STVARAOCI O STANJU U KULTURI

Da Crna Gora ima talenata i veliki potencijal u oblasti umjetnosti, da je besparica hronični problem naše kulturne scene, a miješanje politike u kreiranje programa i podršku umjetnicima, problem, ocjena je crnogorskih umjetnika i kulturnih poslenika, koji su za Portal RTCG komentarisali stanje u crnogorskoj kulturi.

Pitali smo ih i koji su kulturni događaji obilježili 2019, da li postoji uslova, načina i prostora da se mladi umjetnici afirmišu, a stariji pokažu koliko mogu i umiju?

Uvaženi stvaraoci su kazali i šta bi trebalo mijenjati u narednom periodu da bi situacija u svim sferama umjetničkog djelovanja u Crnoj Gori bila bolja.

STEVAN KOPRIVICA, dramski pisac, scenarista

Potrebne ideje i energija, novac nije presudan

Godina na isteku ne pripada onima koje ćemo pamtiti po nekim velikim kulturnim uzletima. Ipak, dva događaja su, po meni, vrijedna pažnje. Predstava “Kozocid” i knjiga “Crnogorska istorija” Živka Andrijaševića.

Predstava Kozocid donijela je u Crnu Goru nekoliko Sterijinih nagrada, rukopis Vide Ognjenović dokazuje da takozvani ‘mejn strim’ itekako živi i odnosi pobjedu nad mikrofonskim recitalima, gluma koja se bazira na prostudiranom karakteru, smijeh i gorčina… Predstava koja nas se tiče, a to je rijetkost u našem teatarskom životu.

Pored ove predstave na mene je ostavila utisak i knjiga Živka Andrijaševića “Crnogorska istorija”. Kao pisac koji često prebira po istoriji, a pri tome ne vjeruje previše istoričarima, našao sam, jasnim i popularnim jezikom ispričanu vertikalu trajanja Crne Gore. Andrijašević ne docira, ne mudruje, ne ubijeđuje nas, iznosi činjenično stanje. Ovo je dajdžestirana istorija, funkcionalni podsjetnik, koji se ne boji ni ‘klizavih’ i ‘spornih’ detalja, ali bez malicioznosti, navijanja, manipulisanja. Rijetko štivo kod nas, kazao je Korivica.

Na pitanje da prokomentariše stanje u našoj kulturi i da li postoji prostora da umjetnici stvaraju i napreduju Koprivica naglašava da je uvjeren da tranzicija još uvijek traje, da se traže kulurni modeli primjereni vremenu u kojem živimo.

“Ne uspjeva se uvijek u tome. Ponekad se zanesemo trendovima i pomodarstvom, zaličimo na ‘pokondirene tikve’, a ponekad gacamo po mulju tradicionalizma i konvencionalnim opštim mjestima. Teško se u tom rascijepu snaći i mladima i starima. Ali, činjenica je da nema opstrukcija i zabrana, diktata i ultimativnosti, nego, svi na crtu, pa kako se ko snađe i dokaže. Dakle, prostora za afirmaciju i stvaralaštvo ima, samo valja znati šta raditi u tom prostoru”, ističe Koprivica.

“Od kada se bavim ovim poslom, gotovo 40 godina, stalni lajt motiv je žalopojka: nema para, nema para, nema para. Ajde da shvatimo-nema para, onoliko koliko bi htjeli da ima. Ali, znam za projekte i poduhvate koji su imali para koliko su htjeli, pa nijesu bili bog zna što. Ne, neće takozvani kulturni proizvod biti bolji redefinisanjem budžeta. O idejama je riječ. Idejama i energiji. A za to nema recepta. Il’ umiješ, ili ne umiješ, surovo, ali tačno. A preporuku je, shodno tome, nemoguće dati”, zaključuje Koprivica.

ALEKSANDAR ĆILIKOV, istoričar umjetnosti

Kulturu prepustiti stvaraocima

“U toku 2019. realizovani su brojni projekti u oblastima likovne i vizuelne umjetnosti, književnosti, muzike, i mnogi od njih kvalitetom zaslužuju dužnu pažnju publike i stručne kritike. Izdvojio bih tri kapitalna kulturna događaja: izdavanje knjige Memoara krunske princeze Jute Petrović Njegoš u izdanju CANU i Narodnog muzeja CG, koje je pratila i doista izvanredna izložba u prostoru Buljarde.

