VELIKI EKOLOŠKI PROBLEM

U Crnoj Gori reciklira se svega jedan odsto plastičnog otpada što zahtijeva akciju u pogledu infrastrukture za prikupljanje i recikliranje, a procjenjuje se da se godišnje oko četiri kilograma po osobi odlaže u prirodi, kazao je Pobjedi projekt menadžer Regionalnog centra za održivu proizvodnju i potrošnju Ujedinjenih nacija Pedro Fernandez.

On upozorava i da je utvrđeno da se instrumenti politike ne koriste efikasno kako bi trebalo, konkretno, produžena odgovornost proizvođača bila je predviđena prije nekoliko godina, ali do sada nije sprovedena.

Projekat

Fernandez je koordinator projekta koji sprovodi UN – SCP/RAC čiji je cilj smanjenje plastičnog otiska u sektoru hrane i pića u Crnoj Gori. Program podržava Ministarstvo životne sredine, kopna i mora Italije kroz sporazum o saradnji sa UNEP/MAP i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

“Cilj projekta je da se doprinese prioritizaciji i usvajanju preventivnih mjera koje se tiču plastične ambalaže u industriji hrane i pića poboljšanjem relevantnog okvira politike, jačanjem angažmana preduzeća i organizacija za podršku poslovanju i gradnjom kapaciteta drugih relevantnih aktera. Aktivnosti se ne sprovode samo u Crnoj Gori, već i u Albaniji i Bosni i Hercegovini”, kazao je Fernandez.

Na osnovu prikupljenih podataka, ističe on, u Crnu Goru se svake godine uveze 23.000 tona plastične ambalaže za hranu i piće, od čega se 2.000 tona izveze u sklopu proizvoda. Na kontrolisanoj deponiji završi 81 odsto, a 11 odsto na sanitarnim deponijama, dok ostatak završi kao otpad ili se baci u životnu sredinu.

“Samo jedan odsto se reciklira”, kazao je Fernandez.

Prva faza projekta, objašnjava on, sastojala se u identifikaciji prioritetnih područja intervencije, kako na javnom, tako i na privatnom nivou. Za to su urađene dvije analize: analiza toka materijala i analiza nedostataka u politici.

“Analiza protoka materijala prvi put je procijenila količine plastične ambalaže hrane i pića koja se uvozi, proizvodi, koristi, odlaže i reciklira”, kazao je Fernandez.

Jedinstveno rješenje za ovaj problem, ističe on, ne postoji, jer svi akteri u lancu vrijednosti mogu dati doprinos.

“Kroz projekat je proizvedena lista najboljih praksi u pakovanju koja može nadahnuti preduzeća u Crnoj Gori. Na osnovu toga, projekat će podržati dvije kompanije u izradi strategije za podsticanje kružne ekonomije plastike. Jedna strategija mogla bi biti u smislu ponovne upotrebe ambalaže, jer većina problema potiče od jednokratne upotrebe. Druga važna tačka je saradnja u lancu vrijednosti, posebno između proizvođača i zainteresovanih strana zaduženih za prikupljanje i recikliranje. Ovo bi trebalo dovesti do boljeg dizajna i reciklabilnosti i unošenja recikliranog materijala u proizvode”, objasnio je Fernandez.

Rješenje vidi u u smanjenju ambalaže. Na primjer, kod određenih proizvoda, primarna i sekundarna ambalaža mogu biti od drugih materijala kao što je papir ili karton.

“Specifična pakovanja kao što su plastične kese za mjerenje voća i povrća zaista nijesu neophodne i mogu lako biti izbjegnute. U drugim slučajevima, mogu se koristiti reciklirani materijali, koji omogućavaju cirkularnost materijala”, kazao je Feranandez.

Reciklaža

Kako bi se povećao procenat reciklaže, ističe on, prije svega trebalo bi povećati odvajanje otpada na izvoru, odnosno da to prvi rade građani.

“To se neće desiti samo jačanjem svijesti. Potreban je i doprinos proizvođača (kako se to dešava i u zemljama EU). Posebno u smislu uspostavljanja infrastrukture i pokrivanja operativnih troškova. Stoga, uspostavljanje zakonodavnog okvira kako bi se implementirala produžena odgovornost proizvođača treba da bude prioritet. Jednom kada je materijal dostupan, siguran sam da će se desiti investicije u reciklažne pogone”, naglašava Fernandez.

Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da do 2020. imamo 50 odsto otpada koji će biti spreman za ponovnu upotrebu ili recikliran.

PODACI ZA 2019.

Fond za zdravstveno osiguranje tokom 2019. godine isplatio je poslodavcima skoro 5.608.000 za naknade za privremenu spriječenost za rad, odnosno 800.000 eura više u odnosu na planirani budžet za tu oblast zdravstvenog osiguranja.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je Danu da zaposleni najčešće odlaze na bolovanja zbog obolijevanja od tumora, duševnih poremećaja, povreda i oboljenja mišićno koštanog sistema.

Čirgić objašnjava da se Fondu za zdravstveno osiguranje veoma rijetko obraćaju poslodavci zahtjevom za opravdanost odobrenog bolovanja.

“Troškovi za naknade za bolovanje u 2019. godini, prema preliminarnim podacima, iznosili su 5.608.339,87 eura, dok su u 2018. godini bili 5.950.039,57 eura što je manje za 341.699,70 eura ili za 5,74 odsto. Za naknade za bolovanja u 2020. godini planirano je 4.100.000,00 eura, dok je za 2019. godinu bilo predviđeno 4.800.000,00 eura, što je manje za 700.000 eura. Bolovanja duža od 12 mjeseci su najčešće otvarana zbog dijagnoza: C00-D48 tumori, F00-F99 duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, S00-T98 povrede trovanja i posledice djelovanja spoljnih faktora, M00-M99 bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, I00-I99 i bolesti sistema krvotoka”, ističe Čirgić.

On kaže da je Fond propisao postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad.

“Privremenu spriječenost za rad (bolovanje), novim zakonom odobrava izabrani doktor u trajanju do 30 dana, odnosno prvostepena ljekarska komisija Fonda za zdravstveno osiguranje preko 30 dana. Tokom prijema i obrade zahtjeva za ocjenu opravdanosti daljeg bolovanja od strane komisije stručne službe Fonda vrše kontinuiranu kontrolu odobrenog bolovanja od strane izabranih doktora u dijelu usklađenosti sa zakonom i Pravilnikom. Nakon toga prvostepena ljekarska komisija Fonda, kao stručno tijelo, sastavljeno od tri doktorarazličitih specijalnosti vrši ocjenu i daje nalaz i mišljenje kojim utvrđuje poslednji dan bolovanja ili dan ponovnog javljanja Komsiji”, navodi Čirgić.

MARTINOVIĆ

Advokat Nikola Martinović ocijenio je za Pobjedu da je i praktično i pragmatično da o odnosima SPC u Crnoj Gori i crnogorske države treba voditi razgovore sa mitropolitom Amfilohijem.

“U Crnoj Gori se ne zna ko predstavlja SPC. Ona nije registrovana, pa državni organ ili njihov saugovarač ne zna koje odgovoran za preuzimanje prava i obaveza koje ovlašćeno lice SPC u Crnoj Gori. Ova dilema razriješena je novim zakonom ukoliko vjerske organizacije žele da stupaju u pravne odnose sa trećim licima uključujući i državu”, objasnio je Martinović.

Poruke srpskih vlasti da o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne treba pregovarati sa mitropolitom Amfilohijem, već da je adresa patrijarh srpski Irinej, sagovornik Pobjede ocjenjuje kao evidentnu sumnju u mitropolita crnogorsko-primorskog.

“Očigledno u srpskim krugovima u Beogradu postoji neka sumnja u Amfilohija, a vjerovatno s obzirom na to da je on etnički Crnogorac i da je njemu Crna Gora svakako bliža nego arhijerejima koji nijesu etnički Crnogorci”, kaže Martinović.

Poruku Amfilohija da Podgorica treba sa njim da razgovara a ne sa Patrijaršijom Martinović vidi kao njegovu težnju da i ma što više samostalnosti u odnosu na Patrijaršiju.

Poziv države Amfilohiju i Mitropoliji, kako kaže Martinović, je prirodan jer će Vlada pregovarati sa predstavnicima onih koji vjersku službu „vrše na teritoriji Crne Gore, a ne druge države”.

Martinović vjeruje da će se Mitropolija crnogorsko-primorska prije ili kasnije registrovati u Crnoj Gori.

