EP U VATERPOLU

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Njemačkom utakmicu posljednjeg, trećeg kola A grupe Evropskog prvenstva u Budimpešti.

Biće to duel za drugo mjesto na tabeli i lakšeg protivnika u osmini finala.

Obje selekcije, uoči posljednjeg kola, ostvarile su po pobjedu i poraz.

Crnogorski vaterpolisti savladali su Slovačku 15:4, dok su poraženi od Hrvatske 11:10.

Njemačka je izgubila od Hrvatske 17:9, dok je slavila u duelu sa Slovačkom 8:5.

Duel Crne Gore i Njemačke počerće u 17 sati i 30 minuta, prenos je na TVCG2. 

NOVO SUĐENJE

Početak ponovnog procesa protiv bjelopoljskih ljekara zbog optužbi da su počinili teško djelo protiv zdravlja ljudi, odnosno što nijesu spriječili infekciju pet beba od kojih je jedna preminula u novembru 2014. godine zakazan je za 6. februar u Višem sudu u Bijelom Polju.

Na optuženičkoj klupi su Tomislav Jeremić, Haka Tahirović, Zvonko Puletiću i Jela Cimbaljević.

Umjesto dosadašnjeg vijeća kojim je predsjedavao sudija Vukomir Bošković, glavni pretres će se odvijati pred vijećem sudije Dragana Mrdaka.

Pobjeda saznaje, da će početak suđenja najvjerovatnije biti odgođen kako bi se sudija Mrdak upoznao sa spisima predmeta.

Predmet je vraćen na ponovno suđenje nakon što je Vrhovni sud usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti i ukinuo presude Višeg i Apelacionog suda.

U obrazloženju presude, Vrhovni sud je istakao niz grešaka prvostepenog suda i dao instrukcije vezane za pozivanje na zakone i konkretne propise na kojima će se temeljiti presuda.

Presudom Apelacionog suda u februaru 2018. godine je uvažena žalba Višeg državnog tužilaštva i prvostepena presuda preinačena u dijelu odluke o sankciji tako da je dr Zvonku Puletiću polugodišnja kazna koju je trebalo da izdržava u prostorijama za stanovanje preinačena u jednogodišnju zatvorsku kaznu.

Odlukom Apelacionog suda doktorima Jeremiću i Tahirović je sedmomjesečna zatvorska kazna povećana na jednogodišnju robiju dok Jeli Cimbaljević polugodišnji kućni zatvor takođe zamijenjen godinom zatvora.

Prema navodima prve presude koju je izrekao Viši sud u Bijelom Polju, Vukomir Bošković, Jeremić, Puletić, Tahirović i Cimbaljević su proglašeni krivima jer nijesu „postupali u skladu sa propisima kojima se određuju mjere za suzbijanje i sprečavanje opasne zarazne bolesti, pri čemu su bili svjesni da takvim nečinjenjem mogu učiniti zabranjeno djelo“.

RUDOVIĆ

Najava Demokratske partije socijalista da će izborni zakon ponuditi opoziciji kao platformu za razgovor još je jedna predstava za međunarodnu javnost, uvredljiva je i nerealna, ocijenio je nezavisni poslanik Neđeljko Rudović.

On je poručio da je vlast, usvajanjem seta izbornih zakona, „betonirala polarizaciju Crne Gore“.

Rudović smatra da je „Crnoj Gori potreban dogovor, ali DPS-u nije“.

“Svaki dogovor o prihvatljivim izbornim uslovima i njegovo dosljedno sprovođenje vjerovatno znači da oni više nemaju većinu. Zato su u decembru i izigrali dobru volju dijela opozicije da se dijalogom riješi politička kriza”, kazao je Rudović za Pobjedu.

On je rekao da „ovo što sada pominju još je jedna predstava za međunarodnu javnost”.

“Da nije tako, ne bi 30. decembra na brzinu usvojili izmjene zakona o biračkom spisku i finansiranju pilitičkih subjekata i izbornih kampanja, ne bi betonirali užasnu polarizaciju Crne Gore i ne bi, zbog svojih kratkoročnih ciljeva pravili dugoročnu štetu. Zato su sada ovi pozivi uvredljivi”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, ako stvarno žele dogovor, onda će prihvatiti opozicione zahtjeve kada, na primer, na dnevni red dođu medijski i zakon o RTCG.