Kapitalnim smatram i pojavu bogato ilustrovane “Crnogorske istorije” autora prof. dr Živka Andrijaševića u izdanju “Pobjede”. Na kraju ističem koncepciju i umjetničke kvalitete tradicionalnog Cetinjskog salona, gdje je zaslugom selektorke Natalije Vujošević i učesnika izložbe napravljen otklon od već pomalo ovještale izlagačke tradicije i ostvarene tendencije koje vode ka upoznavanju sa aktuelnim svjetskim i evropskim umjetničkim praksama.

Govoriti o stanju u crnogorskoj kulturi je jako kompleksan zadatak i teško se on može analizirati u okviru nekog kratkog teksta. Ono u što sam siguran je da Crnoj Gori ne fali talenata u bilo kojoj kulturnoj oblasti. Važno je reći i da Crna Gora, u odnosu na broj stanovnika i veličinu prostora, ima izuzetno veliki broj godišnje realizovanih projekata likovnih izložbi, pozorišnih predstava, književnih promocija i sajmova, muzičkih događaja, raznih festvala i dr. Sve to je dosta
dobro praćeno u printanim i elektronskim medijima, međutim, ne može se reći da postoji jasno koncipirana lista prioriteta rangirana na osnovu čisto artističkih vrijednosti. Najveći problem svakako predstavlja ogroman prodor pseudokulture – rijalitii, folkeri, jeftine tv serije… – protiv čega se naša država mora odlučnije boriti.

U narednoj, a i u svim kasnijim godinama kada je u pitanju progres u kreiranju državne kulture, neophodno je primarno zadovoljiti dvije posebno važne stvari: izdvajanje više finansijskih sredstava i omogućavanje kvalitetnim personama da sa njime raspolažu. Jednostavno rečeno brigu o kreiranju kulture prepustiti pravim stvaraocima uz eliminaciju stranačkih sugestija i namjera. Na kraju ću biti slobodan da postavim pitanje svim građanima Crne Gore, bez ikakve pretenzije
da se shvati kao političko: koliko puta ste na sjednicima Skupštine Crne Gore posljednjih decenija slušali ozbiljne i sveobuhvatne rasprave o kulturnim dobrima i umjetničkoj kulturi? Ja se ne sjećam nijedne.

ŽARKO MIRKOVIĆ, kompozitor

Ko umije naći će i način da to pokaže

Od događaja koji su obilježili 2019. Mirković ističe da je dosta toga propustio, a možda i ne vidi najbolje.

“Vjerovatno je to obnovljena kuća Rista Stijovića, ali je ona, kao i sve drugo, u dubokoj sjenci još nezavršene zgrade Muzičkog centra Crne Gore.

Teško je reći kakvo je stanje u našoj kulturi, jer ima mnogo parametara koji je određuju. Ako je danas bolje u jednom segmentu, ne znači da je i u ostalim, i da će tako biti sjutra. Raduje najavljeno povećanje budžeta za kulturu, samo što više para automatski ne znači njen boljitak. Naš ambijent u kojem se zbog novih “trendova”, zabava sve češće potura kao umjetnost, a površnost i marketinški spinovi, prihvataju bez rezerve, i kad je očigledno da su im noge kratke, jednostavno nije najpovoljniji. Znanja i profesionalne odgovornosti nikad dosta.

Ko god umije ovdje, našao je načina da to i pokaže. Čak i oni koji ne umiju previše, ali previše hoće, jer stručne kritike gotovo da nema. Ozbiljni i posvećeni, stari i mladi, svejedno, koji radom i strpljenjem otvaraju željena vrata, trebaju svakom poslu i svakoj sredini. Glasniju većinu, koja priča sama o sebi, i nalazi prečice da otvori mnoga vrata, na kraju odnese promaja.

Najbolje je stalno mijenjati nas same, bez oklijevanja i bez prestanka. Rado bih promijenio modu raslojavanja kulture na većinsku i manjinsku i projektovanje trenutnih političkih odnosa na zajedničke vrijednosti stvarane vjekovima. Nekom je takva moda opravdana, nekom i unosna, ali nas, kao građansko društvo, i malu kulturu sastavljenu od bliskih “različitosti”, niti zbližava niti nadgrađuje. Naprotiv.

MIODRAG ŠĆEPANOVIĆ, vajar

Kultura na dnu, a lični interes na vrhu ljestvice vrijednosti  

Medijski angažman igra ključnu ulogu u aktuelnosti događaja, ali ne pokazuje njihov pravi značaj i kvalitet. To je slučaj sa srebrnom medaljom koja mi je dodijeljena u februaru 2019. godine na Salonu Francuskih umjetnika u Grand Paleu u Parizu. To je priznanje za koje je potreban i kvalitet i vrijeme. Ovaj događaj nije dobio adekvatnu medijsku pažnju, zbog čega je prošao gotovo nezapaženo.