“To je u njenom interesu, a radi se samo o administrativnom postupku, ne o postupku koji će na bilo koji način narušiti njeno dosadašnje dogmatsko učenje ili organizaciju. Ako mogu registrovati automobile u Crnoj Gori i izvaditi lične karte ili pasoše, ako Amfilohije može imati crnogorski pasoš, zašto ne bi i Mitropolija imala ličnu kartu izdatu od crnogorske države”, poručio je Martinović.

To što Srpska crkva u Crnoj Gori još nije predala ustavnu inicijativu povodom Zakona, iako su je najavili, Martinović ocjenjuje kao njihovu taktiku.

“Sama prijetnja inicijativom njima je argument za buduće razgovore”, smatra on.

STRATEGIJA

Trenutno upravljanje granicom Crne Gore ne ispunjava upotpunosti zahtjeve EU i Šengena. U cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti permanentno se prati koncept integrisanog upravljanja granicom Evropske unije (IBM EU) i u tom smislu prilagođava razvoj integrisanog upravljanja granicom Crne Gore (IUG CG), posebno u primjeni procedura, tehničke opreme i granične infrastrukture, navodi se u Strategiji integrisanog upravljanja granicom 2020 2024. godine koju je usvojila Vlada.

U dokumentu se navodi da će se nastaviti aktivnosti na jačanju granične kontrole u cilju bezbjednosti građana, otklanjanja rizika za bezbjednost državne granice, zaštite ekonomskih interesa i olakšanja međunarodne trgovine.

“Koncept IUG je opšteprihvaćeni model za upravljanje vanjskom granicom EU, značajan element očuvanja unutrašnje bezbjednosti zemalja članica, posebno na sprečavanju i otkrivanju neregularnih migracija i drugih oblika prekograničnog kriminala i predstavlja skup operativnih mjera kojima zemlje članice EU obezbjeđuju efikasan sistem upravljanja vanjskom granicom EU, koji podrazumijeva visok stepen uzajamnog povjerenja, dosljedno sprovodenje zajedničkih aktivnosti, podjelu obaveza, odgovornosti i solidarnosti”, navodi se u Strategiji.

Posvećeni realizaciji ključnih ciljeva

Koncept integrisanog upravljanja državnom granicom Crne Gore i drugih država ZapadnogBalkana bitno doprinosi da prostor jugoistočne Evrope bude zona partnerstva, stabilnosti i privrednog razvoja, budući da se smanjivanjem potencijalnih bezbjednosnih rizika stvaraju preduslovi za brži i kvalitetniji razvoj crnogorskog društva i naših susjeda.

Nadležni organi Crne Gore, u prethodnom periodu, bili su veoma posvećeni realizaciji ključnih ciljeva Strategije, posebno rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim državama, činjenicom da su zaključeni ugovori o državnoj granici sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, te da je defmisana državna granica sa Albanijom, čime je ostvaren jedan od značajnih spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore.

“Dalji razvoj sistema integrisanog upravljanja granicom, unapređenje nadzora i zaštite državne granice će i u budućem periodu predstavljati ključni izazov u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer ova oblast obuhvata granicu, strance, azil, migracije, vize i šengensku pravnu tekovinu, a prije svega kroz usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i efikasno umrežavanje nadležnih organa kako bi se zaštitile vanjske granice i ujedno garantovala bezbjednost građanima”, tvrdi se u dokumentu.

U dijelu koji obuhvata rizike navodi se da su „političke i humanitarne krize u trećim zemljama u prethodnom periodu imale za posljedicu raseljavanje velikog broja ljudi, u potrazi za međunarodnom zaštitom u zemljama Evropske unije.

Imajući u vidu da će i crnogorska morska granica biti buduća spoljna granica Evropske unije, pravac nezakonitih migranata mogao bi se preusmjeriti i na morski dio granice.

Crna Gora je za većinu nezakonitih migranata, uglavnom, tranzitna zemlja koji putuju u druge zemlje odredišta, preko takozvane zapadnobalkanske rute.

Granicu najviše prelaze strani državljani

“Imajući u vidu da se linija istočne granice, u većoj mjeri, proteže preko planinskih vijenaca i manje naseljenih mjesta, otkrivanje nezakonitih migranata podrazumijeva adekvatnu opremljenost granične policije na suzbijanju i otkrivanju ovog vida prekograničnog kriminala. Takođe, evidentan fenomen čiji trend stalno raste, sa kojim se Crna Gora suočava prethodnih godina, je broj lica koja traže azil. Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji i zajednička spoljna granica predstavljaju dodatni motiv za povećan broj azilanata u Crnoj Gori” navodi se u dokumentu.

