CG U 2020.

Ova godina počela je pozitivnim trendovima iz protekle, i problemima koje treba rješavati, ocjenjuje za Portal RTCG profesor Božo Mihailović. Očekuje da 2020. bude jedna u nizu godina “stabilnog dugoročnog rasta” crnogorske ekonomije. Završetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare za političare je ono što će obilježiti godinu u koju smo tek zakoračili.

Profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Božo Mihailović u 2020. očekuje, kako je kazao, relativno visoke stope privrednog i svakog drugog rasta.

“Od osnovnih obilježja izdvojio bih: stabilan rast, visoku investicionu aktivnost, povećane prihode u turzmu i mala i srednja preduzeća u svim sektorima, nisku inflaciju, stabilnost javnih finansija i dr. Sve to značajno zavisi od rada našeg građanina, koji sve više shvataju da svako od nas treba da bude “samoposlodavac” i da se krećemo prema preduzetničkom društvu”, kazao je Mihailović.

Završetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare za političare je ono što će obilježiti godinu u koju smo tek zakoračili.

“To će svakako biti zavrsetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare i projektovani rast BDP-a, povecanje plata u javnom sektoru i dalje smanjenje nezaposlenosti”, kazao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović se nada da neće biti novog prekoračenja roka gradnje i cijene auto-puta.

“Jedan od ključnih izazova jeste da se evidentan rast BDP-a konačno dovede u vezu i sa rastom prosječnih zarada, odnosno penzija, jer nije cilj rast radi rasta već rast i razvoj u funkciji povećanja životnog standarda većine građana, a isti posljednjih godina jeste u fazi stagnacije. Bojazan je da će, imajući u vidu izbornu godinu, biti malo političke volje za reformama, odnosno da će sve ozbiljnije ekonomske mjere biti odložene nakon formiranja nove Vlade”, kazao je Damjanović.

Benefiti autoputa

Otvaranje prve dionice autoputa koji su političari naveli kao ključni događaj koji će obilježiti 2020. godinu Mihailović očekuje da bude zamajac novog privrednog razvoja Crne Gore.

“Autoput, kao veliki infrastrukturni objekat, sam po sebi ima multiplikativne ekonomske i druge efekte. Prije svega, to je sigurnost u saobraćaju, manje vremena za povezivanje sjevera i juga države, niže troškove fizičke distribucije proizvoda, pozitivan uticaj na turizam (on će biti sam po sebi atrakcija!), veći interes investitora, oko autoputa se “vješaju” prateće privredne aktivnosti i drugo”, kazao je Mihailović.

“Sama činjenica da put kroz kanjon Morače neće uzimati živote, dovoljan je i najveći benefit. Naravno nijesu zanemarljivi ni ekonomski benefiti”, kazao je Sekulić.

“Benefiti auto-puta se ne mogu vidjeti u tako kratkom roku, a želim da budem optimista i da vjerujem da će dionica biti završena u novom roku, do septembra 2020. godine. Ono što ostaje kao sjenka nad projektom je netransparentnost realizacije projekta, odnosno, loše ispregovaran ugovor sa kineskim partnerom”, dodaje Damjanović.

Svjetska ekonomska kriza

Svjetski ekonomisti su protekle godine za ovu najavljivali novu globalnu ekonomsku krzu. Naši sagovornici smatraju da za tako nešto ne treba strahovati, kažu da smo navikli na krize i poručuju da strah od nje treba da bude poluga za oprez i naše blagovremeno djelovanje.

“Na sreću, ne treba strahovati od svjetske ekonomske kroize, globalna ekonomska kretanja, pri tom mislim na trgovinski dogovor Kine sa SAD-om i rast u EU zoni, daje nam pravo da budemo optimisti”, kaže Sekulić.

“Svakako da neki parametri na globalnoj finansijskoj i ekonomskoj sceni ukazuju na mogućnost usporavanja svjetske ekonomije, što bi se negativno odrazilo i na crnogorsku ekonomiju, imajući u vidu povezanost i otvorenost našeg ekonomskog prostora sa okruženjem. Naravno, u mjeri u kojoj zavisimo od globalnih kretanja, recimo na finansijskom tržištu u odnosu na rast kamatnih stopa, ili u oblasti turizma u odnosu na globalnu turističku tražnju. Zato je neophodna diversifikacija naše ekonomske ponude, prije svega ulaganja u velike energetske objekte, koji su svakako dobar odgovor, odnosno zaštita od eksternih šokova”, kazao je Damjanović.

