogorac’ služiti, zarad našega ujedinjenja narodnoga, od prijeke nam je potrebe danas međusobno poznavanje stanja i snage naše i bratska uzajamnost.- A da bi ‘Crnogorac’ doista bio vjeran tumač osjećanja i stanja našega naroda, donosiće mimo članaka o važnijim događajima svjetskijem i pitanja koja se tiču našega naroda još i uvijek pouzdane dopise iz sviju krajeva u kojima on živi, i to baš iz onijeh krajeva naše podjarmljene braće, iz kojijeh su naši listovi bili najmanje izvještavani”. List je, takođe, “s bratskom ljubavlju” pratio događaje u Srbiji i “sve pojave u narodnom životu naše i ostale braće slovenske”.

Kako je u zemlji broj saradnika bio veoma mali, većinu članaka pisali su Popović i Sundečić.
Iako “Crnogorac” po tvrdnji njegovog urednika izlazi kao nezavisni list, i nije nosio nikakav podnaslov, list je bio, u stvari, zvanični list crnogorskog dvora i jedan od organa Ujedinjene srpske omladine. U svakom broju “Crnogorca” na prvoj strani su najčešće objavljivani politički komentari, koji su se uglavnom odnosili na budućnost srpskog naroda Osmanskog carstva na Balkanu, te u Austro-ugarskoj i njegove političke zadatke, kao i na ciljeve državne politike Crne Gore. Tako se u “Crnogorcu” objašnjava da “osim Crne Gore i Srbije, sve ostale srpske pokrajine nalaze se u tuđinskim rukama. Bosna, Hercegovina, Stara Srbija, djelovi su turske carevine i ropkinje su turskog gospodstva. Dalmacija sa Dubrovnikom i Bokom Kotorskom, Lika sa Vojnom krajinom, Slavonija, Srem, Banat, Bačka, gdje živi oko milion Srba pravoslavne vjere, u granicama su austro-ugarske carevine”. U takvim okolnostima, uz status glavnog ruskog balkanskog saveznika (nakon 1867.godine), knjaz Nikola nije krio ambicije da Crnoj Gori prisajedini Hercegovinu i dio stare Srbije, a da je njegov krajnji cilj da dođe na čelo ujedinjene srpske ili čak jugoslovenske države, što se vidi u listu.

“Crnogorac” je iz broja u broj, pisao o komplikovanim i teškim prilikama na južnoslovenskim prostorima pod austrougarskom i turskom vlašću. Zaoštravao je tzv.istočno pitanje i podsticao potlačeni narod na ustanak. List je donosio vijesti iz neoslobođenih krajeva(iz Podgorice, Skadra, Hercegovine, Boke Kotorske, Karlovca, Prizrena, sa Une…). Pozivao je na oslobođenje i ujedinjenje, podsticao nacionalni sentiment i borbeni duh. Njegove polazne ideološko-nacionalne karakteristike poklapale su se, kako navode istoričari, sa idejama Svetozara Miletića, na bazi Macinijevih ideja, a bio je pod jakim uticajem socijalista Svetozara Markovića, Vasa Pelagića, Ljubena Karavelova i dr. List je prenosio vijesti iz Markovićevog “Radenika” i revolucionarne bugarske štampe, kojom je rukovodio Karavelov.

Najveći broj članaka u listu napisao je Popović, mada većinu tih tekstova nije potpisao. Uvodnike i podlistke Popović je pisao o važnim i revolucionarnim promjenama u Evropi: ujedinjenju Njemačke, Italije, francusko-pruskom ratu, Pariskoj komuni, panslovizmu… List je, kako ističe dr Niko S.Martinović, s entuzijazmom pratio život pariske komune i svojim podliscima donosio svježe reportaže iz crvenog Pariza. Još je zanimljivije to što je sve do kraja 1871.godine, i poslije pada komune, pratio sudbinu njenih junaka, izražavajući solidarnost sa njima. Od priloga posvećenih komuni i njenim akterima, posebno je zapaženo pisanje “Crnogorca” o držanju pred sudom junakinje pariske komune Lujze Mišel.

A u feljtonu objavljivane su pjesme (mahom Sundečićeve), pripovijetke i razne, većinom istorijske članke od Vuka Vrčevića, Milana Kostića, Vasa Pelagića i drugih. List je znatan broj pretplatnika imao je van Crne Gore: iz Vojvodine, Boke i Hercegovine, Srbije, Dalmacije, Boke Kotorske Zbog oštrih stavova protiv Austrjie, Ugarske i Turske, vlade ovih država zabranile su crnogorsom listu ulazak na njihove teritorije, pa je “Crnogorac” prestao da izlazi nakon 28 mjeseci. Posljednji broj izašao je 15. februara 1873. godine. Izašlo je 106 brojeva. Prema sačuvanoj evidenciji, list je imao oko 700 pretplatnika.

