PROŠLE GODINE

Kina je u prošloj godini zabilježila najmanji ekonomski rast u više decenija, poslije izbijanja trgovinskog rata Pekinga i Vašingtona, ali analitičari predviđaju da bi potpisani privremeni trgovinski sporazum dvije sile mogao da doprinese oživljavanju kineske privredne akivnosti.

Druga po veličini ekonomija u svijetu imala je prošle godine rast od 6,1 odsto, dok je njen rast od 6,6 odsto u 2018. već bio najmanji od 1990. godine, pokazuju danas objavljeni podaci kineske vlade.

Očekuje se da će doći do jačanja kineske privredne aktivnosti pošto su Kina i SAD u sredu potpisale privremeni trgovinski sporazum koji je označio primirje u skupom ratu dvije sile zbog tehnoloških ambicija i trgovinskog suficita Pekinga.

Administracija predsednika SAD Donalda Trampa pristala je da otkaže planirano podizanje carina na dodatnu kinesku robu, dok je Peking obećao da će kupovati više američkih proizvoda, prije svega poljoprivrednih, iako su obje zemlje zadržale kaznene carine.

ZAKON O PATENTIMA

Ministarstvo ekonomije pozvalo je sve zainteresovane da u narednih 20 dana dostave primjedbe i sugestije na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o patentima.

Ministarstvo je pozvalo građane, stručnu javnost i sve druge zainteresovane da se uključe u javnu raspravu i daju doprinos u razmatranju tog akta.

“Nacrt izmjena i dopuna Zakona o patentima će biti dostupan javnosti na internet stranici Ministarstva ekonomije i portalu e-uprave”, navodi se u saopštenju.

Zainteresovani subjekti svoje primjedbe, predloge i sugestije mogu dostaviti na adresu Ministarstva u pisanoj formi ili mejlom.

Okrugli sto o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o patentima biće održan 28. januara.

Ministarstvo će, kako je saopšteno, razmotriti sve pristigle komentare, primjedbe i sugestije i nakon toga sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

„Imajući u vidu planiranu ratifikaciju Konvencije o evropskom patentu, kao i činjenicu da je Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih patenata, koji je stupio na snagu 1. marta 2010. godine, predstavljao prelaznu fazu ka budućoj ratifikaciji Konvencije, javila se potreba za izmjenama i dopunama Zakona o patentima“, navodi se u obrazloženju akta.

Predloženim izmjenama je, kako je objašnjeno, neophodno jasno definisati odredbe neophodne za adekvatnu primjenu Konvencije o evropskom patentu, a ujedno i nedvosmisleno urediti pitanja vezana za okončanje postupaka pokrenutih na osnovu i u vezi sa Sporazumom o proširenju.

„Shodno Sporazumu o proširenju, dejstvo u Crnoj Gori imaju prijave evropskog patenta podnijete i evropski patenti registrovani kod Evropskog patentnog zavoda, u skladu sa odredbama Konvencije o evropskom patentu“, navodi se u obrazloženju.

Na taj način, omogućeno je da Crna Gora i prije ratifikacije Konvencije o evropskom patentu i sticanja formalnog članstva u Evropskoj patentnoj organizaciji, čiji je Evropski patentni zavod dio, osjeti benefite navedene Konvencije.

Ratifikacijom Konvencije, na kojoj insistira i Evropska unija (EU) u procesu pristupanja, Crna Gora će dobiti status punopravnog člana u Evropskoj patentoj organizaciji, sa pravom glasa.

MITRIĆ ZA TVCG

Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić, saopštio je za TVCG, da je izjava mitropolita Amfilohija da “ako se Zakon ne povuče, Vlada treba da padne”, politička i da najviše šteti crkvi. On smatra da je Amfilohije pretjerao i da su litije ništa drugo do, kako kaže, klasičan primjer mirnih političkih protesta povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Moj lični stav je da je tom izjavom Amfilohije malo pretjerao, on je ušao u Ustav.  Ja mislim da im je Vlada dala značaj, te izjave škode prije svega njemu kao mitropolitu, a onda i crkvi”, rekao je Mitrić, gostujući u Dnevniku TVCG.

Upitan da prokomentariše ukupnu situaciju nakon usvajanja Zakona, kao i kampanju koja se vodi iz Beograda, Mitrić kaže da sve to uznemirava javnost.

“To je sve pomalo uznemirilo javnost. Mnogo je teža izjava predsjednika Srbije nego Amfilohija. Nijesu mi jasni ni pregovori nakon usvajanja tog zakona. Ti ljudi koji se bave crkvom, prije usvajanja zakona mislim da nijesu pokazali dovoljno senzibiliteta prema vjeri”, kaže on.

