MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obavjestilo je poljoprivredne proizvođače da je objavljivanje narednog, drugog po redu, javnog poziva za podršku primarnoj proizvodnji kroz IPARD program planirano za 18. februar 2020. godine.

Ministarstvo ovim, kako navode, omogućava poljoprivrednim proizvođačima da se u što većem broju, na vrijeme i kvalitetno pripreme za apliciranje na javni poziv kroz koji mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu i od 60 do 70 odsto investicije za unapređenje proizvodnje.

“Iskustvo iz prethodno realizovanog, prvog IPARD javnog poziva za podršku primarnoj proizvodnji, dobra je osnova za pripremu, kako proizvođača koji će se prvi put prijaviti, tako i onih koji nijesu uspjeli da ispune uslove prethodnog javnog poziva. Svima njima sugestija je da narednih skoro dva mjeseca iskoriste da pripreme projekte i počnu spremati potrebnu dokumentaciju, kako bi se uspješno prijavili i ugovorili podršku. Za sve informacije i savjete u tom cilju, predstavnici Ministarstva i savjetodavnih službi na raspolaganju su poljoprivrednim proizvođačima, a nakon objavljivanja javnog poziva biće organizovana i terenska info – kampanja za proizvođače iz svih opština”, saopšteno je iz Ministarstva.

Podsjećaju da se finansijska podrška za ovaj javni poziv sastoji se od 75% sredstava obezbijeđenih kroz Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj Evropske unije (IPARD), shodno Finansijskom sporazumu za IPARD II 2014-2020 i 25% nacionalnih sredstava obezbijeđenih od Vlade Crne Gore.

“Kroz IPARD podršku za primarnu poljoprivrednu proizvodnju poljoprivredni proizvođači mogu konkurisati sa projektima, čiji prihvatljivi troškovi iznose od 10.000€ do 500.000€, sa bespovratnom podrškom do 60% prihvatljivih troškova. Za mlade farmere, ispod 40 godina, podrška je 65%, dok je za one koji realizuju investicije u planinskom području iznad 600 metara nadmorske visine podrška 70% prihvatljive investicije. Kroz ovaj poziv IPARD sredstva mogu dobiti proizvođači iz sektora mlijeka, mesa, proizvodnje jaja, voća, povrća ratarstva (uključujući žitarice, gljive, pečurke, aromatično i ljekovito bilje), vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstva i ribarstva”, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Kroz prvi IPARD poziv ugovorene investicije od 17,3 miliona eura

Iz Ministarstva poljoprivrede podsjećaju i da je prvi IPARD javni poziv imao značajno interesovanje proizvođača.

“Ugovoreno je 245 projekata ukupne vrijednosti investicija u iznosu od 17,3 miliona eura, za šta je opredijeljena bespovratna podrška u iznosu od 9,5 miliona eura. Realizacija ovih investicija je u toku. Ugovorena je nabaka 185 traktora i oko 200 komada različite priključne mehanizacije. Izgradiće se ili rekonstruisati 43 objekta, 11 plastenika i 13 objekata za smještaj stoke. Planirano je podizanje ili rekonstruisanje 10 zasada iz sektora voćarstva ili vinogradarstva”, piše u saopštenju.

Nakon objavljivanja drugog javnog poziva za podršku primarnoj proizvodnji kompletna dokumentacija biće dostupna na internet stranici za IPARD program – www.ipard.gov.me. Obrasci će se moći preuzeti i u kancelarijama Odjeljenja za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva i u biljnoj proizvodnji.

OTMIČARA I DALJE TRAŽE

Zdravstveno stanje dvanaestogodišnje Monike Karimanović iz Suvog Dola je stabilno i bolje nego sinoć kada je primljena na Kliniku za dečiju hirurgiju u Nišu, izjavio je direktor Kliničkog centra u Nišu Zoran Radovanović.

“Djevojčici su sanirane manje povrede na rukama i nogama i ona je u dobrom opštem zdravstvenom stanju. Nije prehlađena i nema terapiju antibioticima. Tim psihologa radi sa njom”, rekao je danas Radovanović agenciji Beta.