Prosječna stopa putnika u prekograničnom prometu, kako se navodi, u posljednjih pet godina procijenjena je na 16.668. 842 miliona godišnje, sa trendom rasta od oko 9,5 procenata.

Strani državljani čine 81 odsto ukupnih prelaza granice, dok crnogorski državljani čine 19 procenata ukupnog prometa putnika.

Najveći procenat ukupnih prelazaka granice je 26 odsto na crnogorsko-srpskoj državnoj granici, a slijede 20 odsto na crnogorsko-albanskoj granici i 16 odsto na crnogorsko-hrvatskoj granici.

Pristupanjem Crne Gore EU, obim prometa na graničnim prelazima na budućoj spoljnoj granici, predstavljaće oko 84 odsto sadašnjeg saobraćaja putnika preko granice.

“Pristupanjem Evropskoj uniji, granična, carinska, veterinarska i fitosanitarna kontrola obavlja se na granicama Crne Gore u ime Evropske unije”, zaključuje se u dokumentu.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Ministarstvo prosvjete tokom cijele godine radi na poboljšanju uslova u crnogorskim školama. Samo tokom zimskog raspusta, koji će trajati do 27. januara, u radove na infrastrukturi 24 škole, uložili su čak 850.000 eura, kazao je Dnevnim novinama sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović.

Pored pripreme izgradnje novih škola u Crnoj Gori Ministarstvo prosvjete, kaže Mehmedović, intenzivno radi na rekonstrukciji već postojećih, kako bi učenici boravili u ugodnom ambijentu.

Tokom zimskog raspusta i generalno u prethodnih nekoliko mjeseci, kako je kazao, dosta se radilo na rekonstrukciji školske infrastrukture, a nedavno su završeni ili su u toku radovi na čak 24 škole vrijedni 850.000 eura.

“Kako u Crnoj Gori ima blizu 600 obrazovnih objekata to je sasvim jasno kolika su ulaganja potrebna, posebno tokom zime, kako bi se ta infrastruktura održavala. Naravno, uvijek se trudimo da rasporedimo budžet optimalno. To možemo raditi jedino jasnim postavljanjem prioriteta. Svi kapaciteti kolega iz Ministarstva prosvjete koji se bave investicijama usmjereni su upravo u tom pravcu, i vjerujem da, iako je još puno posla pred nama, rezultati se vide”, kazao je Mehmedović.

Tokom zime, ističe, imaju i najviše potreba za hitnim intervencijama.

“Izuzetno je zahtjevno servisirati toliki broj objekata, od kojih su neki veoma udaljeni, a neki prilično stari, tako da u tom smislu moramo djelovati po prioritetima koje postavljamo prilično kvalitetno”, ocijenio je sekretar Ministarstva prosvjete.

Trenutno su aktuelni, odnosno u toku ili nedavno završeni, kako je istakao, radovi na čak 24 objekta vrijedni više stotina hiljada eura.

U PRIPREMI REKONSTRUKCIJA VIŠE ŠKOLA

“Puno projekata je u toku ili u pripremi, a među njima rekonstrukcije na školama “Vuko Jovović” iz Danilovgrada, “Dašo Pavičić” iz Herceg Novog, “Mihailo Žugić” Pljevlja, “Braća Selić” Kolašin, “25. maj” Rožaje, “Rade Perović” Nikšić, “25. maj” i “Savin Bor” iz Petnjice, “Vlado Milić” iz Podgorice, “Stojan Cerović” iz Nikšića, “Mladost” iz Tivta, “Bećo Bašić” Plav i druge”, najavio je Mehmedović i istakao da su ukupno gledano, radovi u ovih 24 škole, koji su ili završeni, ili su u toku, eventualno u pripremi, vrijedni više od 850.000 eura.

Vrijednost investicija se, kako je kazao, razlikuje od škole do škole u zavisnosti od potreba.

“Posebno velike investicije koje su u toku su rekonstrukcija krova i enterijera na školi “Vuko Jovović” iz Danilovgrada vrijedna oko 50.000, te rekonstrukcija krova na školi “Dašo Pavičić” u koju ćemo investirati oko 55.000 eura”, naglasio je Mehmedović.