Mitrić smatra da nije ni čudo što se sad održavaju litije.

“Za mene lično ove litije su klasičan primjer mirnih političkih protesta povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. To je klasična politička institucija, mirni protesti,” rekao je Mitrić, dodajući da cjelokupna situacija izaziva uznemirenost. 

STANO

Evropska unija spremna je da pomogne Crnoj Gori u borbi protiv lažnih vijesti, saopštio je u intervjuu Televiziji Crne Gore portparol Evropske komisije za vanjsku politiku i bezbjednost, Peter Stano. On naglašava da je “fake news” globalni fenomen koji zahtijeva odlučan odgovor, te da u borbu protiv te pojave treba da se uključe svi činioci društva.

Stano navodi da EU pažljivo prati sva dešavanja u Crnoj Gori i sprema je da pomogne u borbi protiv sve češćeg širenja dezinformacija.

“Svjesni smo problema u CG i radimo sa crnogorskim partnerima ne samo na političkom nivou, već takođe i na nivou medija i civilnog društva, kako bismo se zajdedno borili protiv lažnih vijesti i pružili našu pomoć. To je veliki izaov, zadovoljni smo sto vam možemo pomoći, ali i vi morate da odradite vaš domaci zadatak kako biste se u Crnoj Gori borili protiv dezinformisanja, jer je to pitanje političkog uticaja, kako iznutra, tako i iz vani, i vi morate da izgradite otpornost i da budete spremi da se borite. To je takođe i uloga medija, ne samo političara koji su dužni da obezbijede sredinu koja je produktivna za profesionlne medije”, rekao je Stano.

Dezinformacija i lažna vijest se smatraju jednom od hibridnih prijetnji,koja, naglašava Stano, pored političara i medija zahtijeva učešče i ostalih aktera u društvu- civilnog sektora, bezbjednosnih službi, sudstva…

“Važno je uticati i na edukaciju javnosti kako da prepoznaju lažnu vijest, i kako da kritički čitaju informacije na medijima, u portalima, u onlajn svijetu koji je novi prostor za regulaciju.Vaše društvo je posebno osjetljivo,jer nije završen proces kako bi mediji bili slobodni od uticaja politike i finansijskih faktora, to je dodatni izazov. EU je tu da pomogne, ali odgovornost je i na CG da pruži dodatne napore”, navodi Stano.

A kako bi se održali i primijenili evropski standardi, jedan dio napora je, kaže Stano, i doprinos u stvaranju okruženja za rad novinara, u skladu sa profesionalnim principima, kao i borba protiv autocenzure.

“Drugi nivo su dobri zakoni i zakonodavni okvir, kako bi se novinari zaštitili od svake vrste napada, pritisaka i zastrašivanja. Vidjeli smo da su u CG ali i u drugim državama, uključujući i moju državu, Slovačku, novinari bili mete napda, prijetnji, nekad i ubistva, što je užasno. To se događa u Slovačkoj, Malti u drugim zemljama članicama”, kaže on.

No, i pored velikih izaozva, u vremenu kada svi imaju pristup informacijama i mogu objavljivati sadžaje koje žele, borba prtiv fake newsa, uz ocuvanje slobode govora, naglašava sagovornik TVCG, nije nemoguća misija. Tako su na nivou Eu i u zemljama clanicama formirani posbni timovi i službe koji se bave tim fenomenom u smislu razbijanja mitova..

“Mi polazimo od informacije koja je objavljena i onda predstavljamo činjenice koje pokazuju javnosti da ta vijest nije tačna. To je borba protiv mitova, i pružanje alternatve zasnovane na činjenicama. To je slično borbi protv krivičnog djela- uvijek ste jedan korak iza počinilaca, jer morate da slijedite pravila. Oni ne moraju, zato su uvijek u prednosti. Koriste sve nove IT tehnologije i to je proces koji se mijenja, i mi stalno učimo kako da odgovrimo. Najboljni način je da se mitovi sruše je da se javnosti ponude činjenice i da se stanovnistvo edukuje da postoje akteri kojima je u interesu da šire lažne vijesti”, navodi Stano.

Portparol EK za vanjsku politiku i bezbjednost ističe i da veliki broj lažnih informacija dolazi od aktera kojima nije u interesu stabilnost EU, pa je, kaže, od izuzetne važnosti, vijest provjetiti iz više izvora, konsultujući medije koji su kredibilni i sigurni.

Ivan Mijanović