U istoriji crnogorskog novinarstva ovaj list svojom pionirskom ulogom smatra se kamenom-temeljcem i izvorom prvog reda za proučavanje istorije crnogorskog naroda. Dva mjeseca nakon zabrane Crnogorca na Cetinju je 23. aprila 1873. preimenovan u „Glas Crnogorca”, ne odričući se podstrekavanja srpskog naroda na ustanak protiv Turske, niti antiaustro-ugarske propagande.

Po kazivanju hroničara Dušana D.Vuksana (Pregled štampe u Crnoj Gori 1834-1934), posebno su bili oduševljeni štampari Državne štamparije na Cetinju, koji su podnijeli knjazu prvi broj “Crnogorca” ovom “adresom”:

“Podnoseći prvi broj “Crnogorca”
Njegovoj Svetosti Knjazu

Nikoli I
Preponizni radnici Cetinjske Tipografije
na Cetinju 23.januara 1871.

Evo tebi, sv’jetli Knjaže,                                                      “Srećno poš’o – kaži njemu;
Tvog naredna “Crnogorca”                                                    Otac si mu ti i mati,
Za krst časni i slobodu                                                         On će svuda gnjezdo svoje,
Na poprištu svakom borca.                                                   Haj, zanago osvjetljati.

On polazi u sv’jet b’jeli,                                                       K’o na polju, gđe s’ krv toči,
Da ga braća bratski prime,                                                  I na ovom polju ravno,
A nebraći da je prosto                                                         Gđe ods’jeva luč prosvjete
Ogledat se vazda s njime.                                                   Podvig uma širi s’ javno:

                                             Znaće granu lovorovu
                                             “Crnogorac ubrat sebi,
                                             Na čast miloj Crnoj Gori,
                                             A na slavu, Knjaže, tebi! -“

Dodatak, dopis iz Hercegovine ( Nikšić tada još nije bio oslobođen).

“CRNOGORAC1871-1872:

Vase  je cuvato ovco

Glas iz Hercegovine – “jedan pozdrav uoči Božića”: Eto, to su vam naši jadi. Vidite, da nas ne gjave samo Turci, i da su nam naše vladike s jedne strane gore krvopije od njih, jer možete biti uvjereni, da su mnogome turskome nasilju koje trpimo, uzrok naše grčke vladike. Turci su gotovi na svako zlo, a vladike ih navode na to opadajući i klevetajući ljude i narod.Oni se više boje da ne izgube milost u svoga paše, nego da je dobiju u Boga. Oni i ne znaju za Boga, jer je Bog njima novac.

“Ko god od čitalaca vašega plemenitog “Crnogorca” baci pogled na ovi naslov, on će odmah znati, što sljeduje, t.j. ona vazdašnja crna pjesma: “Kuku lele!” ili:”Aoh mene!”, koju od Kosova neprekidamo. Ali kad smo doživjeli nekadašnju želju neumrlog vladike Danila:

            “Da je igđe brata u svijetu

            “Da požali kao da pomože”…

Evo me da vam o jednoj glavnoj našoj pogibiji progovorim, i to pred Božić, kojemu se svak, osim nas veseli, a nama kako tako crnji dolazi.

Nemojte me ukoriti sa “ljudi trpe, a žene nariču”, jer mi to bolje od ikoga znamo, ali đe će suza do na svoje oko? Tako eto i nas k vašemu “Crnogorcu”, melemu naši grdni rana, i čitajući u njemu naše nesereće, nešto nam se lakše čini, i premda je zabranjen njegov ulazak među nama, opet ga mi nekako kradimice nabavljamo te se oko njega grabimo, ko će ga prije pročitati. Mi smo se poodavno dosjetili šajntanluku t.j.ko turskoj vladi napuni glavu, te zabrani vašim novinarima u ove krajeve, jer vele, da je nekoji Crnogorac rekao:”Ako si ti lukav, ano sam ja domišljat.” Nek naša udaljena braća ne misle, da je to izniklo baš iz glave turske vlade. Ona se jadna nema kada baviti ni o svojim najprečim zvaničnim poslovima, pazeći kako će svaki svoju ćesu napuniti, nego sve novine nazivlje “vlaška bezposlica”.

Naše ljute guje, grčki vladike (bosanski i hercegovački) našega krsta od tri prsta, oni su tome prvijenci, oni nam krv popiše, po mozgu ubiše i nedaju oči otvoriti. Nama su do sada Turci dajbudi dopuštali plakati a vladike i to nam zabraniše propovijedajući nama:

“Vase je cuvato ovco, kopate i orate, a ne politiko”! Je li tako?!!