Stanje u našoj kulturi je nažalost takvo da je sama kultura gotovo na posljednjem mjestu na ljestvici važnosti, dok na sami vrh isplivavaju lični interesi. Međutim, ako se ozbiljno, profesionalno bavite umjetnošću i čvrsto stojite iza svog djela, pored svih prepreka, doprinos kulturi je nezaobilazan.

Uvijek postoji način, kako za mlade, tako i za starije umjetnike, da se afirmišu i pokažu svoj rad van granica svoje zemlje, gdje se na njihova ostvarenja gleda isključivo kao na umjetnička djela, što za pravog umjetnika predstavlja poseban užitak.

Ono što bi dovelo do značajnih promjena u svim sferama umjetničkog djelovanja jeste vraćanje institucijama kulture u Crnoj Gori njihove osnovne i prave funkcije, a to je da budu u službi kulture, što sada nijesu.

SOFIJA KALEZIĆ, književnica

Podrška umjetnicima preko političkih bodova

Ne bih mogla izdvojiti isključivo jedan događaj, ali mogu reći da me raduje što su određene teme koje su do sada bile tabuizirane, kao što je naprimjer tema porodičnog nasilja, mobinga, korupcije i drugih društvenih devijacija i pojava, otvorene na jedan mnogo transparentniji način, nego što je to bio slučaj prije deceniju ili dvije. To, ipak, predstavlja prvi korak ka njihovom rješavanju.

Mislim da se stanje u našoj kulturi lagano popravlja, mada je riječ o dugoročnom procesu koji nije bez protivurječnosti. U Crnoj Gori postoji zaista velik broj koncerata, pozorišnih i bioskopskih predstava, promocija, pa svako može odabrati da prati nekoliko događaja tokom sedmice u skladu sa svojim interesovanjima. Što se tiče šire kulturne slike kod nas nije dobro što se različite kulturne nagrade od strane stručnih komisija, kao i materijalne pomoći različite kategorije dodjeljuju preko političkih bodova ili partijsko-stranačke pripadnosti. Ovakva situacija traje već vrlo dugo vremena i ako mislimo da idemo u kulturnu Evropu trebalo bi da se lišavamo pristrasnosti ovakve vrste.

Koliko će se ko afirmisati i na kakve načine zavisi od njegovih kvaliteta, u koje u prvom redu spada prodornost, kreativnost, upornost, umjetnička originalnost i još mnogo faktora. U našoj zemlji bi trebalo da postoji veći broj muzičkih i kulturnih takmičenja koji bi mladim ljudima omogućili da prečicom stignu do neke prve afirmisanosti, što ne znači da i kasnije na tom putu ne moraju da istrajavaju i da se bore.

Treba veća novčana sredstva da se ulaži u kulturu i da se taj novac opravdava na racionalan način. Raduje me, međutim, što i pored situacije koja nije na zavidnom nivou veliki broj ljudi u Crnoj Gori piše, komponuje, muzicira, slika, bavi se različitim vrstama stvaralačkog ispoljavanja kao što je na primjer, primijenjena umjetnost ili neka druga vrsta kreacije. Nema države u svijetu sa manjim brojem stanovnika od kojih veći procenat umije da se izrazi, ima šta da kaže i to čini na dobar i originalan način. Crnogorci i Crnogorke su, nezavisno od starosne dobi, definitivno umjetnički orijentisana populacija!

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1589. umrla je francuska kraljica italijanskog porijekla Katarina de Mediči, kćerka gospodara Firence Lorenca II, koja je poslije smrti muža Anrija II od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Uz podršku pape Grgura XIII organizovala je 1572. pokolj hugenota (protestanata) poznat kao Vartolomejska noć.

1592 – Rođen je indijski car Šah Džehan, poznat i kao princ Haram iz dinastije Mogula, koga je 1658. zbacio sin Aurangzeb. Sagradio je čuveni mauzolej Tadž Mahal za caricu Mumtaz Mahal, u kojem je i on sahranjen 1666. Premjestio je 1648. prijestonicu iz Agre u Delhi.

1762 – Umrla je Jelisaveta Petrovna Romanov, kćerka Petra Velikog, ruska carica od 1741. Naslijedio ju je nećak Petar III, koji je svrgnut u dvorskom udaru i ubijen, a na prijesto je došla njegova žena Katarina Velika.