“Tada bismo mogli da razgovaramo i o izbornom zakonu”, poručio je Rudović.

On je ocijenio da je sve to nerealno, s obzirom na posljedice koje su izazvali, a za koje su znali da će se desiti kada su minirali dijalog.

Prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika, za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska podrška poslanika, povučen je iz skupštinske procedure krajem decembra prošle godine.

Potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović, koji je bio na čelu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kazao je da će taj akt biti ponuđen opoziciji kao platforma za razgovor.

VLADA CG

Direktor kompanije Monteorganica d.o.o. Jovan Nikolić demantovao je tvrdnje prvog potpredsjednika Vlade i ministra inostranih poslova Srbije Ivice Dačića prema kojoj je brat njegovog šefa obezbjeđenja, koji je iz Bijelog Polja, dobio otkaz nakon što se nacionalno izjasnio kao Srbin. To je objavila Vlada Crne Gore na društvenim mrežama.

„Gospodin Vinko Purić je od novembra 2017. godine zaposlen u kompaniji Monteorganica koja se bavi kontrolom i sertifikacijom organske proizvodnje i finansira iz budžeta Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore. Angažovan je na poslovima stručnog saradnika za organsku stočarsku proizvodnju. Od novembra 2019. godine, tačnije prije dva mjeseca, gospodin Vinko Purić je potpisao ugovor na neodređeno vrijeme, znači ugovor o stalnom radnom odnosu, i na tim poslovima se nalazi i dan-danas”, saopštio je direktor Monteorganice Jovan Nikolić.

Lažnu vijest o navodnom otkazu Vinku Puriću, koju je iznio prvi potpredsjednik i ministar inostranih poslova Vlade Srbije u emisiji “Ćirilica” Televizije Happy 13. januara, prenijelo je više medija.

Ivica Dačić je ovu lažnu vijest plasirao kao dokaz svoje neistinite tvrdnje da u Crnoj Gori svako ko se nacionalno izjasni kao Srbin dobija otkaz.

VJEŽBA U ITALIJI

Pripadnici Vojske Crne Gore biće testirani na NATO vježbi „Steel Storm“ koja će se u oktobru održati u Italiji, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva odbrane.

Cilj vježbe je, kako navode iz resora odbrane, ocjenjivanje i sertifikacija NATO snaga visoke borbene gotovosti za period 2020-2022, a u sastavu deklarisanog italijanskog bataljona „La Marmora“ planirano je učešće jednog pješadijskog voda VCG.

“Vježba predstavlja provjeru obučenosti jedinica za izvođenje operacija u planinskim i urbanim uslovima, pri čemu će obuhvatiti evaluaciju jedinica po NATO konceptu ocjenjivanja borbene spremnosti (CREVAL) za učešće u NATO snagama visoke borbene gotovosti u periodu 2020-2022. Na vježbi je planirano učešće do 31 pripadnika VCG”, saopšteno je iz resora odbrane.

Obuka za Avganistan

Pripadnici Vojske Crne Gore tokom 2020. godine učestvovaće na vojnim vježbama u Hrvatskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Italiji i Albaniji. Na njima će, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, učestvovati ukupno 321 vojnik.

Vježbe „MIR 20/1“ i „MIR 20/2“, čiji je cilj provjera sposobnosti pripadnika XII i XIII kontingenta Vojske za izvršavanje zadataka u misiji „Resolute Support“ u Avganistanu održaće se u Hrvatskoj, a na njima će, kako je saopšteno iz resora odbrane, učestvovati 70 vojnika.

“Vježbe se održavaju na kraju zajedničke obuke s pripadnicima kontingenta Oružanih snaga Hrvatske, u čijem sastavu kontingent VCG i izvršava zadatke u misiji. Vježba „MIR 20/1“ izvodi se u zimskim uslovima, na poligonu „Gašinci“, dok se „MIR 20/2“ izvodi ljeti na poligonu Crvena zemlja u Kninu”, navode iz Ministarstva.

Mornarica

U Njemačkoj će u septembru biti održana vježba „Combined Resolve XIV“, na kojoj se na brigadnom nivou uvježbavaju taktike, tehnike i procedure kopnenog ratovanja.