Oni su naši od starine trajni krvopije, i prosta po sto puta turska sablja, ali ne prosto njihovo podlo ulagivanje vladi turskoj. Oni nam opanjkaše čitavo učeno sveštenstvo a s glave rodoljube, od kojih se mi s vremenom nešto veliko nadasmo, tako da danas u svu Bosnu i Hercegovinu ni jednoga cigloga Arhimandrata nemamo. A da me počem ne bi svaki razumio zašto je to, evo neka me bolje razumije.

Ovi naši Arhimandriti, kaluđerei i rodoljubi, danas nalazeći se negde u Aziji, u surgunluku, bijahu počeli javno govoriti turskim zabitima: “Efendija, ne piše tako u carskom kanunu”; a vladikama:”Vaše Visokopreosveštenstvo, nije tako po Hristovom Evangeliju.” Oni su mislili, da su po čistoj savjesti na to opunomoćeni ali se docni sjetiše, da se ne smije pravo zboriti, a čuli su kukala im majka! Đe grčki vladike ne blagosilju nikad mudre i otlične ljude, nego: “Spasa Bogo lude tvoja!” i t.d. Bosanski i hercegovački vladike odavna su nanjušili kao bizin zeca našu duševnu, ali zaludnu želju i namjeru naše novorođene samosvjesti, a ta je, da bi se kadgod kurtalisali tuđi, a imali svoji domaći vladika, te imali pravog pastira, a ne najamnika, koji kupuju kod carigradskog patrijarha Eparhije kao carsku desetinu – “ko da više!”. Oni, velim bojeći se, da im se ove dvije pregile kesimače iz ruku i vlasti ne otmu, kao, što učiniše Bugari carigradskom patrijarhu, lako im bilo doskočiti našim rodoljubima, tajno dostavljajući valiji i Mutesarif paši, da se svi naši naučenjaci dopisuju sa tri dinu dušmanina Srbijom, Crnom Gorom i Moskvom, od kojih grću dukate, da upropaste tursko carstvo.Naravno turska vlada nije pražila boljega ni duševnijega roba kao despot Efendiju, koji se zakleo, da će caru i svome tobocu vjeran biti. A za crkve, sveštenstvo i narod zakleše li se čestitome sultanu?Jok oni! Jer dava devletu i patrijarhu pogođene pare, a ovi ga ovlašćuju, da naplaćuje i guli nesretnu raju kako god hoće, a vlada im najradije onda dava svoje zaptije, da rubari i opustošava one siromašne domaćine, koji nemaju da vladici prebroje godišnji arač od 8 groša. Kakvoj ćemo se sreći ili napredku, braćo! Nadati od grčki vladika, kad oni ni sveca našega ni jednoga ne pripoznaju, kamo li će nas paziti?

Ako dakle imamo još kojega među nama sveštenika i slična Vukaloviću svakome su danas ruke vezane, a smrzao se jezik u vilice, od turskoga zuluma ne toliko, koliko od mitronosni krvopija, pa i tako stoje svaki čas na oprezu bojeći se nenadne tajnotirjanske politike ovdašnje. I štaviše, zatvoriše nam sve nekadašnje škole, osim sarajevske i mostarske, za to, što vele, da se njihovi učitelji usuđuju po novinama pisati, a vladika svuda propovjeda, da za hercegovakčkoga sveštenika dosta je kad zna u časlovcu čitati i svoje ime zapisati, naravno za to, što njima u pravi interes spada.

Eto, to su vam naši jadi. Vidite, da nas ne gjave samo Turci, i da su nam naše vladike s jedne strane gore krvopije od njih, jer možete biti uvjereni, da su mnogome turskome nasilju koje trpimo, uzrok naše grčke vladike. Turci su gotovi na svako zlo, a vladike ih navode na to opadajući i klevetajući ljude i narod.Oni se više boje da ne izgube milost u svoga paše, nego da je dobiju u Boga. Oni i ne znaju za Boga, jer je Bog njima novac.

Ja vam ovom prilikom ne htjedoh pisati o mnogim i neprestanim zulumima turskim o ubistvu i pljačkanju njihovom kukavne raje, nego vam eto opisah u kratko kakve su nam vladike, našljednici Hristovi, koga oni hule.

To vam je od nas jadnijeh pozdrav u oči Božića.”

