DRUGI SAJAM ZAPOŠLJAVANJA

Drugi sajam zapošljavanja na radnim pozicijama u kompaniji Luštica Development i hotelu “Čedi”, biće održan u petak i subotu, 7. i 8. februara, a na događaju će biti ponuđeno ukupno 70 sezonskih i stalnih pozicija.

Kako se navodi u saopštenju Luštica development, tokom dvodnevnog sajma u hotelu “Čedi” u Luštica Bay marini, zainteresovani će imati priliku da se upoznaju sa informacijama o radnim pozicijama, obiđu Luštica Bay naselje i hotel i saznaju više o planovima za predstojeću sezonu.

“Kandidati će imati mogućnost da na licu mjesta popune aplikaciju za ponuđene poslove. Aplikantima se savjetuje da ponesu više kopija rezimea, jer ih očekuju i personalni intervjui sa članovima Čedi i Luštica Bay timova. Kandidatima će biti organizovan besplatan prevoz iz Tivta, Kotora i Budve”, saopštila je menadžerka za ljudske resurse Luštica Bay naselja, Antonia Kelava.

Kompanija je, podsjećaju, početkom ove godine pokrenula drugi ciklus stručnog osposobljavanja mladih kadrova bez radnog iskustva, na pripravničkim pozicijama.

STRAH OD EPIDEMIJE

Sjeverna Koreja zatvoriće granice turistima kako bi se zaštitila od širenja koronavirusa koji se pojavio u susjednoj Kini koja je objavila da bi virus mogao mutirati i dalje se širiti.

Više zemalja ojačalo je kontrole na aerodromima zbog te epidemije koja je počela u januaru u kineskom gradu Vuhanu i u međuvremenu se proširila i u drugim zemljama Azije i došla do SAD-a.

Najveći dio stranih turista u Sjevernu Koreju dolazi iz Kine, a njihov se broj prošle godine povećao zbog poboljšanja odnosa između dvije susjedne zemlje.

Međutim, od srijede Sjeverna Koreja “će privremeno zatvoriti granicu svim stranim turistima što je mjera opreza zbog korona virusa”, objavila je u saopštenju turistička agencija sa sjedištem u Kini, “Young Pioneer Tours”, specijalizobana za putovanja u Sjevernu Koreju.

Druga agencija “Koryo Tours”, rekla je da je “informisana o predviđenim mjerama”, pojašnjavajući da u srijedu čeka dodatne informacije.

To nije prvi put da Sjeverna Koreja zatvara granice turistima zbog straha od epidemije. 2014. učinila je isto zbog virusa ebole iako nijedan slučaj nije bio zabilježen u Aziji.

Kineski državni mediji objavili su u srijedu da se broj zaraženih novim tipom korona virusa u središnjoj Kini popeo na 440, a devet ljudi je umrlo.

Kineske vlasti upozorile su takođe da bi virus mogao mutirati i dalje se širiti, te istaknule da je zemlja trenutno u najkritičnijoj fazi prevencije i kontrole.

Kina je ranije potvrdila da je došlo do širenja virusa s čovjeka na čovjeka.

“Iako način prenosa virusa još nije u potpunosti shvaćen, postoji mogućnost mutacije virusa i rizik daljnjeg širenja epidemije”, rekao je Li Bin, drugi čovjek Nacionalne zdravstvene komisije.

Strah od epidemije se širi, jer će milioni Kineza ove sedmice putovati svojim kućama na subotnju proslavu Nove godine.

Slučajevi zaraze ovim virusom identifikovani su i izvan Kine, u Tajvanu, Filipinima, Tajlandu, Japanu, Južnoj Koreji, a u utorak je potvrđen i prvi slučaj u SAD-u.

Novi virus pripada skupini virusa koji uzrokuju SARS, bolest od koje je prije 17 godina umrlo 800 ljudi širom svijeta, a takođe se počela širiti iz Kine.

SJEĆANJE NA HOLOKAUST

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, otputovaće danas u Jerusalim, gdje će na poziv izraelskog predsjednika Ruvena Rivlina, učestvovati na Petom svjetskom forumu “Sjećanje na holokaust, borba protiv antisemitizma“.

