“LAŽNE VIJESTI”

Crna Gora je, nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a naročito u periodu oko Božića, bila izložena poplavi lažnih vijesti iz zemlje i regiona s ciljem izazivanja panike, nereda i destabilizacije države, ocijenili su sagovornici emisije “Zumiranje” TVCG.

Direktor Direktorata za medije u ministarstvu kulture Željko Rutović je kazao da odgovornost za stabilnost sistema počiva na odgovornosti svih aktera društva. Podsjetio je na odgovornost medija u raspirivanju nacionalne mržnje, koja je prethodila raspadu bivše Jugoslavije.

“Nijedna sloboda, pa ni sloboda medija nije apsolutna, svaka ima svoje ograničenje i odgovornosti”, poručio je Rutović.

Država Crna Gora, kako kaže, ulaže sve napore da obezbijedi slobodu medijima, ali ona nije apsolutna.

“Ali vi istovremeno ugrožavate i moju i svačiju slobodu, ukoliko plasirate lažne vijesti”, kazao je Rutović i ocijenio da kad god je Crna Gora štitila svoje interese, bila je na meti.

Rutović je ocijenio da živimo u vrijeme kad je obrada informacije iz korijena promijenjena i da prosječnom građaninu nije lako da se  snađe u “ovoj mećavi lažnih vijesti i propagandističkog rata”.

“To su informacije koje su namijenjene za izazivanje panike i nereda”, kazao je Rutović i dodao da nije mali broj građana koji vjeruje takvim informacijama.

Plasiranje lažnih informacija je, napominje Rutović, vrlo opasno i negativno po pojedinca i društvo u cjelini.

“Mi smo novim predlogom Zakona o medijima uveli obavezu za sve medije prikazivanja vlasničke strukture. Imamo najveći dio medija koji otvoreno i transparentno posluju, ali imamo i one koji ne rade tako”, navodi Rutović.

Prirodno da EU bude upoznata sa dešavanjima

On je ocijenio da su, u hibridnom ratu protiv Crne Gore, dovedene u pitanje evropske vrijednosti i potpuno je prirodno da institucije Evropske unije budu upoznate sa aktuelnim dešavanjima.

“Ovo nije samo pitanje Crne Gore, već pitanje regionalne stabilnosti, to je sistem povezanih sudova i treba ga posmatrati u tom kontekstu”, poručio je Rutović.

Milan Jovanović iz Digitalno – forenzičkog centra Atlanskog saveza Crne Gore je ocijenio da mnogi građani čitaju ono što žele da čuju.

Lažne informacije plasiraju oni kojima to odgovara, navodi Jovanović i dodaje da se društvene mreže itekako zloupotrebljavaju u toj namjeri.

“Lažne vijesti postoje od kada se govori, ali se promijenio način njihovog plasiranja”, kaže on i naglašava da je Crna Gora za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika bila u veoma specifičnoj situaciji.

Jovanović je ocijenio da sloboda govora ne smije biti ograničavana, ali da u složenim situacijama kao što je bila na Badnji dan, tužilaštvo moralo da reaguje.

“Borba protiv lažnih vijesti se mora odvijati na drugi način, ali ne hapšenjem”, smatra Jovanović.

Lažne vijesti nijesu rezervisane samo za medije, već i najveće državne zvaničnike, kazao je Jovanović, komentarišući izjavu predsjednika Srbije da je ambasadu Crne Gore u Beogradu štitilo 1000 policajaca i da se Crna Gora žalila NATO-u.

Lažne vijesti nijesu samo specifikum Crne Gore i regiona, već je to globalni problem, poručio je on.

Rutović i Jovanović navode da ne postoji slučajna lažna vijest, već se one plasiraju namjerno. Rutović je dodao da postoji čitav spektar i vizuelnih lažnih vijesti.

VRIJEDAN 12,2 MILIONA

Izgradnja autoupta od Skoplja do mjesta Blace na granici sa Kosovom počeće na proljeće, najavili su danas predstavnici Vlade Sjeverne Makedonije.

Ugovor o izgradnji prva dva kilometra tog autoputa vrijedan oko 12,2 miliona eura direktor Državnih puteva Sjeverne Makedonije Zoran Kitanov potpisao je sa firmom Granit, koja ima obavezu da tu dionicu završi za 18 mjeseci.

“Građevinski radovi će početi ovog proljeća, a prvim kilometrima autoputa moći ćemo da vozimo na ljeto 2021”, rekao je on nakon potpisivanja ugovora u Vladi Sjeverne Makedonije.

Prema riječima Kitanova, u naprednoj fazi je priprema izgradnje i preostalog dijela autoputa Skoplje- Blace, u dužini od destak kilometara.

Taj autoput se na granci spaja sa autoputem Priština – Elezov Han (Djeneral Janković), koji je pušten ze saobraćaj krajem maja prošle godine.

Nakon završetka autoputa do Blaca, prema riječima vicepremijera Sjeverne Makedonije za evropska pitanja Bujara Osmanija, “Skoplje i Priština, kao najbliži glavni gradovi u regionu, biće udaljeni manje od jedan sat”.

“Danas ispravljamo nepravdu koja se, na žalost, provlačila skoro 20 godina. Projekat Skoplje-Blace nije nov, već je inicijativa koja je započeta davno, ali je na jedan ili drugi način, sve vrijeme odstranjivana iz prioriteta ove države i za šta su bili potrebni vanserijski napori da se ponovo vrati u fazu realizacije u kojoj je sada”, rekao je Osmani.