“Scenario predviđa napadne i odbrambene operacije u urbanoj sredini, kroz implementaciju NATO procedura za brzi odgovor. Planirano je učešće do 140 pripadnika iz sastava Pješadijskog bataljona VCG, u sastavu američke oklopno-mehanizovane borbene grupe i mehanizovanog bataljona Oružanih snaga Slovenije”, kažu u Ministarstvu, dodajući da će na vježbi učestvovati 17 NATO i partnerskih država.

Vježba „Adrion Cax/Livex 20“ biće organizovana u Sloveniji, u periodu maj-jun 2020, na kojoj će pripadnici Mornarice VCG kroz kompjuterske simulacije i aktivnosti na moru uvježbavati NATO procedure i standarde, ali i jačati saradnju s mornaricama država regiona. Na vježbi je, ističu iz Ministarstva, predviđeno učešće do 30 pripadnika Vojske.

Crnogorski vojnici vježbaće i u Crnoj Gori tokom 2020. godine.

Prva faza vježbe „Balkan Lion 20“ biće održana u našoj zemlji, dok će druga biti u Albaniji.

“Predviđeno je da se vježba realizuje u septembru, s ciljem uvježbavanja razmještanja jedinica, odvraćanja i priprema za napad, kao i izvođenja napada. Na vježbi je planirano učešće do 50 vojnika Crne Gore”, zaključuju u Ministarstvu odbrane.

Na vježbi prvi put i helikopter BELL 412

Vježba „Adriatic Strike 20“ održaće se krajem maja i početkom juna u Sloveniji, a cilj ove vježbe je, kako ističu u resoru odbrane, uvježbavanje združenih i koalicionih snaga za taktičku upotrebu vazduhoplovnih snaga u podršci konvojima, kao i u urbanim i planinskim operacijama za pružanje bliske vazduhoplovne podrške, s fokusom na uvježbavanje taktika i procedura za navođenje vazduhoplova na metu.

“Na vježbi je predviđeno učešće do osam pripadnika VCG i angažovanje jednog helikoptera Bell 412”, dodaju iz Ministarstva.

KOVAČEVIĆ

Glavni zamajac snažnijeg privrednog rasta i u ovoj godini će biti investiciona aktivnost i priliv stranih direktnih investicija, kako bi stopa privrednog rasta i dalje imala pozitivan trend, a rast BDP-a premašio iznos od tri odsto koji je ostvaren u 2019. godini.

Niz mjera ekonomske politike naročito iz fiskalnog domena koje je Vlada sprovela tokom prošle godine dao je odlične rezultate, kazao je za Vikend novine Boško Kovačević, izvršni direktor marketinške i konsalting kuće Intelligent Communications, sistemski ambijent za privredni rast poboljšan je, prije svega, ukidanjem kriznog poreza i povećanjem minimalne cijene rada.

“Mjere fiskalne konsolidacije daju vidljive rezultate, a makroekonomski indikatori pokazuju pozitivne trendove i Vlada uspijeva da ih kontroliše. Takvi pozitivni makroekonomski pokazatelji umnogome doprinose boljoj naplati pojedinih poreskih prihoda, pogotovo onih najznačajnijih u ukupnoj strukturi budžetskih prihoda”, precizirao je on.

U tom smislu posebno ističe rast prihoda od poreza na dodatu vrijednost (PDV), ali i ukupne poreske prihode koji su za prvih devet mjeseci 2019. imali suficit od oko tri miliona eura. I pored značajnih gubitaka koje država trpi zbog pojedinih privrednih subjekata koji ne izvršavaju obaveze prema njoj, Kovačević ističe da bi povećanje PDV-a u tom slučaju imalo više štete nego koristi.

Istovremeno, rastu BDP-a preko procijenjenih vrijednosti u najvećem dijelu je doprinijela odlična turistička sezona, te očekuje da će se trend rasta u ovom privrednom sektoru nastaviti i tokom 2020. godine.

Skori završetak prve dionice auto-puta Bar-Boljare “znatno će poboljšati performanse crnogorske privrede i njenu opštu konkurentnost”.