Prema njegovim riječima, završeni su svi inicijalni pregledi djevojčice.

“Psiholozi su razgovarali sa roditeljima, objasnili su kako da se ponašaju sa djetetom narednih dana. Najvažnije je to što je ona, poslije deset dana koliko je bila oteta, noć provela u krevetu pored svoje majke”, rekao je Radovanović.

Potraga za otmičarem male Monike, Ninoslavom Jovanovićem i dalje traje.

NBA LIGA

Košarkaši Los Anđeles Lejkersa lako su pobijedili Dalas Meverikse rezultatom 108:95 i učvrstili prvu poziciju na Zapadnoj konferenciji.

Lejkersi su pobedom nad Dalasom došli na skor 26-7 što je drugi najbolji učinak u čitavoj ligi, a ubjedjlivo najbolji na Zapadu.

Domaćin je vodio tokom skoro čitave utakmice i poslije tri vezana poraza uspjeli su da vežu i drugu pobjedu, a “glavnu” seriju su Lejkersi napravili sredinom druge četvrtine.

Tada su ponovo preuzeli kormilo zahvaljujući igračima Maveriksa koji su izgubili nekoliko lopti i za tren oka je prednost Lejkersa otišla na 47:33 na krilima Dvajta Hauarda.

Već startom trećeg kvartala je prednost Los Anđeles Lejkersa otišla na 17 razlike, kada je na semaforu stajalo 70:53. Porzingis, Dončić i Barea uspjeli su da prekinu seriju Lejkersa i da se makar malo približe.

Lebron je asistencije dijelio kao od šale, Dejvis lako rješavao situacije sa centrima Dalasa, da bi na kraju trijumfovali rezultatom 108:95. Najefikasniji pojedinac bio je Entoni Dejvis sa 23 poena i 9 skokova, Lebron Džejms je imao 13 poena i 13 asistencija.

Luka Dončić je na drugoj strani imao 19 poena uz 7 asistencija i bio najbolji u redovima Dalasa, a ispratili su ga Delon Rajt sa 14, kao i Fini Smit i Barea sa po 12 postignutih poena.

PRIVEDEN PLJEVLJAK

Četrdesetosmogodišnji S.G. iz pljevaljskog sela Židovići ubijen je u toku noći, saopšteno je Portalu RTCG iz OKC-a Uprave policije. Policija je privela dvadesetčetvorogodišnjeg Z.G. zbog sumnje da je ubio svog oca.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. 

Policija vrši uviđaj.

VEČERAS U PODGORICI

Košarkaši Budućnosti igraće danas u Podgorici sa Crvenom zvezdom utakmicu 13. kola ABA lige.

Podgorički tim, sa Partizanom i Cedevita-Olimpijom, dijeli čelnu poziciju na tabeli, a u posljednja dva kola upisao je poraze na gostovanjima FMP Železniku i Zadru.

Prvi međusobni duel u Beogradu dobio je 89:81.

Crvena zvezda brani trofej, do kojeg je prošle sezone došla poslije pet duela protiv Crvene zvezde.

U dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila je sedam pobjeda i pet poraza.

Duel u dvorani Morača počeće u 18 sati.

ZA TRI GODINE

Uprava policije je tokom prethodne tri godine oduzela ukupno 457 falsifikovanih dokumenata, za koje se sumnja da su u većini slučajeva izrađeni van Crne Gore.

Kako je Pobjedi saopšteno iz policije, tokom 2017. godine oduzeto je 156 falsifikovanih dokumenata, tokom 2018. oduzeto je 158 ovakvih dokumenata, dok je do 1. decembra 2019. godine policija oduzela 143 falsifikovana dokumenta.

“Po započinjanju izviđaja od Uprave policije za krivična djela falsifikovanje isprava i dobijanje informacija o falsifikovanim dokumentima odakle su nabavljeni i ko ih je izradio, možemo reći da se u većini slučajeva izrada ne vrši u Crnoj Gori”, saopšteno je Pobjedi.