Predsjednik Đukanović će večeras biti gost na državnom prijemu za lidere ,koji u čast Foruma o holokaustu priređuje predsjednik Rivlin. Centralna ceremonija Svjetskog foruma biće održana sjutra kada će svi lideri biti pozvani da polože vijenac u znak sjećanja na žrtve holokausta.

Forum organizuje Fondacija Svjetskog foruma holokausta u saradnji sa Jad Vashem, Svjetskim centrom za sjećanje na holokaust.

Svjetskom forumu u Izraelu prisustvovaće više od četrdeset predsjednika, premijera i predstavnika kraljevskih porodica iz Evrope, Sjeverne Amerike i Australije.

SENAT O TRAMPU

Američki Senat, u kome većinu imaju republikanci, odbacio je pokušaje demokrata da obavežu Bijelu kuću na dostavu dokumenta u vezi sa isplatom vojne pomoći Ukrajini, prenosi Glas Amerike (VOA).

Tu odluku je Senat donio juče, tokom prvog dana suđenja u procesu opoziva predsjednika SAD Donalda Trampa.

U trenutku početka suđenja u procesu opoziva američki predsjednik nalazio se na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom Davosu.

Prva obaveza Senata, koga predvode republikanci, bilo je izjašnjavanje o vremenskom okviru i pravilima čitavog procesa – koju je predložio Mič Mekonel, lider većinskih republikanaca u Senatu.

Po rezoluciji koju je predložio Mekonel – predstavnici demokrata, koji u procesu opoziva obavljaju funkciju tužioca kao i pravni tim predsjednika, imaju po dvadeset četiri sata u naredna tri dana da predstave svoje viđenje slučaja, prenosi VOA.

MARKOVIĆ

Premijer Duško Marković kazao je da je razočaravajuće sve ono što se u Crnoj Gori dešavalo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu. Dijalog je, kaže, neupitan i poručuje da snažno želi i insistira da do njega dođe. Nemoguće je sada, kako je pojasnio, povući zakon i najavio da će se do kraja nedjelje zvanično obratiti mitropolitu Amfilohiju za nastavak razgovora. Poručuje da je Mitropolija crnogorsko-primorska jedina adresa za dijalog.

Vlada će o zakonu, kako je rekao, razgovarati sa akterima unutar Crne Gore. O tome, poručuje, ne može odlučivati nijedan predsjednik, pa ni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

“Za nas je legitimna adresa za razgovor Mitropolija crnogorsko-primorska i mitropolit Amfilohije”, rekao je Marković u Jutarnjem programu TVCG.

Dijalog je, kaže premijer, neupitan i on je temeljni princip kad postoje razlike: “Dijalog ne treba da nas udaljava, to je nešto na čemu snažno insistiram i želim da do njega dođe ili da se nastavi”.

Paljenje zastave u Beogradu odnos prema državi

Marković podsjeća na izjave sveštenstva da nema dijaloga dok Vlada Crne Gore ne povuče zakon: “Vlada ne može da povuče zakon. Vlada predlaže, Skupština ga usvaja, a potvrđuje ga Predsjednik svojim potpisom. Ovaj zakon je prošao sve te procedure i on je u pravnom životu. Niko ne može da ga povuče”.

Zakon, kaže, može biti osporen u cjelosti ili u pojedinim normama, ali kroz jasnu proceduru predviđenu za to.

“Kroz predlog za ocjenu ustavnosti zakona ili u parlamentu da neka politička većina pokrene amandmane na izmjenu zakona ili stavljanje tog zakona van snage do donošenja novog. Ne može crkva tražiti povlačenje zakona, jer nema ustavne mogućnosti za to”, poručio je Marković.

Premijer je najavio da će se do kraja nedjelje zvanično obratiti mitropolitu Amfilohiju za nastavak razgovora o onim pitanjima koja se ne razumiju ili o strahovima koji postoji, te da je država tu da garantuje da nema razloga za strahove i zablude.