1876 – Rođen je Konrad Adenauer, prvi kancelar Zapadne Njemačke i osnivač Hrišćansko-demokratske stranke 1947.

1895 – Njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen, objavio je da je pronašao X-zrake, kasnije po njemu nazvane »Rentgenovi zraci«.

1905 – Englesko trgovačko društvo »Anglo-montenegrin« dalo je oglas o  likvidaciji i prestanku rada u Crnoj Gori. Na rasprodaji su se našli dućani s cijelom imovinom i posjedima u Podgorici, na Plavnici, Rijeci i na Njegušima. To društvo je početkom novembra 1895. počelo da prenosi poštu na  Skadarskom jezeru korišćenjem parobroda »Danica«, kupljenog od uglednog cetinjskog ugostitelja Vuka Vuletića. Uz prenos pošte, Društvo je održavalo redovnu parobrodsku liniju na relaciji Rijeka Crnojevića-Virpazar-Plavnica-Skadar. Raspolagalo je velikim brojem diližansi, omnibusa i drugih prevoznih sredstava kojima je održavalo vezu s parobrodskim linijama na Skadarskom jezeru. Međutim, zbog neovlašćenog prenosa pošte u nekoliko navrata, uprava Pošte Crne Gore imala je dosta problema u komunikaciji s tom firmom. Društvo »Anglo-montenegrin« definitivno je prestalo da radi 1. septembra 1905.godine.

1913 – Kralj Nikola je i pored stava velikih sila da Skadar pripadne novostvorenoj albanskoj državi, instruišući svoje delegate na konferenciji u Londonu, poručio Lazaru Mijuškoviću: «Mi smo spremni da sve prevrnemo, ako nam se Skadar ospori. Mi, bogami, ne blefiramo, no smo riješeni da za njega do posljednjega izginemo. Ovo ponovite poslanicima Rusije, Francuske i Engleske«. Dan kasnije, zatražio je pomoć i od svog zeta, italijanskog kralja Vitoria Emanuela, kao i od francuskog ambasadora na Cetinju.

1916 – Austrijski generalštab pokrenuo je ofanzivu na Crnu Goru.Tim povodom Janko Vukotić je saopštio crnogorskoj vojsci da su vlada i vrhovna komanda ponudile mir Austrougarskoj, ali su uslovi druge strane bili neprihvatljivi. Stoga je kralj Nikola riješio, računajući na pomoć saveznika, da se pruži posljednja odbrana kod Skadra. Ako ni to ne uspije, vojska će se povlačiti ka Draču, a odatle, saopštio je Vukotić, prema razvoju događaja.

1918 – U toku Božićne pobune i rasplamsavanja borbe crnogorskih ustanika i srpskih trupa oko Nikšića, serdar Janko Vukotić zatražio je podjelu Cetinja između pobunjenika i srpske vojske, na što srpska komanda nije pristala.

1919 – Osnovana je Njemačka radnička partija, koja je kasnije nazvana Nacional-socijalistička. Na vlast je došla 1933, a njen lider Adolf Hitler postao je kancelar Njemačke.

1938 – Rođen je španski kralj Huan Karlos I, koji je poslije smrti diktatora Fransisika Franka 1975. imao presudnu ulogu u uspostavljanju demokratskog poretka u Španiji.

1986 – Umro je  crnogorski pjesnik, pripovjedač, esejista, kritičar i prevodilac Radovan Zogović, član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Rođen je 19. avgusta 1907. u Mašnici u Gornjem Polimlju. Završio je Filozofski fakultet u Skoplju, objavio je više zbirki pjesama koje su u Kraljevini SHS bile zabranjene. Poslije Drugog svjetskog rata objavio je takođe veliki broj  knjiga poezije i proze. Poznata Zogovićeva Djela – poezija:”Artikulisana riječ”,”Lično, sasvim lično”,”Knjaževska kancelarija”, roman “Kožuh s pola rukava”, i pripovijetke: “Pejzaži i nešto se događa”, “Noć i pola vijeka”.

1991 – Umro je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, najprevođeniji srpski pjesnik u drugoj polovini 20.vijeka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i posljednjim velikim originalnim pjesnikom. Poznata Popina djela:«Kora«,«Nepočin-polje«,«Sporedno nebo«,«Od zlata jabuka«,«Urnebesnik«.

1999 – SAD su produžile ekonomske sankcije protiv SR Jugoslavije uvedene u junu 1998. zbog eskalacije kosovske krize. Istoga dana  beogradski Fond za humanitarno pravo objavio je podatke prema kojima je 2.000 ljudi nasilno izgubilo život tokom 1998. na Kosovu.

