NURKOVIĆ NAJAVIO

Izgradnja zaobilaznice oko Rožaja trebalo bi da budu završena do kraja godine, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. Ukupna dužina saobraćajnice je oko tri kilometra, od čega su tuneli 1,9 km tuneli. Vrijednost investicije je oko 20 miliona eura.

Kako je naveo Nurković, probijanje tunela je završeno, a predstoje radovi na mostu na Ibru i između dva tunela.

Izgradnja te saobraćajnice je važna, jer, kako je kazao Nurković, rasteretiće se saobraćaj i otkloniti zagušenja koja su se dešavala tokom sezone.

Predsjednik Opštine Rahman Husović poručio da je ovaj projekat značajan korak ka razvoju dobre putne infrastrukture.

KOD TIRANE

Zemljotres jačine 4,3 stepeni po Rihteru pogodio je danas Albaniju, navodi se na sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

Kako se navodi na sajtu EMSC zemljotres se dogodio oko 13 sati, 67 km od Tirane, na dubini od 10 kilometara.

Osjetio se i u Crnoj Gori.

NENEZIĆ OCIJENILA

Izmjene Krivičnog zakonika neće donijeti unapređenje u sprečavanju nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja, smatra izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Ana Nenezić, navodeći da su za to potrebne snažne institucije koje su oslobođene političkog uticaja.

U Zakonu o dopunama Krivičnog zakonika navodi se da će javni funkcioner koji silom, prijetnjom, ili na drugi način utiče da se političkom subjektu daju sredstva za finansiranje izborne kampanje ili političkog subjekta, kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Zakonske dopune usvojio je crnogorski parlament krajem prošle godine.

Nenezić je kazala da brojne zloupotrebe u finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, ne samo od afere “Koverta” već i mnogo ranije, gdje, kako je istakla, postoje vrlo ubjedljivi dokazi o nezakonitom finansiranju, diktiraju neophodnost utvrđivanja odgovornosti i efikasnog djelovanja u odnosu na ukorijenjene nedemokratske prakse.

“U tom smislu propisivanje krivične odgovornosti ima svoje opravdanje, posebno ako imamo u vidu da samo krivična djela mogu omogućiti sprovođenje istrage i pribavljanje dokaza kroz istražne mjere i dalje utvrđivanje odgovornosti”, rekla je Nenezić agenciji MINA.

Prema njenim riječima, na osnovu prethodnih iskustva i pasivnost nadležnih organa u dijelu sprečavanja i kažnjavanja raznih izbornih zlouptreba, iako su postojali svi zakonski preduslovi za njihov proaktivan rad, kao i snažan uticaj vladajuće partije na rad i djelovanje tih institucija, zakonske izmjene neće donijeti unapređenje u dijelu sprečavanja nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja.

“Za to su prevashodno potrebne snažne institucije oslobođene političkog uticaja, što u ovom trenutku nemamo, kao što i nemamo minimum saglasnosti obje političke strane ni oko ove izmjene, a ni oko drugih preduslova za održavanje fer i slobodnih izbora”, kazala je Nenezić.

Ona je kao primjer pasivnosti u dijelu kažnjavanja zloupotreba navela nadležno tužilaštvo, koje je, kako je istakla, malo ili nimalo uradilo na procesuiranju raznih izbornih kršenja.

Zato je, kako smatra Nenezić, neophodno, osim na izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva, raditi i na promjeni dosadašnje prakse tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

“Iako je kriminalizacija nezakonitog političnog finansiranja svakako korak ka ukupnom unapređenju izbornog ambijenta, prethodna iskustva otvaraju prostor i za bojazan da svaka neizvedenost norme može posluziti kao osnova za politički obračun”, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, upravo zato je bilo važno otvoriti dijalog o tom pitanju i postići minim saglasnosti obje strane.

Sada je, kako je kazala, situacija da je Zakonik o krivičnom postupku dopunjen glasovima vladajuće partije, da je izostao dijalog sa opozicijom, pa je teško govoriti o vraćanju povjerenja u izborni sistem i same izbore na bazi te izmjene.

“Kompletno izborno zakonodavstvo i drugi vezani zakoni trebaju biti donijeti najmanje dvotrećinskom
podrškom u Parlamentu, jer je to bazični uslov stvaranja povjerenja u izborna pravila, ali taj dijalog ne postoji, a vremena je sve manje za bilo kakvu vrstu dogovora”, zaključila je Nenezić.

AMFILOHIJE

Mitropolit Amfilohije poručio je da litije nijesu politički skupovi, te da neće prihvatiti pregovore o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer je taj akt, kako dodaje “stid i sram Crne Gore”.

Odgovarajući na ocjenu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da su litije politički skupovi, Amfilohije je odgovorio da to nije tačno.

“Vi ste svjedoci ovog sabranja danas ovog naroda, je li to bio politički skup ili zaista duhovni i crkveni? Sami ste svjedoci šta je ovo. Ako on ovo naziva poličkim skupom, onda on ne zna, a nije čudo da ne zna, jer nije ni kršten”, kazao je Amfilohije novinarima, na Skalinama nakon plivanja za časni krst.

