IZBORNI ZAKON

Predstavnik koalicije Albanci Odlučno, Genci Nimanbegu, rekao je da ni od jednog političkog subjekta, ni vlasti, niti opozicije, nije dobio pozitivan signal da bi podržali amandman na izborni zakon, u kojem je tražio četiri garantovana mandata za Albance.

Nimanbegu je podnio amandman na Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim je tražio da, u slučaju da nijedna od lista za izbor poslanika albanskog naroda u Crnoj Gori ne dobije tri odsto ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, a pojedinačno dobiju najmanje 0,5 odsto vazećih glasova, stiču pravo na raspodjelu četiri poslanička mandata.

“Moj zahtjev se bazira na tome jer su lideri albanskih političkih partija 2015. godine uputili tadašnjem predsjedniku parlamenta takvu inicijativu. Na sastancima koje sam imao sa liderima albanskih partija tokom prošle godine, došli smo do stava da je garantovanje mandata najbolji način našeg zastupanja u Skupštini Crne Gore”, kazao je Nimanbegu Pobjedi.

On nije bio potpisnik nijednog prijedloga iz seta izbornih zakona koji je bio na plenumu krajem godine, iako je bio član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Jedan od razloga je taj što nije naišao na podršku amandmanu koji je predložio početkom decembra.

“Nijesam bio potpisnik nijednog zakona koji je bio rezultat rada Odbora za izborne reforme, jer opozicija nije u tome učestvovala i to mi je bio dovoljan motiv da ne potpišem iako sam podržao neke od njih. Nijesam želio da potpišem ni zato jer za moj prijedlog nijesam dobio nikakav odgovor ni od pozicije, ni od opozicije u Odboru za izbornu reformu”, rekao je Nimanbegu.

RADONJIĆ

Budućnost Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve je nikakva ako u crkvenim objektima ostane sadašnji personalni sastav i ako se, država Crna Gora – čekajući “sverješavajući” antikohijski tomos o autokefalosti CPC (što je sui generis izmišljena priča) – upusti u sudske rasprave i sporove sa bilo kim povodom onoga što je neosporno njeno, kaže u intervjuu Pobjedi akademik Radovan Radonjić.

Ističe da želja Srbije da Crnu Goru proguta i učini svojim državnim prostorom, kako bi najzad “izašla na more”, javno je i jasno obzanjena još sredinom XIX vijeka i kako joj ta želja ostaje neispunjena, Srbija postaje sve nervoznija i frustriranija.

Objašnjava da zato danas srpski stratezi igraju na kartu “sad ili nikad”.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojen, jesmo li ušli u posljednju fazu zaokruživanja crnogorskog identiteta?

“Najkraći odgovor je: NE. Usvajanjem pomenutog Zakona Crna Gora je samo “podigla gard” u odbrani prava da bude svoja na svome i slobode da nesmetano koristi svoje materijalno i duhovno nasljeđe. I da, dakako, izbjegne novo “ujedinjenje” sa Srbijom. Borba za to dvoje tek predstoji. I biće veoma teška u unutar sebe posvađanoj, zalutaloj i u pogledu političke kulture dosta izgubljenoj zemlji. No, kad se krenulo, ne smije se stati, čekati da neko drugi to uradi ili da se samo od sebe riješi”, rekao je Radonjić.

Upitan da li ga je politička atmosfera u Parlamentu iznenadila, Radonjić kaže da nije i da se tako nešto moglo očekivati.

Zakon je usvojen glasovima svih poslanika vladajuće koalicije, ali i opozicione Socijaldemokratske partije. Radonjić kaže da je dobro što je tako.