Kako su pojasnili, policija u ovim slučajevima koristi međunarodnu operativnu policijsku sarađnju, odnosno obraća se NCB Interpolu za eventualnu identifikaciju međunarodnih kriminalnih grupa.

Ističu da su na osnovu dosadašnje prakse falsifikovana dokumenta u većini slučajeva pribavljana u inostranstvu. Dobro obaviješteni izvori iz bezbjednosnih službi navode daje ključno kod bjegunaca da koriste lažna dokumenta kako bi zavarali trag. Vrlo često, tokom bjekstva koriste više lažnih dokumenata i mijenjaju identitete. Pojašnjavaju da ta dokumenta plaćaju i po nekoliko hiljada eura.

To su uglavnom falsifikovana dokumenta koja glase na osobe čiji su podaci sa fotografijom „korisnika” ukradeni u inostranstvu.

Tako su i najtraženiji bjegunci uhvaćeni sa falsifikovanim dokumentima. U septembru prošle godine uhapšen je jedan od vođa škalj arskog klana Jovica Vukotić u Turskoj. On je izručen Srbiji gdje izdržava 15 mjeseci zatvorske kazne zbog ovog krivičnog djela. Vukotić se tereti da je od aprila do septembra na teritoriji više država koristio falsifikovan makedonski pasoš na ime Georgije Andonov. Istražitelji su utvrdili da je pasoš korišćen na aerodromima u Barseloni, Varšavi, Antaliji, Istanbulu i u Ukrajini.

Prema pisanju srpskih medija, Vukotić je tokom suđenja više puta ponovio daje pasoš dobio regularnim putem – tamo gdje se pasoši i izdaju, ali niko u sudnici nije pitao ko mu je i gdje tačno izdao pasoš Makedonije.

Slučaj Vukotićevog lažnog identiteta nije usamljen. Njegov suparnik, vođa ,,kavačana“ Slobodan Kašćelan do lažnih dokumenata došao je pod neutvrđenim okolnostima. Kašćelan je kada su ga u decembru iznenadili specijalci češke policije imao dva pasoša francuski i kosovski na ime Slobodan Perić.

Kosovski pasoš imao je i Mario Milošević u julu prošle godine kada je uhapšen u Prištini. Miloševića je policija tražila zbog ubistva Radomira Đuričkovića koji je likvidiran u oktobru 2016. godine. Sa njim je tada uhapšen Nikšićanin Đorđije Pavićević, koji je osuđen na kaznu od pet godina i sedam mjeseci zbog krivičnog djela otmica i iznuda, a boravio je na psihijatriji u Kotoru. Pavićević je pobjegao iz bolnice i zaputio se na Kosovo. I on je prilikom hapšenja kod sebe imao lična dokumenta na kojima je pisalo drugo ime i prezime.

Još jedan visokopozicionirani član kavačkog klana uhapšen je u julu ove godine u Slavonskom Brodu. Radi se o Milošu Radonjiću, koga je hrvatska policija uhapsila na osnovu potjernice podgoričkog lnterpola.

On je uhapšen u hotelu u kojem je odsjeo, kako se navodi, razlog za njegovo hapšenje su falsifikovani dokumenti pomoću kojih je namjeravao da izvadi pasoš u Novoj Gradišci. Isto u julu, srpska policija uhapsila je državljanina Cme Gore Z. M. (42) zbog sumnje daje izvršio krivična dela trgovine uticajem i falsifikovanja isprave. On se sumnjiči da je uz pomoć J. P. (39), ranije uhapšene službenice PU Novi Sad, falsifikovao dokumenta Novosađanina Branka Perišića.

Policijska službenica J. P. sumnjiči se daje uhapšenom Z. M. dala podatke Branka Perišića iz Novog Sada, zakoga je utvrdila da nema biometrijska dokumenta.