“Izgradnja auto-puta je projekat vijeka u Crnoj Gori, koji će imati pozitivne efekte na sve makroekonomske pokazatelje privrede, pa samim tim posredno i na javni dug”, zaključio je sagovornik Vikend novina.

BOŽOVIĆ

Dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti mora se obezbijediti u crnogorskoj državi poručuje u intervjuu Vikend novinama univerzitetski profesor, sociolog, dr Ratko Božović.

“Bilo bi najcjelishodnije i da u dijalogu učestvuju svi kojih se ovaj zakon tiče. Ne smije se nijednog trenutka zaboraviti da je u pitanju sekularna država sa mješovitim identitetima niti to da su vjerske zajednice središta ravnopravnih i slobodnih vjernika. A o crnogorskom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ne može odlučivati srpski predsjednik. Valjda mu je dovoljno što o svemu odlučuje u srpskoj državi”, kazao je Božović. 

Na pitanje da prokomentariše lavinu reakcija i napada na Crnu Goru kako od Srpske pravoslavne crkve, tako i od srpskih zvaničnika, intelektualaca, akademika, profesor Božović odgovara da je reakcija Srbije, zvanične i dijela opozije, u najvećoj mjeri afektivna, nabijena emocijama.

Kaže i da takva reakcija ne ostavlja mjesta za racionalno mišljenje.

“Najčešće se reaguje isključivim sudovima, da ne kažem presudama. Ponovo su jake riječi dominirale, uz osjećanje ugroženosti i prikraćenosti. A sve je to išlo u paketu sa klimom koja je posljednjih mjeseci bila naglašeno prisutna u iskazima političkih i državnih vrhovnika u smislu neodoljivog žala što je prethodna vlast omogućila Crnoj Gori da se odvoji i osamostali, a što, eksplicitno su tvrdili, sadašnja vlast nikada ne bi dozvolila. Kad se tome dodaju i sentimenti javnih ličnosti koji crnogorsku državnost vide kao privremenu i oročavaju na period vladavine Mila Đukanovića, eto atmosfere koja je stvorila euforične i prenaglašene reakcije”, kaže u intervjuu Vikend novinama prof. dr Božović.

Na pitanje kako izaći iz sadašnje situacije, Božović poručuje:

“Moje mišljenje je da je izlaz iz ove situacije svakako dijalog unutar Crne Gore, ali i dijalog na relaciji zvanična Podgorica i zvanični Beograd. Prava je šteta što taj dijalog i ranije nije ostvaren”.

OLENIK

Nezavisnost Crne Gore Srbija tretira kao nešto privremeno i kao grešku koja će se ispraviti kada se promijeni vlast, rekao je u Živoj istini advokat i predsjednik Građanskog demokratskog foruma Srbije Aleksandar Olenik.

On je nastojeći da objasni motive dominantnog dijela Srbije, da su Crnogorci antisrbi, rekao da je jedan od razloga veliko neznanje.

“Isti je slučaj i sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Preko medija je servirana rečenica da su Srbi ugroženi i da se njima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi otima imovina, a to su mediji koji su u potpunosti pod kontrolom zvaničnog Beograda koji samo verbalno priznaje nezavisnost i državnost Crne Gore. Ljudi to prihvataju jer nemaju drugi izvor informacija”, rekao je Olenik.

Ilustrujući ukopanost u mišljenju da su Crnogorci suverenisti automatski i antisrbi, Olenik kaže da se to najbolje vidi “kada nekome pokušate da kažete da se Zakonom o slobodi vjeroispovjesti nikome ništa ne otima@.

“Po govoru tijela sagovornika jasno možete vidjeti kao da bi vam opalili šamar. Reakcije su slične i kada nekome pokušate da objasnite da je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, kao i svugdje u svijetu, crkva Srba, a ne Crnogoraca”, rekao je Olenik.

Komentarišući podatak da je i do sada, prije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, većina vjerskih objekata u vlasništvu države, Aleksandar Olenik je rekao da je sličan slučaj i sa grčkim, a čak i sa srpskim zakonom.

