STIGAO IZ RUDARA
Doskorašnji fudbaler Rudara, 23-godišnji Marko Vuković, prvo je ovogodišnje pojačanje Sutjeske.
Vuković je ponikao u timu iz Pljevalja, gdje je prethodnu polusezonu bio i kapiten, a za matični klub upisao je 156 nastupa i postigao 13 golova, javlja portal Onogošt.
Sa Rudarom je osvojio i titulu, kao i trofej u Kupu Crne Gore, a nastupao je i za mladu reprezentaciju Crne Gore.
SENAT SAD
Proces opoziva predsjednika SAD Donalda Trampa u Senatu je danas zvanično počeo, pošto je Predstavnički dom u srijedu izglasao da se rezolucija zvanično uputi u gornji dom Kongresa i pošto su imenovani članovi Predstavničkog doma koji će zastupati tu rezoluciju u daljem postupku, javio je Glas Amerike (Voice of America – VOA).
Članovi Predstavničkog doma, takozvani “menadžeri”, ceremonijalno su unijeli rezoluciju o opozivu u Senat. Ta rezolucija će imati ulogu “optužnice” u daljem procesu protiv Donalda Trampa.
Poslije unošenja rezolucije, vođa sedmočlanog tima demokratskih “menadžera” Adam Šif pročitao je njen sadržaj naglas.
Predstavnički dom je u decembru izglasao opoziv predsjednika zbog zloupotrebe položaja i opstrukcije Kongresa.
Pošto je naglas pročitana rezolucija o opozivu, Senat ju je zvanično prihvatio, a u nastavku slijedi polaganje zakletvi predsjedavajućeg sudije i porotnika.
Predsjedavajući Vrhovnog suda Džon Roberts položiće zakletvu tokom dana, a potom se očekuje da to uradi i stotinu senatora.
Suđenje Donaldu Trampu bi trebalo da počne u utorak, 21. januara.
Rezolucija o opozivu je “optužnica” koju će zastupati “menadžeri” Predstavničkog doma koji imaju ulogu tužilaca. Bijela kuća ima svoju odbranu – predsjednika Trampa zastupaće advokati Pet Sipoloni i Džej Sekulov.
Senatori su porotnici, a procesom predsjedava predsjedavajući Vrhovnog suda.
Pravila suđenja određuje većina, pa će tako i sada republikanci odlučivati o tome da li će na suđenju biti izvođeni i svjedoci, na čemu demokrate insistiraju. Da bi se usvojila neka pravila potrebna je prosta većina od 51 glasa.
Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton je nagovijestio da bi se odazvao obavezujućem pozivu za svjedočenje iz Senata.
Predsjednik može biti razriješen dužnosti ako za to glasa dvije trećine (67) od stotinu senatora, što je malo vjerovatno jer većinu u Senatu imaju republikanci.
SENAT SAD
Proces opoziva predsjednika SAD Donalda Trampa u Senatu je danas zvanično počeo, pošto je Predstavnički dom u srijedu izglasao da se rezolucija zvanično uputi u gornji dom Kongresa i pošto su imenovani članovi Predstavničkog doma koji će zastupati tu rezoluciju u daljem postupku, javio je Glas Amerike (Voice of America – VOA).
Članovi Predstavničkog doma, takozvani “menadžeri”, ceremonijalno su unijeli rezoluciju o opozivu u Senat. Ta rezolucija će imati ulogu “optužnice” u daljem procesu protiv Donalda Trampa.
Poslije unošenja rezolucije, vođa sedmočlanog tima demokratskih “menadžera” Adam Šif pročitao je njen sadržaj naglas.
Predstavnički dom je u decembru izglasao opoziv predsjednika zbog zloupotrebe položaja i opstrukcije Kongresa.
Pošto je naglas pročitana rezolucija o opozivu, Senat ju je zvanično prihvatio, a u nastavku slijedi polaganje zakletvi predsjedavajućeg sudije i porotnika.
Predsjedavajući Vrhovnog suda Džon Roberts položiće zakletvu tokom dana, a potom se očekuje da to uradi i stotinu senatora.
Suđenje Donaldu Trampu bi trebalo da počne u utorak, 21. januara.
Rezolucija o opozivu je “optužnica” koju će zastupati “menadžeri” Predstavničkog doma koji imaju ulogu tužilaca. Bijela kuća ima svoju odbranu – predsjednika Trampa zastupaće advokati Pet Sipoloni i Džej Sekulov.
