POZAMAŠNI HONORARI

Muzičkim zvijezdama koje su tokom novogodišnjih praznika nastupile u Crnoj Gori isplaćeni su honorari od preko milion eura, saopštila je portparolka Poreske uprave Milica Vuletić.

Po tom osnovu obračunate su, kaže ona, i poreske obaveze prema državi Crnoj Gori.

“Poreski inspektori utvrdili su da su muzičkim zvijezdama isplaćeni honorari od preko milion eura, a da su po tom osnovu obračunate poreske obaveze u iznosu od oko 75.000 eura, kada je u pitanju porez na dohodatk fizičkih lica, ali i oko 40.000 eura kada je u pitanju porez na dodatu vrijednost”, rekla je Vuletić u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Pojašnjava i da postoje indirektni efekti organizacije takvih manifestaicja, koji se tiču porasta prometa u ugostiteljskim objektima, kada je u pitanju djelatnost prodaje pića i ostalih proizvoda.

“I u tom smislu, svi efekti koji su osjetljivi kad je u pitanju turistička sezona biće vidljivi u februaru, kada dospijeva obaveza prijavljivanja i plaćanja obaveza vezano za prihode iz januara. Očekujemo da će poreski obveznici regularno prijaviti svoje obaveze”, rekla je Vuletić.

Ona je rekla da su zadovoljni i ponosni na realizovanu poresku naplatu u 2019. godini od milijardu i 180 miliona eura, što je za čak 100 miliona iznad 2018. godine, a 80 miliona iznad plana za prošlu godinu. 

EVROPSKI PARLAMENT

Evropski parlamentarci na sjednici održanoj povodom hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU žestoko su kritikovali zvanični Zagreb zbog problema sa migrantima i vladavinom prava. Premijer Andrej Plenković sve je to pažljivo slušao, a onda odgovorio da njihove primjedbe ne treba uzeti “zdravo za gotovo”.

Povodom najave Hrvatske da tokom predsedavanja namerava da se usredsredi na vladavinu prava i bolje upravljanje migracijama, švedska evroparlamentarka Malin Bjork je, obraćajući se Plenkoviću, rekla da je lično posjetila područje na sjeveru BiH, na granici sa Hrvatskom i šta je tamo videla.

“Tamo je bilo 10.000 nezakonitih povrataka 2018. godine i čak 25.000 prošle godine”, poručila je Bjork i dodala da je tamo otišla nakon što je pročitala izvještaj o brutalnosti hrvatske granične policije.

“Moram priznati da su priče ponekad bile još i gore: bilo je ranjavanja i od pasa, a brutalnost kojoj sam bila svjedok doista je bila strašna. Civilno društvo pokušava da pokaže solidarnost prema izbjeglicama, međutim oni se nalaze na meti”, upozorila je švedska parlamentarka, prenio je portal Indeks.

Dodala je da “nijedna država članica ne bi trebalo da se ponaša tako na svojim granicama, bez obzira gdje se to nalazi”.

Hrvatski zastupnik EPP-a, HDZ-ovac Tomislav Sokol odgovorio joj je da su to neistine, jer izvještaj koji je spominjala nije, kako je rekao, od nadležnih tijela.

Naglasio je da Hrvatska poštuje zakone, na šta je Šveđanka odgovorila da je tokom svoje, kako je kazala, “vrlo kratke” posjeti granici BiH i Hrvatske i sama vidjela 25 “pušbekova”.

Plenković: Nijesmo se odlučili za zidove, poštujemo zakone

Plenkoviću su i drugi evroparlamentarci prebacivali ponašanje Hrvatse s migrantima, a on je odgovorio da “Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice, već da se “hrvatska, evropska i buduća granica Šengena” štiti sa 6.500 policajaca.

“Rješenje je zaštita spoljne granice, posebno one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta”, rekao je Plenković.

EU da pomogne u kriznim područjima

Dodao je da i Evropa može da djeluje na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keler u EP-u, je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija čini nad ilegalnim migrantima na granici sa BiH.

Keler je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP rekla da se prilikom postupanja prema migrantima na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici, uništava njihova imovina, da ih tuku, pa čak i, kako je rekla, pucaju na njih iz vatrenog oružja, a da hrvatska vlada to nije ni zaustavila, ni istražila.

“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su evropske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Nećemo okretati glavu od toga”.

Plenković je na to rekao da je Hrvatska u tretmanu migranata, da poštuje sve hrvatske i evropske zakone i međunarodne konvencije te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti, kako je kazao, “zdravo za gotovo”.

“To kažem kao neko ko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvata kakav je teren i kakvi su uslovi”, rekao je premijer i dodao da se sve pritužbe na ponašanje hrvatske granične policije istražuju.