“Zakon je 98 posto sličan srpskom. I u Srbiji je preko 50 posto objekata uknjiženo na državu. Interesantan je slučaj Saborne crkve koja se takođe vodila na državu Srbiju. Pošto sam u više navrata upravo to koristio kao jedan od argumenata, to od prije pet dana više nije slučaj jer je preknjižena na SPC”, rekao je Olenik koji je govoreći o aktuelnoj situaciji dodakao i međunarodni aspekt.

“Stvoren je problem koji ne postoji da bi ponovo došli do demonstracija, a u funkciji negiranja crnogorskog identiteta. Ovakvi problemi štete i Crnoj Gori i Srbiji. Ovakvi problemi štete svima osim Rusiji”, rekao je Olenik.

Reagujući na brojne, u Srbiji javno izrečene komentare, da su Milo Đukanović i Aleksandar Vučić “braća blizanci“, Aleksandar Olenik je rekao da „tu ne postoji nikakva jednakost“.

„Kad bilo ko dovede Srbiju do članstva u NATO-u i na korak od članstva u EU, tada možemo porediti zvaničnu Podgoricu i zvanični Beograd. Jednostavno nismo ista liga“, rekao je Olenik ukazujući da „Srbija, put na zapad, dovodi u pitanje“.

„To je loše. Srbija ne samo da ne ide na zapad, nego ide na istok. Nedavno smo potpisali nekakav sporazjm sa Evro-azijskom unijom čime se krećemo unazad. Građanski demokratski forum hoće da Srbija krene koracima Crne Gore i da koristimo njena iskustva. Hoćemo da okrenemo Srbiju ka zapadu i da tome više nema povratka“, rekao je Olenik.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1689. rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje, autor kapitalnog djela »Duh zakona« u kojem je razvio teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.

1876 – U Nikšićkoj Župi i Grahovu, Međunarodni Crveni krst formirao je prve bolnice, mjesec i po dana nakon što je u Ženevi Crna Gora postala članica Međunarodne organizacije Crvenog krsta.

1878 – Crnogorska vojska, pod komandom vojvode Ilije Plamenca, sa pet bataljona pješadije i većim dijelom artiljerije pod komandom vojvode Maša Vrbice, oslobodila je Ulcinj, uspostavivši time faktičku kontrolu nad cijelim Crnogorskim primorjem.

1882 – Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih romana za djecu »Kad smo bili vrlo mladi«, »Vini Pu«, »Kuća na Puovom uglu«, »Sad nas je šestoro«.

1903 – Umro je vojvoda Petar Vukotić, tast knjaza Nikole, crnogorski vojskovođa, uzdanica knjaza Danila i vojvode Mirka. Proslavio se u bitkama na Grhovcu 1858, u crnogorsko-turskom ratu 1872. i Veljem ratu od 1876. do 1878.

1909 – Rođen je srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju. Poznata djela: zbirke pjesama »Višnja za zidom«, »Nastanjene oči«, romani »Pesma«, »Beton i svici«.

1919 – Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio je Versajsku  mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svjetskog rata. Pravo odlučivanja, od 27 država pobjednica, na skupu su imale samo Velika Britanija, Francuska, Italija i SAD. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Njemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina SHS u koju je Crna Gora ušla pripojena Srbiji, izgubivši viševjekovnu državnost, čak i ime.

1981 – Koristeći pravo istraživanja i eksploatacije nafte i gasa na kopnu i u podmorju Crne Gore, stručnjaci sektora za istraživanje AD »Jugopetrol« iz Kotora, na bušotini Južni Jadran III, na dubini od četiri hiljade i 131 metar pronašli su tzv. mobilnu naftu, čime je potvrđeno vjerovanje da je crnogorsko podmorje perspektivno za istraživanje i eksploataciju gasa i nafte.

2001 – SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji, uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju s Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.

2007 – Crna Gora je na ceremoniji u Vašingtonu postala 185. članica Međunarodnog monetarnog fonda i grupacije Svjetske banke. Crna Gora je članstvo u MMF-u i  u Svjetskoj banci izgubila nakon raspada državne zajednice 2006, dok je članstvo naslijedila Srbija.