Senatori su porotnici, a procesom predsjedava predsjedavajući Vrhovnog suda.
Pravila suđenja određuje većina, pa će tako i sada republikanci odlučivati o tome da li će na suđenju biti izvođeni i svjedoci, na čemu demokrate insistiraju. Da bi se usvojila neka pravila potrebna je prosta većina od 51 glasa.
Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton je nagovijestio da bi se odazvao obavezujućem pozivu za svjedočenje iz Senata.
Predsjednik može biti razriješen dužnosti ako za to glasa dvije trećine (67) od stotinu senatora, što je malo vjerovatno jer većinu u Senatu imaju republikanci.
CEROVIĆ
Ne treba biti iznenađen negativnom medijskom kampanjom iz Srbije ka Crnoj Gori, jer je Srbija, uvijek, kad je postojala mogućnost da se ustalasaju strasti u Crnoj Gori, i da dođe do eventualnih nemira, bila involvirana u tu priču, kaže za RTCG Rajko Cerović, publicista i književnik.
O aktuelnoj situaciji u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti govorio je za emisiju Zumiranje.
Između ostalog komentarisao je i nedavnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da vlasti u Crnoj Gori moraju da vode dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom ocijenivši da je takvom izjavom Vučić, kako je rekao, pokazao političku nepismenost.
“Umjesto da taji, da sakriva taj podatak da u Crnoj Gori vlada crkva iz druge države, on potvrđuje da to nije crnogorsko, dakle da crnogorska Mitropolija nije crnogorska, nego je vlasništvo Beograda i patrijarha Irineja. To je tolika politička glupost, to je trebalo prije svega da sakrije, a ne da pokaže,” naveo je Cerović.
On podsjeća kako Sonja Biserko jasno kaže da se odavno Crna Gora smatra unutrašnjim pitanjem Srbije.
“Dakle nije Crna Gora subjekat, nije nezavisna država, nego je srpsko vlasništvo. E kad je tako, onda se koristi svaka da se stvori medijska kampanja, da se dosioli, da se dodramatizuje, da doše do eventualnog prevrata, da padne vlast pa da dođe na čelo Crne Gore neki vojvoda Andrija Mandić ili neki Pavle Đurišić, neko ko bi odmah tražio ne ujedinjeje, nego spajanje, kao 1918. kada nije bilo dobrovoljnog ujedinjenja nego osvajanje Crne Gore”, naveo je on.
Cerović kaže da od tog sna, da od svoje velike želje da Crnu Goru ima u svom sastavu, se Srbija nije oslobodila.
“Zbog čega su prvi mitinzi bili najžešći, baš u Crnoj Gori, zato što je trebalo pritegnuti Crnu Goru uz Srbiju, da ne bi slučajno odskočila. Da ne bi pokazala da je i ona neko, nego da to bude plijen Srbije, najviše je to bio uzrok ratova,” smatra on.
Kada se govori o medijskim kampanjama, Cerović je jasan, da su ratovi 90-tih, izazvani medijskim kampanjama.
“Da nije bilo lažnih vijesti koje su sistematski proizvođene, ne bi moglo doći do onako krvavog rata i onolikih žrtava. Sve je to proizvod laži i lažnih vijesti. Ako iko u svijetu ima iskustva sa medijskim kampanjama lažnih vijesti onda smo to mi, krvavo smo platili to iskustvo,” rekao je on.
Danas, kako kaže Cerović, vidi se kako se povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, forsira laž da je riječ o otimanju svetinja.
“Ovi ljudi ponovo čekaju mitinge iz 90-tih. Ove litije su mitinzi iz 90-tih. Ista svrha, ista meta, isto odstojanje”, zaključio je Cerović.
CEROVIĆ
Ne treba biti iznenađen negativnom medijskom kampanjom iz Srbije ka Crnoj Gori, jer je Srbija, uvijek, kad je postojala mogućnost da se ustalasaju strasti u Crnoj Gori, i da dođe do eventualnih nemira, bila involvirana u tu priču, kaže za RTCG Rajko Cerović, publicista i književnik.
O aktuelnoj situaciji u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti govorio je za emisiju Zumiranje.
Između ostalog komentarisao je i nedavnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da vlasti u Crnoj Gori moraju da vode dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom ocijenivši da je takvom izjavom Vučić, kako je rekao, pokazao političku nepismenost.
