ZBOG TOPLE VODE

Čak milion morskih ptica uginulo je iznad Tihog okeana za manje od 12 mjeseci, a stručnjaci navode da je za to kriva topla voda.

U periodu od ljeta 2015. do proljeća 2016. uginulo je od gladi skoro milion tankokljunih njoraka, a njihova beživotna tijela more je izbacilo duž zapadne obale Sjeverne Amerike, od Kalifornije do Aljaske, prenosi Tanjug.

Naučnici kažu da znaju šta je uzrok – ogromna struja tople okeanske vode koja se pojavila na sjeveroistoku Tihog okeana, a koja se naziva mrlja, prenio je CNN.

Višegodišnji jaki morski toplotni talas krenuo je 2013. godine, a intenzivirao se tokom ljeta 2015. zbog snažnog vremenskog fenomena nazvanog El Ninjo, koji je trajao do 2016. godine.

Taj toplotni talas stvorio je mrlju, odnosno područje okeana veliko 1.600 kilometara koje je bilo toplije za tri do šest stepeni Celzijusovih.

Greben visokog pritiska umirio je okeanske vode – što znači da je voda ostala topla, bez oluja koje bi pomogle da se ohladi.

Tih nekoliko stepeni više prouzrokovalo je pustoš u morskom ekosistemu.

Došlo je do velikog smanjenja količine mikroskopskih algi kojima se hrani niz životinja, od škampi do kitova.

S druge strane, došlo je do masovnog cvetanja štetnih algi koje su prouzrokovale smrt mnogih morskih organizama.

Još jedna mrlja tople vode pojavila se na istočnoj obali Novog Zelanda.

Mrlja je toliko velika da se može uočiti iz svemira.

Prostire se na milion kvadratnih kilometara, što je područje veće od Teksasa.

ZBOG TOPLE VODE

Čak milion morskih ptica uginulo je iznad Tihog okeana za manje od 12 mjeseci, a stručnjaci navode da je za to kriva topla voda.

U periodu od ljeta 2015. do proljeća 2016. uginulo je od gladi skoro milion tankokljunih njoraka, a njihova beživotna tijela more je izbacilo duž zapadne obale Sjeverne Amerike, od Kalifornije do Aljaske, prenosi Tanjug.

Naučnici kažu da znaju šta je uzrok – ogromna struja tople okeanske vode koja se pojavila na sjeveroistoku Tihog okeana, a koja se naziva mrlja, prenio je CNN.

Višegodišnji jaki morski toplotni talas krenuo je 2013. godine, a intenzivirao se tokom ljeta 2015. zbog snažnog vremenskog fenomena nazvanog El Ninjo, koji je trajao do 2016. godine.

Taj toplotni talas stvorio je mrlju, odnosno područje okeana veliko 1.600 kilometara koje je bilo toplije za tri do šest stepeni Celzijusovih.

Greben visokog pritiska umirio je okeanske vode – što znači da je voda ostala topla, bez oluja koje bi pomogle da se ohladi.

Tih nekoliko stepeni više prouzrokovalo je pustoš u morskom ekosistemu.

Došlo je do velikog smanjenja količine mikroskopskih algi kojima se hrani niz životinja, od škampi do kitova.

S druge strane, došlo je do masovnog cvetanja štetnih algi koje su prouzrokovale smrt mnogih morskih organizama.

Još jedna mrlja tople vode pojavila se na istočnoj obali Novog Zelanda.

Mrlja je toliko velika da se može uočiti iz svemira.

Prostire se na milion kvadratnih kilometara, što je područje veće od Teksasa.

MINISTARSTVO KULTURE

Ministarstvo kulture opredijelilo je 17.000 eura za JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galeriji Josip Bepo Benković kako bi se realizovala dva projekta u okviru Programa zaštite očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu.

Sa 10.000 eura Ministarstvo će pomoći projekat Kopneno sondažno arheološko istraživanje lokaliteta Vidov vrh, navodi se u dokumentu koji je usvojila Vlada.

“Za sada utvrđeni hronološki raspon korišćenja ove gradine je period od IV do I vijeka prije nove ere, dok granice naselja i karakter gradine nijesu utvrđeni. Imajući u vidu da je riječ o neistraženoj lokaciji, za koju se pouzdano vjeruje da predstavlja značajan arheološki sloj, ovogodišnja istraživanja fokusiraće se na otvaranje više sondi, radi utvrđivanja vertikalne i horizontalne stratigrafije, apsolutne i realativne hronologije, obima, karaktera i trajanja naselja”, piše u obrazloženju.