“Udruženim snagama i jedinstvenim pregnućem svih suverenista u ovoj zemlji može se postići mnogo toga što sada izgleda nemoguće. Pri tome se za ishod ovog poduhvata nikako ne smije zaboraviti doprinos koji su mu dali čelni ljudi DPS i predsjednik Socijaldemokrata. Gospoda Đukanović, Marković i Brajović su, u kritičnom času, pokazali što znači biti državnik i koliko od njega zavisi tok i ishod akruelnog zbivanja. Zaslužuju svako priznanje i počast. I punu, veliku i vidljivu podršku svih građana Crne Gore kojima je stalo do svoje časti i časti svoje zemlje. Jer, ovu nije lako ni čuvati, ni sačuvati”, smatra Radonjić.

Na pitanje što će biti nakon usvajanja Zakona, kakva je budućnost Crnogorske pravoslavne crkve, Radonjić kaže:

“Nikakva – i njena, i države Crne Gore, ako u crkvenim objektima ostane sadašnji personalni sastav i ako se, država Crna Gora – čekajući “sverješavajući” antikohijski tomos o autokefalosti CPC (što je sui generis izmišljena priča za idiote prvog reda) – upusti u sudske rasprave i sporove sa bilo kim povodom onoga što je neosporno njeno”.

Kako u tom kontekstu ocjenjujete izjavu gospodina Vučića da se Srbija neće miješati u unutrašnje stvari Crne Gore, ali da mora voditi brigu o srpskom narodu u njoj?

“Ako je to rekao, onda je, vjerujem sasvim slučajno, i smo na tren, izgubio iz vida tri stvari: prvo, da za položaj i prava Srba u Crnoj Gori koji imaju njeno državljanstvo, kao i za sve ostale svoje građane, odgovara država Crna Gora – pred svojom savješću, pred međunarodnom zajednicom (čiji je član i država Srbija) i pred istorijom. Drugo, da je Skupština Crne Gore, prije nekoliko godina, poništila odluke Podgoričke skupštine i time odstranila iz domicilne strateške agende prostor na kome bi se mogao upisati nečiji suludi naum da mijenja sadašnje državne granica ove zemelje ili da je eventualno “prisajedinjunje” bilo kome i pod bilo kakvim uslovima; Treće, da Crna Gora kao nezavisna, slobodna, demokratska i međunarodno priznata država ostaje čvrsto orijentisana na mirnu, obostrano korisnu, ravnopravnu i prijateljsku saradnju sa svim zemljama koje to žele”, kaže Radonjić.

Radonjić se osvrnuo i na najavljeni dolazak Vučića na sjever Crne Gore.

“Sumnjao sam da će doći. Ali, ako mu je to bila namjera – ni Srbija, ni Crna Gora, zbog svojih dobrih odnosa, nijesu trebale da dozvole njeno ostvarenje. To ne bi bilo dobro ni za njega samog: napravio bi dosad najlošiji korak, a i prošao bi mnogo gore nego Slobo u Beranama”, naveo je on.

Osim toga, znam da gosodin Vučić zna da se božićni praznici, kad god se to može, slave u krugu porodice, a da Crna Gora, bilo kojim svojim dijelom, nezavisno od osjećanja međusobne bliskosti, nije Vučićev dom, zaključio je Radonjić.

BRAJOVIĆ VJERUJE

Ovo je godina parlamentarnih izbora i vjerujem da će upravo oni biti glavna tema, kao i da će biti održani u mirnoj atmosferi, uz međusobno uvažavanje i povjerenje, izjavio je u razgovoru za “Dan” predsjednik Skupštine Crne Gore i Socijaldemokrata (SD) Ivan Brajović.

On je saopštio da je 2019. godina bila uspješna za Crnu Goru u mnogim segmentima.

“Istina, u političkom smislu ona je bila dinamična, ali vjerujem da možemo biti zadovoljni učinjenim. I ove godine, kao i ranijih, naporno se radilo na ispunjavanju neophodnih kriterijuma i usvajanju standarda koji nas približavaju ispunjenju ključnog spoljno-političkog cilja članstva u EU. Ovdje je važno istaći ulogu parlamenta koji je, rekao bih, na najbolji način dopriniousvajanju ključnih akata za napredaku evropskim integracijama Crne Gore. Na moje zadovoljstvo, parlament je u 2019. godini funkcionisao u gotovo punom sastava”, naveo je Brajović.