“Umjesto da taji, da sakriva taj podatak da u Crnoj Gori vlada crkva iz druge države, on potvrđuje da to nije crnogorsko, dakle da crnogorska Mitropolija nije crnogorska, nego je vlasništvo Beograda i patrijarha Irineja. To je tolika politička glupost, to je trebalo prije svega da sakrije, a ne da pokaže,” naveo je Cerović.
On podsjeća kako Sonja Biserko jasno kaže da se odavno Crna Gora smatra unutrašnjim pitanjem Srbije.
“Dakle nije Crna Gora subjekat, nije nezavisna država, nego je srpsko vlasništvo. E kad je tako, onda se koristi svaka da se stvori medijska kampanja, da se dosioli, da se dodramatizuje, da doše do eventualnog prevrata, da padne vlast pa da dođe na čelo Crne Gore neki vojvoda Andrija Mandić ili neki Pavle Đurišić, neko ko bi odmah tražio ne ujedinjeje, nego spajanje, kao 1918. kada nije bilo dobrovoljnog ujedinjenja nego osvajanje Crne Gore”, naveo je on.
Cerović kaže da od tog sna, da od svoje velike želje da Crnu Goru ima u svom sastavu, se Srbija nije oslobodila.
“Zbog čega su prvi mitinzi bili najžešći, baš u Crnoj Gori, zato što je trebalo pritegnuti Crnu Goru uz Srbiju, da ne bi slučajno odskočila. Da ne bi pokazala da je i ona neko, nego da to bude plijen Srbije, najviše je to bio uzrok ratova,” smatra on.
Kada se govori o medijskim kampanjama, Cerović je jasan, da su ratovi 90-tih, izazvani medijskim kampanjama.
“Da nije bilo lažnih vijesti koje su sistematski proizvođene, ne bi moglo doći do onako krvavog rata i onolikih žrtava. Sve je to proizvod laži i lažnih vijesti. Ako iko u svijetu ima iskustva sa medijskim kampanjama lažnih vijesti onda smo to mi, krvavo smo platili to iskustvo,” rekao je on.
Danas, kako kaže Cerović, vidi se kako se povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, forsira laž da je riječ o otimanju svetinja.
“Ovi ljudi ponovo čekaju mitinge iz 90-tih. Ove litije su mitinzi iz 90-tih. Ista svrha, ista meta, isto odstojanje”, zaključio je Cerović.
DELEGACIJA EU
Povodom pokušaja paljenja crnogorske zastave na Ambasadi Crne Gore u Beogradu, kao i negativne kampanje, koja se vodi u beogradskim medijima, iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopštili su za TVCG, da EU naglašava veliku važnost dobrosusjedskih odnosa i uspostavljanje pogodne klime za dijalog, i o osjetljivim pitanjima.
“Kada je riječ o incidentu u Srbiji, očekujemo da svako moguće kršenje zakona riješe domaće vlasti, u skladu sa nacionalnom legislativom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima, uključujući Bečku konvenciju i odgovornost zemlje domaćina da štiti diplomatske prostorije”, naveli su iz Delegacije EU.
DELEGACIJA EU
Povodom pokušaja paljenja crnogorske zastave na Ambasadi Crne Gore u Beogradu, kao i negativne kampanje, koja se vodi u beogradskim medijima, iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopštili su za TVCG, da EU naglašava veliku važnost dobrosusjedskih odnosa i uspostavljanje pogodne klime za dijalog, i o osjetljivim pitanjima.
“Kada je riječ o incidentu u Srbiji, očekujemo da svako moguće kršenje zakona riješe domaće vlasti, u skladu sa nacionalnom legislativom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima, uključujući Bečku konvenciju i odgovornost zemlje domaćina da štiti diplomatske prostorije”, naveli su iz Delegacije EU.
AMBASADOR ŠUKOVIĆ
Ambasador Veselin Šuković, stalni predstavnik Crne Gore pri OEBS-u, razgovarao je danas u Beču sa generalnim sekretarom OEBS-a Tomasom Gremingerom i predstavnikom OEBS-a za slobodu medija Arlemom Dezirom. Tom prilikom, Šuković je uručio sagovornicima pismo ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića i upoznao ih sa aktuelnom situacijom u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
“Generalni sekretar OEBS-a Greminger pozdravio je inicijativu Crne Gore da se o ovoj temi razgovara, naglasivši da sa posebnom pažnjom prati aktuelna zbivanja u našoj zemlji. Istakao je da OEBS ohrabruje sve ključne aktere dešavanja u Crnoj Gori da postupaju pažljivo i djeluju konstruktivno.