Drugi projekat je Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima iz etnografske zbirke Gradskog muzeja Mirko Komnenović, za što je Ministarstvo opredijelilo 7.000 eura.

“Etnografska zbirka Muzeja sadrži 670 predmeta, od čega 170 ima status kulturnog dobra. Predmeti od tekstila, kojih ima 90, su najugroženiji. Radi unaprjeđenja postojeće muzejske postavke, nakon rezultata istraživanja pristupiće se izradi konzervatorskog projekta i konzervaciji 15 najugroženijih predmeta od tekstila”, navodi se u obrazloženju.

Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu, planirana je podrška, finansiranje i sufinansiranje 87 programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore, iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečne djelatnosti, u ukupnom iznosu od 1.142.114,50 eura.

U ITALIJI

Slika ukradena prije 20 godina i slučajno pronađena prije pet nedjelja u Pjačenci na sjeverozapadu Italije predstavlja originalno djelo austrijskog slikara Gustava Klimta, sapštili su danas italijanski pravosudni organi.

“Sa velikim uzbuđenjem mogu da potvrdim da je pronađena slika original”, rekla je pravnica zadužena za istragu Ornela Čića.

Muzej u Pjačenzi zatvoren je u februaru 1997. godine zbog radova i tada je ukradeno djelo “Portret jedne dame”.

Baštovani su 10. decembra čisteći spoljni zid muzeja slučajno pronašli sliku. Čisteći bršljan na zidu, naišli su na ventilacioni otvor u kojem je bila nešto zamotano u crnu kesu za smeće. U kesi je bila slika bez rama.

Direktor muzeja Masimo Ferari je u prvoj reakciji kao da postoje indicije da bi to mogla da bude ukradena slika.

Klimt je naslikao “Portret jedna dame” 1916. i 1917. godine.

Slika je skrenula svjetsku pažnju 1996. godine kada je studetkinja istorije umjetnosti Klaudija Maga doprinela otkrivanju još jednog portreta koji se krio ispod prvog.

Gustav Klimt (1862-1918) je bio austrijski simbolistički slikar i jedan od osnivača Bečke secesije.

Njegovi radovi obuhvataju slike, murale, crteže i druge umjetničke discipline, posebno primjenjene umjetnosti. Danas su većim dijelom izloženi u Bečkoj secesionoj galeriji. Klimtov primarni subjekt bilo je žensko tijelo, i njegovi radovi su prožeti eroticizmom.

BUNDESLIGA

Šalke je nadigrao Borusiju Menhengladbah na svom terenu 2:0, u prvom meču 18. kola Bundeslige.

Suat Serrdar je u 48. minutu doveo domaćina u vođstvo, da bi Gregorič deset minuta kasnije duplirao prednost.

Borusija je do kraja pokušavala na sve načine da se vrati u igru, najbolju šansu je imala preko Tirama, ali do promjene rezultata nije došlo.

Šalke je sada na 33 boda, samo dva manje do drugoplasiranog Menhengladbaha.

BUNDESLIGA

Šalke je nadigrao Borusiju Menhengladbah na svom terenu 2:0, u prvom meču 18. kola Bundeslige.

Suat Serrdar je u 48. minutu doveo domaćina u vođstvo, da bi Gregorič deset minuta kasnije duplirao prednost.

Borusija je do kraja pokušavala na sve načine da se vrati u igru, najbolju šansu je imala preko Tirama, ali do promjene rezultata nije došlo.

Šalke je sada na 33 boda, samo dva manje do drugoplasiranog Menhengladbaha.

OPOZICIONAR TVRDI

Lider opozicione Demokratske partije u Albaniji Ljuljzim Baša kaže da s premijerom te zemlje Edijem Ramom nije moguće sprovesti fer i slobodne izbore u toj zemlji.

Baša je, prema pisanju skopskog portala A1on, nakon sastanka sa evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Oliverom Varheljijem izjavio da su razgovarali o političkoj krizi u toj zemlji, te da imaju isti stav oko dva glavna cilja.

