U JUTARNJEM

U Jutarnjem programu govorimo o energetskom podmorskom kablu između Crne Gore i Italije. Gost Jutarnjeg biće izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom Elektroprivrede Crne Gore Darko Krivokapić.

U nastavku:

– Ugostićemo crnogorskog pronalazača Milana Bojovića koji se nedavno vratio iz Afrike sa 8 zlatnih medalja
– Gost Jutarnjeg programa biće Petar Kapisoda, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore
– Najavićemo zimsku scenu “Barskog ljetopisa”. Manifestacija počinje 16. januara predstavom “Prah” crnogorskog reditelja Veljka Mićunovića
– U muzičkom dijelu emisije gost Jutarnjeg programa biće Mirko Đuretić
– Marija Radanović javiće se uživo sa terena. Pored servisnih informacija teme kojima će se baviti su: od sjutra zatvoreni bazen SC Morača biće otvoren za kupače, sistem za prodaju voznih karata u ŽPCG pao je pa službenici putnicima pišu karte i za lokalni i za međunarodni saobraćaj, a u toku je priprema terena za predstojeće mečeve na gradskom stadionu.
– Tu su i brojne priče naših reportera, kao i standardne rubrike pg servis i kulturni vodič.

Urednici i voditelji emisije: Dejan Bijelić i Andrea Lekić
Urednica Jutarnjeg programa: Milica Babić
e-mail: [email protected]

AFP

Marginalizovan i nepopularan poslije neplodnog boravka na čelu Rusije, bivši premijer Dmitrij Medvedev koji je danas napustio tu funkciju, nikada nije pokušavao da izađe iz sjenke svog mentora Vladimira Putina.

Dmitrij Medvedev (54) postepeno se povlačio sa političke scene tokom svojih osam godina na čelu Vlade.

Smatran jednim od vođa “liberalnog” krila, bio je marginalizovan usponom rivalskog klana “silovika” (vojne i bezbjednosne službe) i zauzimao položaj ograničen na tehnička pitanja.

Već nekoliko mjeseci podrška javnosti mu je opadala na ispod 30 odsto. Tokom 2017. godine, istraga opozicionara Alekseja Navaljnog o njegovom navodnom carstvu nekretnina čak je bila povod za demonstracije neočekivanih razmjera one opozicije koja je u njemu nekada vidjela “vektora promjene vlasti”.

Njegove mnoge verbalne greške donijele su mu odbojnost među Rusima. “Nema novca, ali čekajte”, rekao je, na primjer, 2016. penzionerima koji su se žalili na pad životnog standarda.

Politička karijera Dmitrija Medvedeva započela je kada je potisnut ka vrhu na mjesto predsjednika 2008. godine. Na početku, nasmiješen i mlad, nije se ustručavao da pokaže ukus za rok muziku, želio je da se prikaže kao savremen, vrlo različit od Putina.

Sljedbenik novih tehnologija, postavio je kao svoj lajtmotiv “modernizaciju Rusije”.

Njegova druga tema bila je korupcija, koja je krajnje endemska. Advokat po školovanju, Dmitrij Medvedev smijenio je nekoliko generala i visokih zvaničnika. On je 2011. priznao da je to “mali uspjeh”, rekavši to na kraju svog tadašnjeg mandata, dok ruska privreda nije uspijevala da se oslobodi svojih strukturnih problema.

Jedna od rijetkih prilika kada je odstupio od linije svog prethodnika, bila je 2011. godine, kada se uzdržao od ruskog veta na rezoluciju UN što je omogućilo NATO-u da sprovede vojnu intervenciju u Libiji. Ta odluka je kasnije široko kritikovana.

U kriznim vremenima, kao što je bio rat u avgustu 2008. godine protiv Gruzije ili kada je javno opominjao svoje podređene, Medvedev je nastavio da oponaša stil svog mentora, s promjenljivim uspjehom. Opozicija pod njegovim predsjedništvom više nije imala pravo govora, a televizija je ostala portparol vlasti.

Za mnoge je razočaranje bilo potpuno kada se dogovorio 2012. da se neće kandidovati za drugi mandat u Kremlju i zamijeniti svoje mjesto s Putinom, po unaprijed utvrđenom scenariju.