U kontekstu razgovora o negativnoj medijskoj kampanji velikih razmjera i lažnim vijestima kojima je Crna Gora izložena, izrazio žaljenje zbog takvog razvoja događaja, dodajući da je to, nažalost, realan problem, prisutan u skoro svim društvima današnjice”, piše u saopštennju.
Kako su naveli, predstavnik OEBS-a za slobodu medija Dezir pozdravio je dosadašnju veoma dobru saradnju sa crnogorskim institucijama, posebno u dijelu unapređenja medijske legislative.
Govoreći o problemu učestalog širenja lažnih vijesti i dezinformacija, ocijenio je da borba sa tim fenomenom zahtijeva dalje jačanje medijskih samoregulatornih mehanizama i snaženje medijske pismenosti.
“Posebno je naglasio važnost poštovanja etičkih standarda u novinarstvu i na neophodnost stalnog ukazivanja na slučajeve izostanka odgovornosti i profesionalizma novinara. Takođe, saopštio da je u osjetljivim i kritičnim momentima, sa kojim se trenutno suočava Crna Gora, od ključnog značaja ostvarivanje ravnoteže između neophodnosti osiguranja javnog reda, mira i ustavnog poretka i očuvanja evidentnih rezultata u oblasti ljudskih prava, kao i medijskoj sferi”, navedeno je u saopštenju.
AMBASADOR ŠUKOVIĆ
Ambasador Veselin Šuković, stalni predstavnik Crne Gore pri OEBS-u, razgovarao je danas u Beču sa generalnim sekretarom OEBS-a Tomasom Gremingerom i predstavnikom OEBS-a za slobodu medija Arlemom Dezirom. Tom prilikom, Šuković je uručio sagovornicima pismo ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića i upoznao ih sa aktuelnom situacijom u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
“Generalni sekretar OEBS-a Greminger pozdravio je inicijativu Crne Gore da se o ovoj temi razgovara, naglasivši da sa posebnom pažnjom prati aktuelna zbivanja u našoj zemlji. Istakao je da OEBS ohrabruje sve ključne aktere dešavanja u Crnoj Gori da postupaju pažljivo i djeluju konstruktivno.
U kontekstu razgovora o negativnoj medijskoj kampanji velikih razmjera i lažnim vijestima kojima je Crna Gora izložena, izrazio žaljenje zbog takvog razvoja događaja, dodajući da je to, nažalost, realan problem, prisutan u skoro svim društvima današnjice”, piše u saopštennju.
Kako su naveli, predstavnik OEBS-a za slobodu medija Dezir pozdravio je dosadašnju veoma dobru saradnju sa crnogorskim institucijama, posebno u dijelu unapređenja medijske legislative.
Govoreći o problemu učestalog širenja lažnih vijesti i dezinformacija, ocijenio je da borba sa tim fenomenom zahtijeva dalje jačanje medijskih samoregulatornih mehanizama i snaženje medijske pismenosti.
“Posebno je naglasio važnost poštovanja etičkih standarda u novinarstvu i na neophodnost stalnog ukazivanja na slučajeve izostanka odgovornosti i profesionalizma novinara. Takođe, saopštio da je u osjetljivim i kritičnim momentima, sa kojim se trenutno suočava Crna Gora, od ključnog značaja ostvarivanje ravnoteže između neophodnosti osiguranja javnog reda, mira i ustavnog poretka i očuvanja evidentnih rezultata u oblasti ljudskih prava, kao i medijskoj sferi”, navedeno je u saopštenju.
NADZIRU INTERNET
Njemačka obavještajna služba BND, nadzire internet širom svijeta i to sasvim legalno, a organizacija Reporteri bez granica, želi da obori zakon po kojem je to moguće pred njemačkim Ustavnim sudom, piše Dojče vele.
Bez Edvarda Snoudena ne bi bilo ni njemačkog zakona o obavještajnoj službi, dopunjenog 2017. godine. Naime, tek poslije otkrića američkog uzbunjivača Edvarda Snoudena postalo je jasno da je BND bila upletena u globalnu aferu prisluškivanja američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA).
Tim skandalom pozabavio se anketni odbor Bundestaga koji je predložio reformu odgovarajućeg zakona. To se i desilo – ali nova verzija zakona bila je krajnje sporna. Naime, jedino su njemački građani bili zaštićeni od nadzora u inostranstvu. Svi ostali mogu da budu praćeni.