Kako je objasnio, neko kroz plenum, neko kroz Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, gotovo svi su učestvovali u radu crnogorske skupštine.

“Mi smo još jednom pokazali odlučnost da radimo naunapređenju našeg izbornog zakonodavstva kako bismo pružili doprinos daljem snaženju povjerenja građana u izborni proces. U tome su nam pomagali i predstavnici građanskog društva, istaknuti pravnici iz akademske zajednice. Nažalost, naša opozicija je još jednom pokazala nesposobnost suočavanja sa realnošću. Nijesu iskoristili našu iskrenu spremnost da zajednički gradimo povjerenje građana u pravila igre po kojima nas biraju glasači, već su ponovo izabra l i d a poku šaju sebi dati na značaju tako što će vršiti opstrukciju”, poručio je šef crnogorske skupštine.

Brajović je kazao da vladajuću većinu to, ipak, nije zaustavilo da predlože zakone koje smatraju ključnim za povećanje povjerenja građana u izborni proces, a od kojih su većinu i usvojili na poslednjoj sjednici Skupštine u 2019. godini.

“Ono što je veoma važno jeste da su usvojene i preporuke OEBS/ODIHR-a. Kada je u pitanju ekonomija, rekao bih da i u tom segmentu možemo biti zadovoljni učinjenim. Mjere fiskalne konsolidacije pokazale su se uspješnim, a kao rezultat toga imamo povećanje zarada zapos lenima u d va resora kojima rukovode upravo kadrovi Socijaldemokrata -Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu zdravlja. Ovo povećanje direktno će uticati na poboljšanje životnog standarda velikog broja ljudi koji rade u nekom od ova dva resora”, cijeni Brajović.

Rekao je da je, osim toga, viđen nikad veći investicioni ciklus u resoru prosvjete kao i ogromnaulaganja u sektoru zdravstva.

“Veoma značajnim smatram i povećanje minimalne zarade koje samo po sebi implicira i povećanje minimalne penzije. Kada su u pitanju očekivanja na političkoj sceniu Crnoj Gori tokom 2020. godine, prvo što očekujem i čemu se nadam jeste da ćemo, uprkos povećanim tenzijama izazvanim usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zadržati mir i prisebnost. Ono što svi moramo da shvatimo jeste da dijalog i razumijevanje, a ne sila, dovode do boljitka”, poručuje Brajović.

Objasnio je da Socijaldemokrate krajem maja 2020. godine očekuje drugi kongres.

“Kongres će, uvjeren sam, biti potvrda jedinstva partije i njene spremnosti za nastup na predstojećim parlamentarnim izborima. Svakako, možda i najbitnije, jeste upravo to 2020. godina je godina parlamentarnih izbora. Vjerujem da će upravo oni biti glavna tema, vjerujem da će biti održani u mirnoj atmosferi, uz međusobno uvažavanje i povjerenje, a siguran sam da će partije vladajuće koalicije ostvariti još jednu ubjedljivu pobjedu kojoj će umnogome doprinijeti značajno bolji rezultat Socijaldemokrata u odnosu na parlamentarne izbore koji su održani 2016. godine”, zaključio je Brajović.

Značajna budžetna uvećanja

Brajović je rekao da je predviđenim budžetom koji su usvojili za 2020. godinu izdvojeno značajno više sredstava i za obrazovanje, i za zdravstvo, kao i za poljoprivredu, nauku, kulguru, sport, mlade…

Iz ovoga se može zaključiti da se radi o budžetu koji je razvojni i da nas, u tom smislu, očekuje još bolja godina od 2019. godine ocijeno je Brajović.