2008 – Na Islandu je, u 64. godini, umro bivši svjetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, jedan od najvećih igrača u istoriji šaha i jedini Amerikanac sa titulom svjetskog prvaka. Fišer je u Crnoj Gori boravio dva puta – početkom 70-ih u Herceg Novom ubjedljivo je osvojio veliki brzopotezni turnir, na kome su učestvovali najbolji svjetski šahisti, a 1992. na Svetom Stefanu ponovo je savladao Borisa Spaskog, nad kojim je trijumfovao 1972. u Rejkjaviku kada je i postao svjetski prvak.               

2009 – Hamas je zajedno sa svojim islamističkim saveznicima pristao na prekid vatre u pojasu Gaze i dao Izraelu, koji je već bio proglasio jednostrano primirje, nedjelju dana da povuče svoje snage s Palestinske teritorije.

2010 – Crnogorski premijer Milo Đukanović sastao se u Bratislavi s premijerom Slovačke Robertom Ficom i razgovarao, između ostalog i o vraćanju duga Crne Gore toj zemlji iz vremena SFRJ, koji je iznosio milion sto trideset           hiljada i sto tridest šest eura.                           

2011 – Više državno tužilaštvo u Podgorici najavilo je prekršajni postupak protiv mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija zbog govora mržnje. Njegove riječi uoči Božića u Baru povodom crkve na Rumiji  i na dočeku Nove godine po Julijanskom kalendaru u Podgorici  povodom crnogorskog jezika, predstavljaju govor mržnje koji sadrži prekršaj člana 17 Zakona o javnom redu i miru, izjavila je viša državna tužiteljka Vesna Jovićević.

2013 – Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić doputovao je  u prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Na Cetinju i u Podgorici, Nikolić se sastao s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, predsjednikom crnogorskog parlamenta Rankom Krivokapićem, premijerom Milom Đukanovićem i predsjednikom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem. Nakon razgovora s Vujanovićem pozvao je političke predstavnike Srba u Crnoj Gori da uđu u vlast, a o odnosima dvije države u pogledu crkve, Nikolić je ocijenio da to ne opterećuje državne odnose Srbije i Crne Gore i ne predstavlja otvoreno pitanje između njih.  Nasuprot problemima Srpske pravoslavne crkve s Makedonijom, koji opterećuju državne odnose, u Crnoj Gori je »taj odnos na takvom nivou da treba da ga riješe dvije crkve«, rekao je Nikolić.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1535 – Španski konkistador Fransisko Pisaro osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.

1778 – Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča.

1871 – U dvorani ogledala palate u Versaju, pruski kralj Vilhelm I proglašen je za prvog cara novostvorenog Njemačkog carstva.

2005 – Evropski proizvođač aviona “Erbas” svečano je u hangaru u Tuluzu prikazao svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Erbasov džinovski dvospratni A380 ima raspon krila 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sjedišta. Za njegovu proizvodnju utrošeno je 13 milijardi dolara, a cijena jednog aviona A380 iznosila je 280 miliona dolara.

MOĆ DRUŠTVENIH MREŽA

Mala nezavisna knjižara Petersfild iz Hempšira u Engleskoj u utorak nije prodala nijednu knjigu, prvi put u 100 godina poslovanja, ali preokret je donijela objava na Tviteru.

Na zvaničnom Tviter profilu knjižare objavljena je fotografija praznih hodnika s porukom da je to prvi dan u njihovoj istoriji da niko nije ušao u knjižaru.

Nakon nekoliko sati, Nil Gejmen, autor naučnofantastičnih romana retvitovao je ovu objavu milionima svojih pratilaca i – narudžbine su počele da stižu.

Prilično bijedan utorak za ovu knjižaru koja se bavi prodajom antikvitetnih i polovnih knjiga, pretvorio se u dan s odličnom zaradom. Zaradili su više od 1.000 funti i zapratilo ih je više od 1.100 korisnika Tvitera samo zbog jednog retvita.

“Zaista smo dirnuti. Ljudi su jako ljubazni i njihova djela zaista prave promjene. Postoje loši dani, ali ovo je bio jedan od onih dana koji je za nas potpuno neobičan. Nijednu knjigu nismo prodali. Niko nije želio da izađe iz svog doma zbog oluje”, istakao je radnik knjižare Robert Sansom.

Džon Vestvud (56), čija je porodica vlasnik knjižare, rekao je Gardijanu da nije vjerovao u moć društvenih medija jer je staromodan, ali kada ga je Robert nazvao i rekao šta se dogodilo, nije mogao da vjeruje.