“Nema parametara na osnovu kojih se može predvidjeti jača kriza u narednoj godini. S druge strane, treba konstatovati da svjetska kriza nije završena. Ipak, političke promjene i procesi su ti koji mogu biti faktor iznenađenja, pogotovo za male zemlje. Naš je zadatak da blagovremeno djelujemo u uradimo ono što od nas zavisi”, kazao je Mihailović.

Budžet

Skupština Crne Gore pred Novu godinu usvojila je Zakon o budžetu za ovu godinu vrijedan 2,64 milijarde eura. U vladajućoj partiji očekuju suficit u opoziciji su sumnjičavi u odnosu na ostvarenje njegovog plana a profesor poručuje da se mora integralno pratiti.

“Vjerujem da hoće. Konzervativan pristup Ministarstva finansija u planiranju je bio prepoznatljiv posljednjih nekoliko godina tako da vjerujem da ćemo zbog suficita biti u prilici da vršimo rebalans do kraja 2020. godine”, kaže Sekulić.

“Počevši od toga da li će, kada, kome i za koliko biti dati Aerodromi, hoće li biti prihoda od ekonomskog državljanstva, da li će se realizovati brojni projekti iz kreditnog zaduženja, da li će biti povećanja prihoda od, recimo igara na sreću, a kasni se sa novim zakonom, kao što se recimo odložila fiskalizacija, a samo po tom osnovu će biti 15-ak miliona manje prihoda. U svakom slučaju, ako zapne, tu su brojne kreditne linije, odnosno povećanje javnog duga, kao ključna paradigma načina na koji funkcioniše crnogorska ekonomija. Od 2011, javni dug je uvećan za 150%, BDP je uvećan za 60%, a prosječne plate i penzije u istom periodu ispod 10%. Nek građani sami prosude o ovim faktima”, kaže Damjanović.

“Budžet za 2020. godinu ima veoma visoku komponentu u BDP-u i zbog toga se mora integralno prati njegova realizacija. Svjedoci smo da su se u međuvremenu pojavile neke nove stavke, na strani rashoda, u odnosu na prvobitni Vladin predlog. Rashode je lako ‘ostvariti’, ali su prihodi uvijek problem. Zato se mora pratiti prihodna strana i njoj operativne rashode prilagođavati. Moraju sve potrošačke jedince prihvatiti štednju kao pravilo u realizaciji budžeta za sljedeću godinu”, ističe Mihailović.

Životni standard građana

Građane ipak najviše zanima da li mogu očekivati povećanje plata i penzija i bolji životni standard. Povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu u ovoj godini za 9% već je dogovoreno.

“To će, bez sumnje, doprinijeti i daljem povećanju penzija, a vjerujem da će i privatni sektor reagovati na isti način”, kaže Sekulić.

“Izborna je godina pa je za očekivati da vlast, poput povećanja zarada u javnom sektoru, u prethodnoj izbornoj 2016-oj godini, napravi neko slično ‘čudo’ ponovo, doduše, u velikom raskoraku između sve većih očekivanja birača, a sve manje raspoloživog ‘kolača’ za raspodjelu”, kaže Damjanović.

“Penzije se usklađuju sa stopom inflacije, koja u ovoj godini nije značajna. Što se tiče plata u javnom sektoru, ne očekujem značajnije povećanje. Kada je u pitanju privreda, plate zavise od poslovnog uspjeha”, zaključuje Mihailović.

Jelena Bobičić-Čović

FON DER LAJEN

Iran mora da se pridržava nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, izjavila je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, dodavši svoj glas međunarodnim pozivima da Iran pomogne u spasavanju pakta iz kojeg se američki predsjednik Donald Tramp povukao 2018. godine.

“Sa evropskog stanovišta, za Iran je važno da se vrati nuklearnom sporazumu. Moramo uvjeriti Iran da je i to u njegovom sopstvenom interesu”, rekala je Fon der Lajen, potvrdivši da će ministri spoljnih poslova EU u petak održati posebno zasjedanje, prenosi Rojters.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorava na rizik od pogrešnih proračuna usljed globalnih tenzija koje se nalaze “na najvišem nivou u ovom vijeku.”

Gutereš kaže da ove tenzije “vode ka tome da sve veći broj zemalja donosi nepredvidive odluke sa nepredvidivim posljedicama”, prenosi AP.

On je rekao novinarima da je njegova poruka jednostavna: “Prestanite s eskalacijom. Budite maksimalno uzdržani. Ponovo pokrenite dijalog. Obnovite međunarodnu saradnju i izbjegnite novi rat”, ali nije imenovao nijednu zemlju.

STOLTENBERG PORUČUJE

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je na uzdržanost i smanjivanje tenzija koje sve više rastu između SAD i Irana, poslije ubistva iraskog generala Kasema Solejmanija.