Kaže i da je narod već dao odgovor na poziv vlasti da se razgovara o primjeni Zakona.

“To je bezakonje, to je otimanje svetinja, o tome nema razgovora. Oni mogu da izvrše nasilje, vlast, ali očigledno da ovaj narod nasilje ne prihvata i ne priziva”, kazao je Amfilohije i dodao da narod poziva na razum, ljubav i razumijevanje.

“Političari neka vode svoju politiku, ovo je božiji skup”, kazao je mitropolit.

Na pitanje da li to znači da prihvata pregovore, jedino ako se Zakon povuče, Amfilohije je odgovorio potvrdno.

“Apsolutno. Kako da ragovaramo o jednoj laži, o nepravdi, koja je stid i sram Crne Gore. Najsramnije nešto što se u Crnoj Gori dogodilo, to je taj zakon. Mi ne možemo da razgovaramo o tome. To je i njemu rečeno. Ako hoće on može protiv naroda”, zaključio je Amfilohije.

“Ako hoće da bude istinski vladar neka ispoštuje puteve kralja Nikole”, poručio je Amfilohije Đukanoviću.

“Ovaj narod će ovako da se sabira i ubuduće. Ako zaista imaju razuma, a imaju nadam se, oni će shvatiti da je ovo narodni protest i za mene je ovo čudo”, zaključio je Amfilohije.

Dodaje kako je, ovo prvi put u istoriji da, kako je naveo, jedan predsjednik stvara svoju crkvu.

Amfilohije je naveo, ipak, da MCP traži razgovor o temeljnom ugovoru.

U “GREEN HOME” OCIJENILI

Iako je Poglavlje 27 otvoreno prije više od godinu dana, zaštita životne sredine i dalje predstavlja ključni izazov za Crnu Goru, ističu u NVO “Green home”.

Kako ističu, sudeći prema Trećem polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena za period 2018-2020, jasno je da donosioci odluka Poglavlje 27 i dalje nijesu uvrstili na listu prioriteta iako je očigledna važnost i zahtjevnost ovog poglavlja.

“U navedenom izvještaju se jasno navodi da iz čak četiri podoblasti – Horizontalno zakonodavstvo, Buka, Civilna zaštita i Klimatske promjene, nije realizovana ni jedna obaveza predviđena za period jul – decembar 2019. godine. Crna Gora treba da ubrza implementaciju Nacionalne strategije, naročito u sektorima upravljanje otpadom, kvalitet voda i zaštita prirode”, poručuju iz ove NVO.

Uprkos većem broju strateških i planskih dokumenata, kako napominju, nedostaje sistematsko upravljanje životnom sredinom, jasno definisani ciljevi, realizovanje aktivnosti u rokovima, međusobna povezanost strateških i planskih dokumenata koji odražavaju politike u ovoj oblasti i jake institucije sa stručnim osobljem koji mogu odgovoriti na izazove.

“Sve navedeno je doprinijelo tome da stepen realizacije planiranih aktivnosti opada, imamo situaciju da je stepen realizacije planiranih aktivnosti za 2018. godinu bio 55 odsto, dok je za 2019. godinu bio 34 odsto, što je u suprotnosti sa očekivanom dinamikom, s obzirom na to da je poglavlje otvoreno u decembru 2018. godine. Postavlja se pitanje kojom brzinom i koliko efikasno će teći dalji proces pristupanja i ispunjavanja završnih mjerila”, napominje se u saopštenju.

Za oblast životne sredine i klimatskih promjena, odnosno usklađivanje sa standardima EU i realizaciju obaveza iz evropske agende u prethodnom periodu, prema gore pomenutom izvještaju, uloženo je aproksimativno 46 miliona eura.

Zaključuju i da je iznos izdvojenih sredstava iz godine u godinu sve manji.

“Ne postoji održiv finansijski okvir koji može odgovoriti na zahtjevnu primjenu i sprovođenje zakona. Eko fond je osnovan, ali još ne funkcioniše. Očekivanje da bi Eko fond mogao da posluži kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza iz Poglavlja 27, izazov je u dijelu organizacionih, finansijskih i tehničkih kapaciteta. Sredstva koja bi se mogla prikupiti nijesu dovoljna za troškove finansiranja projekata zaštite životne sredine i troškova procijenjenih u NEAS-u. Na primjer, za ‘teške’ direktive neophodno je pripremiti planove za sprovođenje, a u skladu s tim i troškove iz državnog budžeta. Očigledno je da neće biti značajnih finansijskih izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27, direktno proisteklih iz državnog budžeta, već od penala u privatnom sektoru. Imajući u vidu nisku stopu naplativosti poreza i kazni iz ovog sektora, postoji opravdana sumnja da će predložena rješenja u okviru Eko fonda biti u mogućnosti da značajno doprinesu ostvarenju obaveza iz ovog poglavlja”, ističu u “Green Home”.