Na pitanje kako vidi izlaz iz ove situacije, Marković je rekao kako su očekivanja da će litije i molebani biti dovoljno jak razlog da se zakon povuče, što pravno nije moguće.

Otpor zakonu prerastao u obračun sa Crnom Gorom

“Teško je u pitanje dovesti ustavnost zakona, jer ga je pozitivnim ocijenila Venecijanska komisija. Vjerujem da postoji razuma kod mitropolita da se sa Vladom nastavi razgovor o ovom važnom pitanju. Ovo nije samo pitanje zakona, već ukupnih društvenih odnosa u zemlji”, rekao je premijer.

Uvjeren je da će mitropolit odoljeti pritisku politizacije skupova radi osvajanja vlasti prije ili nakon izbora.

“Što se tiče Srbije, njih želimo kao pouzdanog i uspješnog susjeda, da o pitanju razlika razgovaramo na državnom nivou, a ne preko medija i programiranih analitičara i intelektualaca”, rekao je Marković.

Građanima je poručio da nema razloga za brigu.

Marković je rekao i da sva dešavanja koja su uslijedila nakon usvajanja zakona nijesu bila samo otpor tom aktu, već je sve preraslo u obračun sa Crnom Gorom i njenim institucijama i pravom da država suvereno odlučuje o unutrašnjim pitanjima.

“Taj atak i neviđenu propagandu, nosili su je akteri unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije akteri iz susjedne Srbije”, rekao je Marković.

Paljenje crnogorske zastave u Beogradu je, kaže, jasan odnos o državi Crnoj Gori i njenom pravu da suvereno odlučuje o unutrašnjim pitanjima.

“Skrivena kampanja sveštenstva”

On je ocijenio da period rada na zakonu nije bio kratak.

“To nije bilo ni pola godine, ni godinu, niti se o njemu govorilo samo onih nekoliko dana pred Skupštinu. Rad na zakonu je počeo prije pet godina i bio je veoma inkluzivan. Sjećate se i javnih rasprava širom Crne Gore”, podsjetio je Marković. 

Vlada, kaže, nema odgovornosti, te da su neutemeljeni prigovori da nije bilo prilike da se javnost upozna sa zakonom. Mitropolija, ponovio je, želi da bude izvan pravnog sistema Crne Gore. 

“Samo sam ja po osnovu ovog zakona imao pet, šest razgovora direktno sa mitropolitom Amfilohijem i njegovim sveštenstvom”, rekao je Marković.

Navodi i da je tokom susreta s mitropolitom bilo dijaloga, te da nijesu u pitanju bili formalni razgovori.

Uz kampanju koja je dolazila iz Srbije od strane zvaničnika i opozicionih predstavnika, te medijski pritisak, na sceni je, kaže bila, skrivena kampanja protiv zakona koju je sprovodilo sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske “na neduhovan način”.

“U kojem se prijetilo pravoslavnim crnogorskim vjernicima da ne podržavaju zakon, da ne stoje iza vlasti koja ga je predložila, jer će ne samo oni, nego čitave porodice biti proklete i izopštene iz pravoslavlja”, rekao je Marković.

Govoreći o tome plaši li se takvih poruka i je li mu neprijatno, premijer je rekao da ima samo osjećaj čuđenja, jer ne može da vjeruje da retorika srednjeg vijeka danas generiše ponašanja ili same pojave.

Marković je ponovio da nema uzurpiranja crkvene imovine, niti bilo kakvog ataka.

DPS, kako je rekao, nikad svoj program nije vezivala u odnosu na građane koji vjeruju ili one koji ne vjeruju: “U DPS-u mogu biti ljudi koji prihvataju program rada partije i rade u interesu države. U koju crkvu idu, u kog boga vjeruju, to je njihovo neotuđivo pravo”.

Jednaka prava za sve vjerske zajednice

Komentarišući situaciju u kojoj država u upravnom postupku dokaže da je manastir ili crkva u njenom vlasništvu, te šta se dešava sa sveštenstvom koje je sada u tom vjerskom objektu, Marković kaže: “Rade što su radili i prije ovog zakona. Dolaze, služe bogu, rade vjerske poslove, i komuniciraju s vjernicima”.