Stoltenberg, koji je predsjedavao vanrednim sastankom ambasadora zemalja članica NATO u Briselu, rekao je da je 29 saveznica “pozvalo na uzdržanost i deeskalaciju” i dodao da “novi konflikt ne bi bio ni u čijem interesu”.

On je kazao da su članice alijanse istakle “zabrinutost zbog destabilizujućih aktivnosti Irana u širem regionu Bliskog istoka”.

Dodao je da je nekoliko predstavnika SAD iznijelo obrazloženje odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da ubije Solejmanija, ali je odbio da navede detalje.

Upitan o zabrinutosti unutar NATO zbog tog jednostranog poteza Vašingtona, Stoltenberg je rekao samo da je vazdušni napad bio “američka odluka”.

Tenzije širom Bliskog istoka znatno su povećane otkako su SAD u petak ubile Solejmanija, po mnogima drugog najmoćnijeg čovjeka u Iranu.

Napad je izveden bespilotnom letjelicom na bagdadskom aerodromu.

OVE GODINE

Sudijska 2019. godina je bila izuzetno zahtjevna i donijela je niz izazova sa kojima se sudstvo vješto izborilo, kazala je u intervjuu za Dnevne novine predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koja je ujedno najvila da će 2020. godinu obilježiti transparentnost sudova, smanjenje broja “starih” predmeta kod prvostepenih sudova, nastavak usklađivanja prakse Vrhovnog suda Crne Gore sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, ispunjavanje obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24, najveća otvorenost u dijalogu sa predstavnicima Evropske komisije i rješavanje predmeta, koji su bili u fokusu javnosti.

Ona je, posmatrajući rezultate svih sudova u prethodnoj godini, saopštila lični utisak da su rezultati solidni, imajući u vidu da su se sudovi uspješno uhvatili u koštac sa starim predmetima.

“Naime, 2019. godina je bila godina rješavanja starih predmeta, jer nam je cilj da u 2020. godini ‘očistimo sudijske stolove’ od starih predmeta i ostvarimo punu efikasnost, kako bismo ispunili očekivanja građana i preduprijedili kršenje prava na suđenja u razumnom roku. Uz pomoć međunarodnih partnera iz projekta ‘Eurol’ identifikovali smo prepreke za pravovremeno rješavanje sporova, zbog čega smo održali sastanak sa predstavnicima Uprave policije, Uprave za nekretnine, Udruženja sudskih vještaka Crne Gore i Pošte Crne Gore. U aktivnom dijalogu, usvojili smo zaključke koji će direktno doprinijeti efikasnosti sudstva i uvjerena sam da ćemo neposrednom komunikacijom i ubuduće rješavati sve izazove koje primjećujemo u praksi”, navodi Medenica.

O konkretnom učinku sudova može se, kaže ona, više govoriti u prvom kvartalu 2020. godine, kada se izrade statistički izvještaji o radu.

“Svakako, uvjerena sam da smo na svakom polju unaprijedili status sudstva za ljestvicu više, u korist građana, i to na svakom polju: prvenstveno zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, zaštite prava oštećenih i žrtava u krivičnom postupku, transparentnost rada sudova i odgovornost sudija. Kreativni pristup Vrhovnog suda Crne Gore u osmišljavanju novih sudskih politika i u rješavanju izazova u praksi je karakteristika koja je bila dominantno izražena u 2019. godini”, istakla je Medenica.

NAJRADOSNIJI PRAZNIK

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori slave danas Božić, najradosniji hrišćanski praznik.

Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u svojoj kući.

Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede.

Božiću prethodi 40-odnevni post, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna.

Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.

Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa “Hristos se rodi”, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi”.

Božić se slavi tri dana.

Pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori Božić su juče čestitali predsjednici države, Vlade i parlamenta, Milo Đukanović, Duško Marković i Ivan Brajović.

U čestitki crnogorskog predsjednika navodi se da Božić proslavljamo u miru i blagostanju, “zahvaljujući multietničkom i multikonfesionalnom skladu koji smo očuvali kroz vjekove, na ponos i dobrobit svih naših građana”.

Premijer Marković napominje da se naša zemalja razvija, da građani vide i prepoznaju prednosti stabilnosti i mira, te da je crnogorskom društvu sada najpotrebnije ujedinjenje podijeljenih pravoslavaca.

U čestitki predsjednik parlamenta Brajović navodi da je uvjeren “da ćemo uspješnom realizacijom zacrtanih planova na najbolji način uticati na budućnost naših građana i države Crne Gore, na kvalitet života svakog pojedinca i društva u cjelini.