“Upoznao me sa strategijom koju će predstaviti, strategiju koju i ujedinjena opozicija i ja u potpunosti podržavamo. Mi smo iznijeli stav i naišli smo na potpunu saglasnost da je jedini način za rješavanje krize u Albaniji sprovođenje slobodnih i fer izbora, nakon izborne reforme i otvaranje pregovora sa EU i to su ta dva glavna cilja”, rekao je Baša.

On se zahvalio EU zbog pružanja pomoći u pokretanju dijaloga u toj zemlji o izbornoj reformi.

“Pozdravio sam pomoć EU koja je omogučila dijalog za izbornu reformu van nelegitimnog parlamenta, pomoć za izlaz iz organizovanog kriminala kao prvi korak ka pravoj demokratiji u Albaniji, gd’je će građani i pošteni svijet birati parlament, vladu, gradonačelnike”, objašnjava Baša.

Baša je optužio albanskog premijera da je čovjek kome se ne može vjerovati.

“Opozicija vjeruje ne samo napisanim pravilima, već i njihovoj implementaciji, ali je Rama čovjek kome se ne može vjerovati kada je riječ o izbornoj reformi ili o posmatranju regularnog izbornog procesa. Rekao sam da sa Ramom nijesu mogući slobodni i fer izbori”, zaključio je Baša.

Varhelji je boravio u Albaniji, gdje se susreo sa albanskim premijerom Edijem Ramom, predsjednikom Iljirom Metom, a posjetio je i Drač, jedno od najpogođenijih mjesta u zemljotresu koji je pogodio tu zemlju 26. novembra prošle godine.

OPOZICIONAR TVRDI

Lider opozicione Demokratske partije u Albaniji Ljuljzim Baša kaže da s premijerom te zemlje Edijem Ramom nije moguće sprovesti fer i slobodne izbore u toj zemlji.

Baša je, prema pisanju skopskog portala A1on, nakon sastanka sa evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Oliverom Varheljijem izjavio da su razgovarali o političkoj krizi u toj zemlji, te da imaju isti stav oko dva glavna cilja.

“Upoznao me sa strategijom koju će predstaviti, strategiju koju i ujedinjena opozicija i ja u potpunosti podržavamo. Mi smo iznijeli stav i naišli smo na potpunu saglasnost da je jedini način za rješavanje krize u Albaniji sprovođenje slobodnih i fer izbora, nakon izborne reforme i otvaranje pregovora sa EU i to su ta dva glavna cilja”, rekao je Baša.

On se zahvalio EU zbog pružanja pomoći u pokretanju dijaloga u toj zemlji o izbornoj reformi.

“Pozdravio sam pomoć EU koja je omogučila dijalog za izbornu reformu van nelegitimnog parlamenta, pomoć za izlaz iz organizovanog kriminala kao prvi korak ka pravoj demokratiji u Albaniji, gd’je će građani i pošteni svijet birati parlament, vladu, gradonačelnike”, objašnjava Baša.

Baša je optužio albanskog premijera da je čovjek kome se ne može vjerovati.

“Opozicija vjeruje ne samo napisanim pravilima, već i njihovoj implementaciji, ali je Rama čovjek kome se ne može vjerovati kada je riječ o izbornoj reformi ili o posmatranju regularnog izbornog procesa. Rekao sam da sa Ramom nijesu mogući slobodni i fer izbori”, zaključio je Baša.

Varhelji je boravio u Albaniji, gdje se susreo sa albanskim premijerom Edijem Ramom, predsjednikom Iljirom Metom, a posjetio je i Drač, jedno od najpogođenijih mjesta u zemljotresu koji je pogodio tu zemlju 26. novembra prošle godine.

SVE VIŠE DOSELJENIKA

Broj stanovnika u Španiji prvi put u istoriji premašio je 47 miliona, objavio je španski Nacionalni institut za statistiku (INE).

Prema najnovijim podacima iz 2019. godine, u Španiji živi 47,1 milion stanovnika.

Iako je u prvih šest mjeseci prošle godine broj umrlih premašio broj novorođenih, populacija je porasla zahvaljujući useljavanju. U prvom tromjesečju su se iz inostranstva doselile 183.073 osobe, čime je broj stranaca porastao na nešto više od PET miliona, prenijeli su lokalni mediji.

Najviše stranaca je iz susjednog Maroka, Rumunije i Ujedinjenog Kraljevstva, a zatim Italije i Kolumbije.