Marković kaže da zakon promoviše slobodu vjeroispovijesti, ali na jednak način za sve vjerske zajednice u Crnoj Gori.

Propaganda je, kaže Marković, da se zakonom dozvoljava vjernicima CPC da koriste te manastire i crkve u kojima služi sveštenstvo Mitropolije.

“To je netačno. Ko je pročitao zakon vidjeće da zakon definiše jednakost svih vjerskih zajednica. Mi nijesmo izdigli nijednu vjersku zajednicu na prvo mjesto, kao što je slučaj sa zakonom u Srbiji”, tvrdi premijer.

Nema utemeljenja da će se vjerski objekti u Crnoj Gori koristiti u bilo koje druge svrhe osim vjerske, te da će tamo dolaziti vjernici koji sada dolaze i drugi građani koji žele da obilaze i posjećuju vjerske objekte.

“Jer oni nijesu samo vjerski u Crnoj Gori. To je najveći problem. Oni imaju istorijsku vrijednost, oni su kulturna, duhovna baština Crne Gore. Kroz te vjerske objekte ogleda se nastajanje Crne Gore i oni moraju biti posebno štićeni, a nadzor nad održavanjem mora biti jasan i zakonit”, rekao je Marković.

Imovina koju je SPC stekla nakon 1918. godine na zakonit način, kaže Marković, ostaće njihova imovina.

Naš zakon najliberalniji

“Kao što sada imamo brojne slučajeve nespornog vlasništva vjerskih objekata od strane Mitropolije crnogorske-primorske. I ona imovina koja će biti državna, i vlasništvo MCP, služiće samo vjeri”, rekao je Marković.

Crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kaže premijer, najliberalniji. Marković kaže da su sagledavali zakone Srbije, Hrvatske, ali i zemalja Evropske unije.

“Sve su vjerske zajednice po ovom zakonu ravnopravne. Srpski zakon stavlja u prvi plan SPC, a hrvatski zakon na jednak način uređuje pitanja funkcionisanja svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, pa i SPC koja je potpisala Temeljni ugovor sa hrvatskom državom, u kojem se kaže da su imovina i nepokretna dobra SPC koje ona koristi u Hrvatskoj materijalno i kulturno dobro Hrvatske, a ne neke druge države”, pojasnio je Marković.

U Hrvatskoj, kaže premijer, žive građani srpske nacionalnosti koji imaju potpisan ugovor sa državom, gdje su vjerski objekti kulturno dobro države.

“Zašto bi Crna Gora bila izuzetak? Ovdje se želi monopol, ovdje se želi relativizovati suština crnogorske države i njena sloboda i nezavisnost”, vjeruje premijer.

Komentaršiću izjavu predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore Branislava Radulovića da je jedan broj crkava uknjižen u katastru na mitropolita Amfilohija, Marković je rekao da su imali te informacije i ne samo za mitropolita, nego i za neke druge sveštenike.

“To jasno govori da je nakon 1986. godine, po našim podacima, došlo do nezakonitog prepisivanja imovine sa države na Mitropolije, odnosno na sveštenike Mitropolije. Ovdje odgovornost nose državni službenici”, rekao je Marković.

Svaki slučaj će, uvjerava Marković, biti preispitan.

“Da se sa tim ne staje i da se ta praksa nastavlja, dokaz je pismo koje sam dobio 15-ak dana prije glasanja o zakonu da je jedna mjesna crkva upisana na osnovu zahtjeva advokata Eparhije budimljansko-nikšićke na tu eparhiju bez dokaza o vlasništvu, iako Opština ima dokaze da je tu crkvu gradila svojim i sredstvima građana”, rekao je premijer.

Upravo zbog toga je, kako je rekao, potreban zakon kako bi se znao titular vjerskih objekata koji će se koristiti kao i do sada – za vjerske potrebe.

Na pitanje kako je taj nered tolerisan do sada, Marković je, između ostalog, rekao da se nije sve moglo staviti na dnevni red.