Rođen 1965. godine u Lenjingradu (sada Sankt Peterburgu) u porodici učitelja, Dmitrij Medvedev je odrastao u radničkom kvartu nekadašnje imperijalne prijestonice. Studirao je pravo prije no što je ušao u Odbor Opštine za spoljne odnose, na čijem čelu je tada bio javnosti nepoznati Vladimir Putin.

Njegova karijera izgrađena je pošto ga je taj bivši oficir KGB prebacio u Moskvu 1999. godine. Izabran za predsjednika 2000. godine, Vladimir Putin ga je ubrzo imenovao za šefa predsjedničke administracije.

Tokom 2005. godine iznenada je postao potpredsjednik Vlade, a smatralo se da je cilj te promocije bio da ga podigne u prvi plan prije no što bude upućen u Kremlj.

Dok je bio predsjednik, njegova popularnost nikada nije premašila popularnost premijera Vladimira Putina koji je preuzeo odgovornost za sve velike unutrašnje krize i nije oklijevao da govori o međunarodnoj politici.

Po povratku na mjesto premijera, Dmitrij Medvedev je nekoliko puta najavljivao odlazak, ali je ipak ostajao na svojoj funkciji, sve do danas. Uprkos tome trebalo bi da i dalje bude u najvišim krugovima vlasti gdje će, kako je najavljeno, biti potpredsjednik Ruskog savjeta bezbjednosti, što je mjesto formirano za njega.

PREMIJER IZRAELA

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu pozvao je da se hitno ponovo uvedu međunarodne sankcije Iranu.

“Znamo tačno šta se dešava u iranskom nuklearnom programu. Iran misli da će nabaviti nuklearno oružje. Ja ponavljam: Izrael neće dozvoliti Iranu da se snabdije nuklearnim oružjem”, naveo je Netanjahu sinoć u saopštenju.

On je takođe pozvao Zapad da odmah “nametne automatski mehanizam sankcija u UN”.

U međuvremenu je državni sekretar SAD Majk Pompeo objavio na Tviteru da su on i Netanjahu u utorak vodili “produktivan razgovor o nedavnom razvoju dogadjaja u regionu”, prenijeli su izraelski mediji.

“Kao i uvijek posvećenost SAD bezbjednosti Izraela je nepokolebljiva”, napisao je Pompeo.

SAD su ranije rekle da podržavaju tri zemlje EU koje su odlučile da pokrenu mehanizam za razriješenje nesporazuma predviđen dogovorom koji su 2015. godine postigle velike sile i Iran.

VARHEJI U SKOPLJU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji izjavio je danas u Skoplju da će integracija Zapadnog Balkana u EU biti nastavljena i da će Evropska komsija raditi još snažnije na ostvarenju tog cilja.

“Imam dobre vijesti za integraciju Zapadnog Balkana. Ona će biti nastavljena i radićemo još snažnije da to ostvarimo. Proširenje je prioritet za novu Evropsku komisiju. Moramo da ubrzamo procese i da stavimo dinamiku u njih, ali istovremeno i da učinimo da budu sigurniji i vjerodostojniji za sve nas, i za region i za zemlje članice”, rekao je Varheji na konferenciji za novinare s premijerom Sjeverne Makedonije Oliverom Spasovskim.

Varheji je kazao da Evropska komisija ostaje pri ocjeni da su Sjeverna Makedonija i Albanija spremne za početak pristupnih pregovora i da očekuje da odluku o njihovom otvaranju zemlje članice donesu pred majski Samit EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu.

Tehnički premijer Sjeverne Makedonije Oliver Spasovski rekao je da je Varheji najavio da će Evropska komisija do kraja mjeseca izaći s predlogom nove metodologije za pristupne pregovore.

Francuska je u oktobru blokirala davanje datuma za početak pregovora sa Skopljem i Tiranom, uz obrazloženje da je prije toga potrebno temeljno izmijeniti metodologiju pregovora o članstvu, jer je sadašnja neefikasna.

Varheji sjutra iz Skoplja ide u Tiranu.