Međunarodna nevladina organizacija “Reporteri bez granica”, protiv tog zakona podnijela je tužbu njemačkom Saveznom ustavnom sudu, a presuda se očekuje tek za nekoliko mjeseci.
Njemačka vlada i BND smatraju da je masovno praćenje stranaca u inostranstvu neizostavno prije svega u antiterorističkoj borbi. Pri tome se po potrebi memorišu sakupljene informacije i bivaju proslijeđene stranim obavještajnim službama.
Zastupnik “Reportera bez granica” u sudskom postupku Bijan Mioni je poslije prve usmene rasprave, optimista i kaže da se radi o garanciji da je telekomunikacija principijelno zaštićena.
Ustavni sud sada mora da odluči “da li BND mora da uzme u obzir tu zaštitu kada sakuplja informacije u inostranstvu nadzirući internet”.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala je kasno sinoć Nikušoru Danu pobjedu na predsjedničkim izborima u Rumuniji, pozdravljajući izbor sugrađana u korist "jake Evrope".
Svečana dodjela diploma polaznicima programa prekvalifikacije za mehaničare motornih vozila, instalere grijanja i hlađenja i zavarivače, koja je realizovana u saradnji Privredne komore (PKCG) i Srednje stručne škole “Ivan Uskoković”, organizovana je danas u toj školi.
Jedan migrant je stradao u pokušaju ilegalnog prelaska u Veliku Britaniju sa obale sjeverne Francuske gdje se preopterećeni čamac pokvario tokom prethodne noći, saopštile su jutros francuske lokalne vlasti i dodale da je 61 migrant spašen.
Izrael je dozvolio danas prolaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu, saopštilo je izraelsko ministarstvo spoljnih poslova, poslije objave premijera Benjamina Netanjahua da će biti dozvoljen ulaz male količine pomoći nakon dva mjeseca blokade.
Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se na platformi Truth Social nakon telefonskog razgovora s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom i rekao da će dvije zemlej početi pregovore.
Donald Tramp je pozvao papu Lava XIV da posjeti Bijelu kuću, u pismu koje je njegov potpredsjednik danas lično predao novom papi, porijeklom iz SAD, saopštila je portparolka američkog predsjednika.
Poslanici Skupštine Kosova ni danas nisu glasali za formiranje izborne komisije za tajno glasanje za predsjednika i potpredsjednike kosovskog parlamenta.
Komore su ključni pokretači strukturnih reformi, koje pomažu u usklađivanju ekonomija kandidata sa Evropskom unijom (EU), zaključeno je na sastanku komesarke za proširenje Marte Kos sa predsjednicima privrednih komora iz zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.
JU OŠ "Vladimir Rolović" Šula, Pljevlja raspisala je tender za realizaciju projekta adaptacije objekta matične škole, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Meritokratija je pojam koji nije u opusu vrijednosnih normi koje su karakteristične za poltronstvo i idolopoklonstvo, a to je ono što svi sateliti DPS- a,pa i Vaša stranka, baštine potonjih 30 godina. A ideološki pola vijeka duže, napisao je bivši poslanik DF-a Veljko Vasiljević odgovarajući poslaniku SD Borisu Mugoši.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić bio je domaćin svečanog prijema povodom 21. maja - Dana nezavisnosti Crne Gore. Svečanosti su prisustvovali najviši državni zvaničnici, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora, medija, nevladinog sektora te zvanice iz javnog i kulturnog života.
Ukoliko Amorim i Junajted slave u finalu Lige Evrope, osim evropskog trofeja, obezbijediće i plasman u Ligu šampiona, a onda će i budućnost Portugalca biti mnogo ljepša na Ostrvu
Na predlog predsjednice, Skupština je jednoglasno izabrala Ivana Čolakovića iz Ragbi kluba Cetinje za potpredsjednika Saveza.