Prema vladi u Skoplju, cijeli projekat autoputa Skoplje – Blace, u ukupnoj dužini od skoro 13 kilometara, procijenjen je na blizu 120 miliona eura. Od toga je 27 mliona eura obezbijeđeno kao nepovratna sredstva iz novca EU za Zapadni Balkan, oko 70 miliona eura je predviđeno kao zajam EBRD, a ostatak će biti obijezbeđen iz državnog budžeta.

UTVRĐEN PREDLOG ZAKONA

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o putevima kojim se, kako je saopšteno, nastavlja dalje usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u oblasti putne infrastrukture, u okviru poglavlja 14 – Transportna politika i 21 – Trans-evropske mreže.

„Predlogom zakona uređena je i oblast bezbjednosti puteva, u skladu sa pozitivnom praksom država EU, čime će se stanje bezbjednosti saobraćaja na putevima u dijelu putne infrastrukture znatno unaprijediti“, navodi se u saopštenju.

Novim zakonom se, kako su pojasnili iz Vlade, uređuje pravni položaj puteva, uslovi i načini upravljanja, njihova zaštita i održavanje, kao i izvori i načini finansiranja, a posebno uslovi izgradnje i rekonstrukcije puteva i inspekcijskog nadzora.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju s Izvještajem sa javne rasprave.

„Inoviranim odredbama propis je dodatno unaprijeđen putem usaglašavanja sa praksom i dosadašnjim iskustvima u primjeni Zakona“, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Donijet je Akcioni plan zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za ovu godinu koji, osim definisanja aktivnosti za ostvarivanje ciljeva iz Strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020, obuhvata analizu kretanja na tržištu rada Crne Gore tokom prošle godine, pregled realizovanih aktivnosti u okviru prvih devet mjeseci referentne godine i finansijski okvir za realizaciju novih aktivnosti.

„Predviđene mjere i aktivnosti će se sprovoditi u okviru četiri ključna prioriteta Nacionalne strategije – povećanje zaposlenosti i smanjenja stope nezaposlenosti, efikasno funkcionisanje tržišta rada, unapređenje kvalifikacija i kompetencija usklađenih sa potrebama tržišta rada i promovisanje socijalne inkluzije i smanjenje siromaštva“, kaže se u saopštenju.

Iz Vlade podsjećaju da je, prema administrativnim podacima Monstata, prosječan rast zaposlenosti, za devet mjeseci prošle godine, veći za 8,2 odsto u odnosu na isti period prethodne.

„Na kraju septembra prošle godine, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na evidenciji nezaposlenih nalazilo se 33.675 lica što je 6.227 ili 15,61 odsto manje u poređenju sa istim periodom protekle godine“, kaže se u saopšštenju.

Dodaje se da je stopa registrovane nezaposlenosti na kraju septembra iznosila 14,51 odsto, dok je na isti dan protekle godine iznosila 17,2 odsto.

SRAMOTA PREMA VELIKANU

Blažo Jovanović, nekadašnji predsjednik Vlade Crne Gore, državnik revolucionar, pravnik i novinar bio je značajna ličnost novije crnogorske istorije. Njegova rodna kuća, koja se nalazi ispod Veljeg brda kod Podgorice, devastirana je više puta do sada. Sagovornici Dnevnika poručuju da je problem u nama, kako se kao društvo odnosimo prema značajnim ličnostima i kulturnim dobrima uopšte.

Svaka priča o Blažu Jovanoviću je istovremeno priča o Crnoj Gori. Pod njegovim rukovodstvom građani su doživjeli da Crna Gora ponovo uspostavi svoje nacionalno i državno biće.

Rodna kuća, je nakon njegove smrti prodata. Nakon 1976. Glavni grad je otkupio. Nekoliko puta je privedena namjeni, ali je svaki put devastirana od strane, kako kažu, vandala.

Kuća Blaža Jovanovića danas je u nadležnosti JU Muzeji i galerije Podgorica.

“Jedini način je da spriječimo fizičko uništenje, prvo da to obezbijedimo, a onda ćemo napraviti plan i program kako dalje,” kaže Magdalena Radunović.

Blažo Jovanović, je svoj život poklonio Crnoj Gori, smatra Boro Banović. Podsjeća da je lokalana samouprava više puta ulagala u ovaj objekat, Banović upućuje i ukor građanima.

“Ona se može privesti namjeni i da bude posjećena i od turista i od gostiju ali građanima upućujemo ukor, treba da ako bar vide da prijave da se tu nešto dešava,” rekao je Boro Banović, predsjednik NORA i antifašista Podgorice.

Ovaj događaj je pokazao kako znamo da budemo neodgovorni, prema nečemu što zaslužuje posebno poštovanje i odgovornost, smatra Jadranka Selhanović, koja se bavi likom i djelom Blaža Jovanovića.

Glavni problem je u nama, tvrdi, u tom vandalskom činu koji je svojstven nekim ljudima. 

“Mi sami vidimo da se i u budžetu Optine Podgorrica nalazi jako značajna stavka, suma pred kojom čovjk treba da se zabrine kolika se sredstva opredjeljuju da bi se nešto renoviralo. Ako se vandalski činovi događaju u centru grada onda možete misliti kako i šta se dešava na periferiji”, kaže Jadranka Selhanović, zamjenica direktora Državnog arhiva Crne Gore.

Opština Podgorice izdvaja značajna sredstva koja se opredjeljuju za renoviranje gradskog mobilijara, podizanje spomenika i spomen kuća značajnim ličnostima Crne Gore. Blažo Jovanović ima most i ulicu u Glavnom gradu.

Kako je najavio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković biće podignut i spomenik, čovjeku koji je kako zaključuju naši sagovornici, simbol uspostavljanja crnogorskog identiteta.

Ana Ašanin, TVCG