2009 – Crnogorski predsjednik Filip Vujanović izjavio je da  prije uspostavljanja diplomatskih odnosa s Prištinom, kosovske vlasti treba da priznaju tamošnju crnogorsku manjinu i obezbijede uslove za povratak nealbanskog stanovništva iz Crne Gore na Kosovo.

2012 – Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo obratio se vjernicima poslanicom u kojoj je, između ostalog, kazao: „Ne dozvolite da u našem domu i spomeniku vjekovne slobode i svijeća dostojanstva, dogori pravda koje nema za našu svetu crkvu. Ne dozvolite da u našem domu budemo bez doma jer i ovaj, kao i prethodnih dvadeset Božića, slavimo u svojoj kući bez kuće, po ljutoj zimi i mrazu, bez božijih hramova i naših oltara, đe ima mjesta za sve koji se Bogu mole“.

2013 – Na snagu je stupio Zakon o bezbjednosti saobraćaja u Crnoj Gori kojim su za prekršaje predviđene kazne od 20 do 2.000 eura, kao i kazna zatvora do 60 dana. Cilj oštrog sankcionisanja saobraćajnih prekršaja jeste da se smanji broj udesa na crnogorskim putevima, u kojima je prema statističkim podacima od 2001. do 2011. poginulo 1.028 ljudi.

2014 – U 72. godini umro je Euzebio da Silva Fereira, legenda portugalskog i svjetskog fudbala. Karijeru je počeo kao petnaestogodišnjak u rodnom Mozambiku, a 1960. postao je igrač Benfike, gdje je proveo najveći dio karijere. Na svjetskom prventsvu u Engleskoj 1996. osvojio je bronzanu medalju, a sa devet golova bio je najbolji strijelac Mundijala. Bio je izabran za najboljeg fudbalera Evrope 1965. i najboljeg strijelca 1968. i 1973. Svjetska fudbalska federacija proglasila ga je devetim najboljim fudbalerom svih vremena, dok je 2003. dobio titulu najboljeg fudbalera Portugala u proteklih 50 godina. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1901 – U Beču je zaključen protokol za regulisanje računa između uprava pošta i telegrafa Austrije i Crne Gore.

1919 – U Berlinu je počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom »Savez Spartaka« s Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom na čelu.

1929 – Na Cetinju je počeo da izlazi list »Narodna riječ«, glasilo nezavisne demokratske omladine.

1964 -Tokom posjete Svetoj zemlji, Papa Pavle VI sastao se u Jerusalimu s patrijarhom Atinagorom I. Bio je to prvi susret poglavara dvije crkve od 15.vijeka.

2008 –  Na presjedničkim izborima u Gruziji pobijedio je dotadašnji lider te zemlje Mihail Sakašvili.

2011 – Desetine mrtvih čavki nađeno je u jednoj ulici u švedskom gradu Falkopingu. Taj je slučaj odmah povezan s misterioznom smrću 5.000 kosova u američkoj državi Arkanzas u novogodišnjoj noći, kao i sa 450 mrtvih ptica u Luizijani. Američki naučnici ocijenili su da su ptice uginule od šoka izazvanog novogodišnjim vatrometom, dok u toku takvog incidenta u Švedskoj nije bilo ni vatrometa ni oluje.

2012 – Britanski mediji objavili su da je tim naučnika sa Oksforda otkrio cijeli jedan takoreći „izgubljeni svijet“ u oblasti okeana između Antarktika i Južne Amerike, gdje žive do sada nepoznate vrste. Naučnici su tokom istraživanja hidrotermalnih procijepa, dubokih gotovo dva i po kilometra, u kojima temperatura dostiže i do 382 stepena Celzijusa, koristili vozilo s daljinskim upravljačem i otkrili, kako su kazali, „fascinantni“ svijet naseljen novim vrstama morskih sasa, predatorskih sedmokrakih morskih zvijezda, kolonijama jeti rakova i obiljem oktopoda bijele boje. „Bilo je to kao prizor s druge planete“, kazao je vođa ekspedicije Aleks Rodžers, profesor zoologije na fakultetu Oksford.

2014 – Iračke vojne snage bombardovale su grad Faludžu, zapadno od Bagdada, kako bi se obračunale s ekstremistima povezanim s Al Kaidom u tom gradu. Nakon što je iračka vlada priznala da je izgubila kontrolu nad Faludžom, hiljade stanovnika napustile su svoje domove.