BEZ TEŽIH POSLJEDICA

Na putu Budva-Petrovacac, u mjestu Reževići, jutros se dogodila saobraćajna nezgoda, kada je kamion sletio s puta.

Iz OKC-a Uprave policije je Portalu RTCG saopšteno da se nezgoda dogodila oko 10 sati i 45 minuta, te da je u udesu učestvovalo troje vozila.

Kako su nam kazali, jedna osoba je povrijeđena, ali nijesu u pitanju teže povrede.

Uviđaj je završen i saobraćaj na tom dijelu puta normalizovan.

Više detalja za sada nije poznato.

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sjutra će preuzeti funkciju od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. januara.

Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića biće daleko skromnija i održaće se u utorak u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.

Na svečanost je pozvano 40 zvanica u tri kategorije – državni funkcioneri, uključujući i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.

Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji neće biti predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.

Pozvani su predsjednik Vlade i uži kabinet, predsjednik i potpredsjednici Sabora, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, predsjednik i sudije Ustavnog suda, pred kojima će Milanović položiti zakletvu.

Potom je predviđeno obraćanje novog predsjednika, a zatim i primopredaja dužnosti.

Ceremonija inauguracije biće održana u svečanoj dvorani, a himnu će otpjevati Josipa Lisac.

Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu bezbjednost i odbranu.

Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja odlazeće predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.

Bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije u drugom krugu izbora, 5. Januara, pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Novi predsjednik Hrvatske rođen je u Zagrebu 1966. gdje je diplomirao pravo.

Radio je u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova tokom 1990-tih, a poslije smrti Ivice Račana 2007.godine izabran je za predsjednik SDP-a, vodeće stranke lijevog centra u Hrvatskoj.

Koalicionu Vladu lijevog centra vodio je od kraja 2011. do početka 2016.

Poslije gubitka parlamentarnih izbora kada nije uspio da formira Vladu, podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i posvetio se privatnom biznisu.

Kampanju je vodio pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom” ističući da će se kao predsjednik boriti protiv nepravde, nasilja, korupcije, štititi slabije i ljudska prava, kao i zalagati se za ravnopravnost svih građana.

Iako to ranije nije navodila kao mogućnost, odlazeća predsjednica Grabar-Kitarović je nedavno podnijela zahtjev da joj se dodijeli Kabinet bivšeg predsjednika Hrvatske.

Po Zakonu o posebnim pravima predsjednika Hrvatske po prestanku mandata, ona ima pravo na kabinet, vozača i dva službenika.

Ta prava može koristiti pet godina po prestanku mandata.

Uz to, ona će imati pravo na naknadu u prvih šest mjeseci u visini sadašnje plate, dok će u drugih šest mjeseci imati pravo na pola plate.

Njen prethodnik na predsjedničkoj funkciji Ivo Josipović (SDP) nije koristio to pravo, već se po prestanku mandata vratio na Pravni fakultet u Zagrebu.

Kabinet bivšeg predsjednika koristio je Stjepan Mesić, koji je na čelu Hrvatske bio u dva petogodišnja mandata.

PROGRAM AGROBUDŽETA

Maslinari i ove godine imaju mogućnost da kroz Agrobudžet dobiju bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto investicije i da podignu nove maslinjake, revitalizuju postojeće, da nabave opremu, sisteme za navodnjavanje ili urede maslinjake, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Javni poziv za dodjelu podrške razvoju maslinarstva kroz koji mogu dobiti navedenu podršku za realizovane investicije objavljen je danas.

Kako se ističe, podržavaju se investicije u cilju povećanja površina pod novim zasadima i boljeg iskorištavanja starih zasada, kao i nabavka opreme za maslinarstvo koja je usmjerena na osavremenjavanje proizvodnje.

“Prihvatljive investicije za podršku su kupovina sadnog materijala za zasnivanje novih maslinjaka, nabavka sistema za navodnjavanje, namjenske opreme za maslinarstvo, zatim materijala za zidanje podzida u maslinjacima. Podrška se takođe daje za revitalizaciju maslinjaka. Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od vrijednosti investicije, a 55 za one podnosioce zahtjeva koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Ukupna vrijednost prihvatljivih investicija je do 10.000 eura dok poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do 5.000 eura u toku godine”, navodi se u saopštenju.

Korisnici podrške moraju biti upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao i Registar proizvođača maslina i/ili Registar proizvođača maslinovog ulja u momentu podnošenja Zahtjeva za odobravanje podrške.

Rok za dostavljanje zahtjeva je do 1. novembra, osim za izgradnju podzida gdje se zahtjev za odobravanje podrške dostavlja najkasnije do 1.jula.

Kako napominju u Ministarstvu, maslinari, kao i proizvođači iz drugih sektora, imaju na raspolaganju i druge javne pozive iz mjera ruralnog razvoja, kojih u ovogodišnjem Agrobudžetu ima 23 i za koje je opredijeljeno 40 miliona eura, 7,3 miliona više nego prošle godine.

Takođe, maslinari će ove godine kao i ostali proizvođači iz sektora biljne proizvodnje, kroz direktna podršku, imati veću subvenciju po hektaru – 200 eura po hektaru, a mladi maslinari (do 40 godina) imaće više – 210 eura po hektaru.