SVE VIŠE DOSELJENIKA

Broj stanovnika u Španiji prvi put u istoriji premašio je 47 miliona, objavio je španski Nacionalni institut za statistiku (INE).

Prema najnovijim podacima iz 2019. godine, u Španiji živi 47,1 milion stanovnika.

Iako je u prvih šest mjeseci prošle godine broj umrlih premašio broj novorođenih, populacija je porasla zahvaljujući useljavanju. U prvom tromjesečju su se iz inostranstva doselile 183.073 osobe, čime je broj stranaca porastao na nešto više od PET miliona, prenijeli su lokalni mediji.

Najviše stranaca je iz susjednog Maroka, Rumunije i Ujedinjenog Kraljevstva, a zatim Italije i Kolumbije.

  • Miloš Konjević novi predsjednik SO Herceg Novi
    on 20/05/2025 at 15:47

    Na prvoj konstitutivnoj sjednici Skupštine opštine Herceg-Novi, kojoj su prisustvovala 32 od 35 odbornika, za novog predsjednika Skupštine je sa 23 glasa za, devet uzdržanih i jednim glasom protiv, izabran je Miloš Konjević, koji je u prethodna dva mandata obavljao funkciju potpredsjednika Opštine. Time su zvanično prestali mandati dosadašnjem predsjedniku SOHN Ivanu Otoviću i potpredsjednici Dragani Stanišić.

  • Maneken Pis u crnogorskoj nošnji
    on 20/05/2025 at 15:46

    Simbol Brisela, bronzana statua dječaka, poznata kao Maneken Pis, obučena je u crnogorsku narodnu nošnju u čast Dana nezavisnosti Crne Gore. Otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Belgiji, ambasador Nebojša Čagorović, kazao je da je Crna Gora od 2006. godine postigla mnogo - afirmisala se kao predvodnik EU, kredibilna članica NATO-a i pouzdan partner u regionalnim i međunarodnim okvirima.

  • Vlada usvojila amandman na izmjene Zakona o priznavanju inostranih diploma
    on 20/05/2025 at 15:34

    Vlada je danas na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, odlučila o više predloga zakona.

  • Sjednica Skupštine 29. maja, pred poslanicima predlog za razrješenje Mandića i sporazum sa UAE
    on 20/05/2025 at 08:28

    Sjednica redovnog proljećnjeg zasijedana Skupštine Crne Gore zakazana je za 29. maj 2025. godine, a na dnevnom redu je, između ostalog, predlog za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića i potvrđivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE.

  • Vasiljević: Sve sto sam u životu postigao bilo je na ime, prezime i vlastitu stručnost
    on 19/05/2025 at 20:12

    Meritokratija je pojam koji nije u opusu vrijednosnih normi koje su karakteristične za poltronstvo i idolopoklonstvo, a to je ono što svi sateliti DPS- a,pa i Vaša stranka, baštine potonjih 30 godina. A ideološki pola vijeka duže, napisao je bivši poslanik DF-a Veljko Vasiljević odgovarajući poslaniku SD Borisu Mugoši. 

  • Nikolić: Ostavka Irene Radović jedini racionalni potez
    on 19/05/2025 at 18:19

    Skupština nije danas izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika, a PR Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić smatra da je to novi krah parlamentarne većine.

  • Najravnomjernije političko oglašavanje na TVCG1, nekima opomene
    on 19/05/2025 at 17:09

    Najveća ravnomjernost političkog oglašavanja tokom lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom 13. aprila bilježi se na Prvom programu Televizije Crne Gore, pokazalo je istraživanje Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

  • Imenovan žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade
    on 19/05/2025 at 16:51

    Skupština je usvojila odluku o imenovanju predsjednika i šest članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.

  • Milatović: Demokratija nije jednosmjerna ulica
    on 19/05/2025 at 16:43

    Demokratija nije jednosmjerna ulica – ona podrazumijeva aktivno učešće svih aktera društva, kako vlasti tako i građana u očuvanju i unapređenju sloboda i odgovornosti, to je i proces koji se ne podrazumijeva, već se svakodnevno izgrađuje, njeguje i brani, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

  • Spajić: Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja godine zajednički cilj
    on 19/05/2025 at 16:30

    Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja ove godine zajednički je cilj Crne Gore i Danske, koja će predsjedavati Evropskom unijom (EU) u drugoj polovini godine, kazao je premijer Milojko Spajić.