Nije bilo skrnavljenja simbola Srbije

“Sada je Crna Gora snažna država, utemeljena država, nezavisna i suverena, članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU i ovo je sada vrijeme kad treba da riješimo ovo preostalo pitanje koje je izazivalo mnogo polemika, kako da jedna vjerska zajednica može da funkcioniše u pravnom sistemu, a da nije registrovana, kako preko 200 sveštenika nije prijavljeno, nije registrovano, nemaju boravak, a dolaze iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Rusije”, kaže Marković.

Premijer kaže da želi da se riješe sva za teška pitanja koja nijesu riješena.

“Ovakva situacija dovodi u neprijatnost i te ljude, jer obavljaju poslove za potrebe vjernika te crkve, nemaju prebivalište, nijesu registrovani. Ne mogu da rješavaju egzistencijalna pitanja. Da se strogo primjenjuje zakon to boravište bi im se moglo otkazati već sjutra”, rekao je Marković.

On se osvrnuo na činjenicu da u Crnoj Gori posluju brojne kompanije iz Srbije, te da u našoj zemlji tokom ljetnje sezone radi oko 10.000 sezonskih radnika iz Srbije.

“Uzmimo podatak da je prosječna NETO plata oko 500 eura, mjesečno to je pet miliona. Za četiri mjeseca to je blizu 25 miliona”, rekao je Marković, uz napomenu da do sada nije zabilježen nijedan slučaj skrnavljenja simbola države Srbije.

Igor PEJOVIĆ  

PRVE OVOGODIŠNJE RATE

Crnogorska i Barska plovidba uplatile su prve ovogodišnje rate kredita kineskoj Eksim banci u ukupnom iznosu od 4,74 miliona dolara, saopšteno je Pobjedi iz ovih brodarskih kompanija.

Vlada je obezbijedila 4,43 miliona dolara, dok je ostatak od 313,7 hiljada dolara platila Barska plovidba iz sopstvenih sredstava.

Od početka otplate kredita za četiri broda ovih kompanija do sada je kroz rate i učešće isplaćeno 53,64 miliona dolara, od čega iz budžeta 34 miliona eura. Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje ovih kredita. Iz Crnogorske plovidbe su kazali Pobjedi da su u ponedjeljak uplatili desetu ratu kredita Eksim banci od 2,77 miliona dolara.

“Ovu ratu kredita u cjelosti je platila Vlada. Naredna rata dospijeva 21. jula i iznosi 2,73 miliona dolara”, kazali su iz kotorske firme i dodali da smatraju da neće moći da je izmire iz sopstvenih sredstava.

“U ovom trenutku možemo reći da će i sljedeću ratu većim dijelom platiti Vlada, a mi ćemo nastojati da učestvujemo u dijelu otplate”, poručeno je iz Crnogorske plovidbe.

Prošle godine je na ime otplate kredita za kupovinu brodova “21. maj” i “Kotor” ove kompanije ukupno plaćeno 5,64 miliona dolara, kroz osmu i devetu ratu.

Obje rate je lani u najvećem iznosu od oko 90 odsto ukupnog iznosa platila Vlada iz državnog budžeta, odnosno 5,36 miliona dolara. Iz Barske plovidbe su kazali da su juče uplatili četvrtu ratu kredita od 1,97 miliona dolara Eksim banci, a po osnovu otplate kredita za brodove “Bar” i “Budva”.

“Od navedenog iznosa iz državnog budžeta je obezbijeđeno 1,65 miliona dolara, dok je preostali iznos od313,7 hiljada dolara finansiran iz sredstava Barske plovidbe”, rekli su iz te kompanije.

Lani je za otplatu dvije rate kreditaza kupovinu dva broda ukupno plaćeno 3,99 miliona dolara, od čega je iz državnog budžeta obezbijeđeno 3,37 miliona dolara, dok je iz sopstvenih sredstava uplaćeno oko 610.000 dolara.

Naredna rata kredita i ovoj brodarskoj kompaniji dospijeva 21. jula i iznosi 1,95 miliona dolara.