Američki predsjednik je istakao da je "ton i duh razgovora (sa Putinom) bio odličan", te da Rusija želi da ostvari trgovinsku saradnju "velikih razmjera" sa Sjedinjenim Državama nakon okončanja rata
On je kazao da je sada najvažnije ubrzati zakonodavne reforme, napominjući da proces pristupanja Crne Gore EU nije proces pristupanja Vlade ili Skupštine, već zajednička obaveza prema precima i potomcima
AFC City je na jakom turniru, nakon devet utakmica u koja nije poražen, u finalu pobijedio Rijeku - 2:1
Glasanje, u kojem je Dan iznenađujuće osvojio oko 54 posto glasačkih listića, bilo je iznuđeno nakon što su prvi izbori u novembru poništeni zbog optužbi za rusko uplitanje u kampanju uglavnom putem društvenih medija
Samo osam dana nakon osvajanja lige Kuvajta, crnogorski trener Nebojša Jovović osvojio i Kup te zemlje, na jednako drmatičan način kao i prvenstvo
"Tokom života borio sam se za manjine i humanitarna pitanja, kao i protiv svih oblika rasizma, uključujući i antisemitizam, koji iskreno prezirem"
Iran je pritvaranje svog za sada neidentifikovanog građanina okarakterisao kao kršenje međunarodnog prava i izrazio snažno nezadovoljstvo zbog, kako tvrdi, politički motivisanih postupaka britanskog sudstva
Meritokratija je pojam koji nije u opusu vrijednosnih normi koje su karakteristične za poltronstvo i idolopoklonstvo, a to je ono što svi sateliti DPS- a,pa i Vaša stranka, baštine potonjih 30 godina. A ideološki pola vijeka duže, napisao je bivši poslanik DF-a Veljko Vasiljević odgovarajući poslaniku SD Borisu Mugoši.
Skupština nije danas izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika, a PR Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić smatra da je to novi krah parlamentarne većine.
Najveća ravnomjernost političkog oglašavanja tokom lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom 13. aprila bilježi se na Prvom programu Televizije Crne Gore, pokazalo je istraživanje Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Skupština je usvojila odluku o imenovanju predsjednika i šest članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Demokratija nije jednosmjerna ulica – ona podrazumijeva aktivno učešće svih aktera društva, kako vlasti tako i građana u očuvanju i unapređenju sloboda i odgovornosti, to je i proces koji se ne podrazumijeva, već se svakodnevno izgrađuje, njeguje i brani, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja ove godine zajednički je cilj Crne Gore i Danske, koja će predsjedavati Evropskom unijom (EU) u drugoj polovini godine, kazao je premijer Milojko Spajić.
Crna Gora je kredibilan partner Ujedinjenih nacija (UN) i promoter vrijednosti multilateralizma, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa visokim komesarom UN-a za ljudska prava Volkerom Turkom.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas sa predsjednicom Republike Moldavije, Nj. E. Majom Sandu i kazao joj da naša država danas predstavlja apsolutnog lidera među zemljama kandidatima i da želi da pomogne Moldaviji kako bi se što prije zajedno našli u porodici razvijenih evropskih zemalja.
Ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević poručila je da je ambicija Vlade da Crna Gora do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Ona je na sastanku sa ministarkom za evropske poslove Danske Marie Bjere kazala da su tri poglavlja koja su dostigla punu internu spremnost već u proceduri u institucijama EU, a da očekuje da se nađu na dnevnom redu narednih međuvladinih konferencija.
Bivši predsjednik i premijer Crne Gore, kao i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je kazao da je danas stanje u regionu lošije nego što je bilo prije 10-ak godina, prenosi Avaz.ba.
Komore su ključni pokretači strukturnih reformi, koje pomažu u usklađivanju ekonomija kandidata sa Evropskom unijom (EU), zaključeno je na sastanku komesarke za proširenje Marte Kos sa predsjednicima privrednih komora iz zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.
Skupština nije danas izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika.
Isplata aprilskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Benzin će od ponoći poskupiti dva centa, dok će cijena eurodizela ostati nepromijenjena, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ekonomski rast Crne Gore je usporen u 2024. godini zbog slabog izvoza, dok su privatna potrošnja i oporavljajuća ulaganja podržale ekonomsku aktivnost, navodi se u proljećnim ekonomskim prognozama Evropske komisije za Crnu Goru.
Savjet stranih investitora (SSICG) objavio je analizu stranih ulaganja u Crnoj Gori u proteklih šest godina, koja bi mogla da posluži kao temelj za stvaranje stabilnijeg i konkurentnijeg poslovnog i investicionog ambijenta.
Centralna banka (CBCG) objavila je javne pozive za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca, povodom 25 godina od osnivanja vrhovne monetarne institucije i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora tražila je od premijera Milojka Spajića da javnosti jasno saopšti ko su drugi investitori, pored Mohameda Alabbara, sa kojima je pregovarao u vezi sa projektima koji treba da budu realizovani kroz Sporazum sa Emiratima.
Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.
Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