/Crnogorac, br.48, na Cetinju, 23.dekembra (4.siječnja) 1872./

CBCG

Obavezna rezerva banaka na kraju decembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 260,1 milion eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 59,1 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 40,9 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u novembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,5 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 71,5 odsto, a na oročene depozite 28,5 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara prošle godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara prošle godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

  • BS: Politički subjekti da podrže inicijativu da se oduzme književna nagrada Radovanu Karadžiću
    on 25/08/2025 at 19:23

    Iz OO BS Bijelo Polje pozdravili su predlog Savjeta RVP o brisanju imena ratnog zločinca Radovana Karadžića iz evidencije dobitnika književne nagrade Risto Ratković.

  • Vojinović: Napadi zaštitnika kompromitovanih policajaca znak da ste na pravoj strani
    on 25/08/2025 at 18:05

    Poslanica Demokratske Crne Gore Anđela Vojinović reagovala je povodom krivične prijave advokata Veselina Radulovića, protiv nje i njenih kolega iz stranke, ističući da kada zaštitnik kompromitovanih policajaca Zorana Lazovića, nekog proglasi kriminalcem onda taj neko zna da je na pravoj strani.

  • Adžić: Tri koraka za bezbjednije društvo - veting, antimafija zakon i ZKP
    on 25/08/2025 at 11:04

    Funkcioner Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić poručuje da građani očekuju konkretne poteze od najodgovornijih ljudi u izvršnoj, sudskoj i tužilačkoj vlasti, umjesto svakodnevnog targetiranja onih koji ukazuju na sistemske propuste i nefunkcionalnost dosadašnjih metoda rada, jer je, kako kaže, bezbjednosna situacija u državi je izuzetno loša.

  • Zelenski: Ukrajina zahvalna Crnoj Gori na podršci
    on 24/08/2025 at 20:14

    Ukrajina je zahvalna Crnoj Gori na podršci u odbrani slobode, bezbjednosti i mira u Evropi, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

  • Radovanić: Unutrašnje podjele diktiraju spoljnopolitički ton
    on 24/08/2025 at 19:43

    Usklađivanje spoljne politike sa standardima Evropske unije ključan je korak na evropskom putu i narušeni odnosi sa susjednim državama, u prvom redu sa Hrvatskom, mogli bi da budu ozbiljna prepreka za napredak Crne Gore u evropskoj integraciji, kazao je za Dan funkcioner GP URA Mileta Radovanić.

  • Predsjednik DPS-a u julu najavio proteste koje sindikati organizuju u septembru
    on 24/08/2025 at 19:30

    Željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori neće biti do daljnjeg zbog štrajka dijela zaposlenih, prosvjetari najavljuju štrajk upozorenja 1. septembra, kontrolori leta Srbije i Crne Gore stupili su u štajk nezadovoljni prosječnim platama od sedam hiljada eura. Totalni štrajk i blokadu sudova od 15. septembra najavili su i pritvorenici Istražnog zatvora, a i penzioneri traže povećanje penzija. Da će građani svoje nezadovoljstvo pokazivati na ulici još u julu najavio je šef kluba poslanika DPS-a, Danijel Živković, komentarišući zakon o javnom okupljanju.

  • Bogdanović: Akcija "Trnovo" istorijski uspjeh
    on 24/08/2025 at 18:54

    Akcija "Trnovo“ je istorijski uspjeh crnogorske policije, rekao je šef kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović.

  • Pešić: Šćekić lider koji može donijeti promjene koje su potrebne
    on 24/08/2025 at 18:23

    Predsjednica Asocijacije žena SNP CG Maja Pešić podržala je Dragoslava Šćekića u trci za lidera te stranke.

  • Palević: Odlučna i nedvosmislena podršku Dragoslavu Šćekiću
    on 24/08/2025 at 10:34

    Danilo Palević, profesor, predsjednik OO SNP i odbornik u SO Bijelo Polje podržao je Dragoslava Šćekića.

  • Ko je i zašto uništio dokaze o političkim ubistvima u Crnoj Gori?
    on 24/08/2025 at 06:32

    Crnogorska državna bezbjednost uništila je svu zavedenu dokumentaciju, kao i video materijale, koji se odnose na operativne informacije bivše službe javne bezbjednosti da je ubistvo bivšeg savjetnika šefa države Gorana Žugića izvršio Budvanin Ivan Delić, i to po nalogu Darka "Belog" Raspopovića i Branislava Brana Mićunovića. Ove informacije je nedavno u Skupštini Crne Gore saopštio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, odgovarajući na pitanja poslanika.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.

  • Podgorica: Elektronski zahtjev za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta
    on 23/08/2025 at 10:31

    Građanima je dostupan novi servis na portalu ePodgorica. Riječ je o elektronskom zahtjevu za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta u nadležnosti Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, saopšteno je iz Glavnog grada.