Do srijede uveče, originalna objava retvitovana je više od 6.000 puta i lajkovana 11.000 puta.

Tada je na Tviter profil knjižare postavljena puno optimističnija objava: “Kakva noć! Potpuno smo zatečeni. Imamo 1.100 novih pratitelja. Primili smo mnoštvo internet narudžbina. Sandučić nam je pun, primili smo više od 300 poruka. Odgovorićemo svima u što kraćem roku.”

  • Miloš Konjević novi predsjednik SO Herceg Novi
    on 20/05/2025 at 15:47

    Na prvoj konstitutivnoj sjednici Skupštine opštine Herceg-Novi, kojoj su prisustvovala 32 od 35 odbornika, za novog predsjednika Skupštine je sa 23 glasa za, devet uzdržanih i jednim glasom protiv, izabran je Miloš Konjević, koji je u prethodna dva mandata obavljao funkciju potpredsjednika Opštine. Time su zvanično prestali mandati dosadašnjem predsjedniku SOHN Ivanu Otoviću i potpredsjednici Dragani Stanišić.

  • Maneken Pis u crnogorskoj nošnji
    on 20/05/2025 at 15:46

    Simbol Brisela, bronzana statua dječaka, poznata kao Maneken Pis, obučena je u crnogorsku narodnu nošnju u čast Dana nezavisnosti Crne Gore. Otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Belgiji, ambasador Nebojša Čagorović, kazao je da je Crna Gora od 2006. godine postigla mnogo - afirmisala se kao predvodnik EU, kredibilna članica NATO-a i pouzdan partner u regionalnim i međunarodnim okvirima.

  • Vlada usvojila amandman na izmjene Zakona o priznavanju inostranih diploma
    on 20/05/2025 at 15:34

    Vlada je danas na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, odlučila o više predloga zakona.

  • Sjednica Skupštine 29. maja, pred poslanicima predlog za razrješenje Mandića i sporazum sa UAE
    on 20/05/2025 at 08:28

    Sjednica redovnog proljećnjeg zasijedana Skupštine Crne Gore zakazana je za 29. maj 2025. godine, a na dnevnom redu je, između ostalog, predlog za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića i potvrđivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE.

  • Vasiljević: Sve sto sam u životu postigao bilo je na ime, prezime i vlastitu stručnost
    on 19/05/2025 at 20:12

    Meritokratija je pojam koji nije u opusu vrijednosnih normi koje su karakteristične za poltronstvo i idolopoklonstvo, a to je ono što svi sateliti DPS- a,pa i Vaša stranka, baštine potonjih 30 godina. A ideološki pola vijeka duže, napisao je bivši poslanik DF-a Veljko Vasiljević odgovarajući poslaniku SD Borisu Mugoši. 

  • Nikolić: Ostavka Irene Radović jedini racionalni potez
    on 19/05/2025 at 18:19

    Skupština nije danas izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika, a PR Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić smatra da je to novi krah parlamentarne većine.

  • Najravnomjernije političko oglašavanje na TVCG1, nekima opomene
    on 19/05/2025 at 17:09

    Najveća ravnomjernost političkog oglašavanja tokom lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom 13. aprila bilježi se na Prvom programu Televizije Crne Gore, pokazalo je istraživanje Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

  • Imenovan žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade
    on 19/05/2025 at 16:51

    Skupština je usvojila odluku o imenovanju predsjednika i šest članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.

  • Milatović: Demokratija nije jednosmjerna ulica
    on 19/05/2025 at 16:43

    Demokratija nije jednosmjerna ulica – ona podrazumijeva aktivno učešće svih aktera društva, kako vlasti tako i građana u očuvanju i unapređenju sloboda i odgovornosti, to je i proces koji se ne podrazumijeva, već se svakodnevno izgrađuje, njeguje i brani, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

  • Spajić: Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja godine zajednički cilj
    on 19/05/2025 at 16:30

    Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja ove godine zajednički je cilj Crne Gore i Danske, koja će predsjedavati Evropskom unijom (EU) u drugoj polovini godine, kazao je premijer Milojko Spajić.