Z. M.je osumnjičen daje zatim pribavio falsifikovane izvode iz matične knjige rođenih i iz knjige državljana, na osnovu kojih mu je J. P. sredinom marta izdala ličnu kartu na ime Branka Perišića,

Prema pisanju medija, pretpostavlja se daje Z. M. član jednog od zaraćenih crnogorskih kriminalnih klanova. U junu su uhapšeni službenica J. P. zbog postojanja osnovane sumnje daje izvršilakrivična dela zloupotrebe službenog položaja i trgovine uticajem, Novosađanin N. B. (41) i crnogorski državljanin M. V. (34) zbog krivičnih djela trgovina uticajem i falsifikovanje isprave. Tada je protiv policijske službenice Z. D. (54) podnijeta krivična prijava zbog sumnje daje izvršila krivično djelo zloupotreba službenogpoložaja.

U maju ove godine po nalogu srpskog tužilaštva za organizovani kriminal policija je uhapsila 20 pripadnika dvije organizovane kriminalne grupe koje se sumnjiče za izradu više od četiri hiljade lažnih javnih isprava država Evropske unije, koje su naplaćivali od 100 do 800 eura u zavisnosti od vrste dokumenata (pasoš, lična karta, vozačka dozvola).

Jedna organizovana grupa je djelovala na području Beograda a druga kriminalna grupa djelovala je na području Kruševca, Kraljeva, Novog Pazara, Požarevca i drugih gradova.

U saopštenju tužilaštva zaorganizovani kriminal se navodi da se oni sumnjiče da su od juna 2018. do danas kao organizovana kriminalna grupa po narudžbini zainteresovanih lica pravili lažne javne isprave: pasoše, lične karte, vozačke dozvole i slično, država članica Evropske unije.

Postoje osnovi sumnje da su izradili oko 2.000 lažnih javnih isprava koje su naplaćivali po cijeni od 100 do 800 eura u zavisnosti od vrste dokumenta, precizirano je u saopštenju. Tada je saopšteno da su prilikom pretresa na teritoriji Beograda pronađene dvije štamparije i veća količina već -izrađenih javnih isprava.

Druga organizovana kriminalna grupa koja se sastojala od 12 osoba djelovala je na području Kruševca, Kraljeva, Novog Pazara, Požarevca i drugih gradova i mjesta i izrađivala lažne javne isprave u istu svrhu s tim što je to činila u iznajmljenim prostorijama. Sumnja se da je i ova 12-člana organizovana kriminalna grupa izradila više od 2.000 dokumenata s tim što je njihova početna cijena za izradu lažnih javnih isprava bila od 300 do 800 eura po dokumentu.

U avgustu su u Hrvatskoj uhapšena dvojica državljana Cme Gore, Pero Laličić (20) i Mitar Marković (25), koji se terete da su učestvovali u ubistvu Bogdana Milića u Cetinju 11. juna ove godine. Oni.su u Hrvatsku ušli s lažnim putnim ispravama po kojima se Laličić zvao Miloš Sanković, a pet godina stariji Marković predstavljao se kao Aleksa Sašić.

Pod tim su imenima i iznajmili apartman u zgradi popularno zvanoj „Lepa Brena“ u šibeničkoj četvrti Vidici. U stanu je pronađena falsifikovana dokumentacija pasoši, rodni listovi, lične karte i državljanstva. Bogdan Milić 37, koji je bio blizak škaljarskom klanu, ubijen je U. juna oko 17 sati dok je sjedjeo u lokalu „Portun” u centru Cetinja.

Kazne od tri mjeseca do pet godina

Prema Zakoniku o krivičnom postupku, ko napravi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava kazniće se zatvorom do tri godine. Ako se falsifikuje testament, mjenica, ček, javna ili službena knjiga kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Ako službeno lice u službenu ispravu, knjigu ili spis unese važan podatak ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući pravljenje službene isprave, kazniće se od tri mjeseca do pet godina.

ANKETA CBCG

Bankari u narednom periodu očekuju ublažavanje kreditnih standarda za privredu, a za stanovništvo pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita, za koje će se tražiti kvalitetan kolateral, pokazala je anketa koju je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru.

To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske keš kredite većih iznosa i ročnosti. Podsjetimo da su na kraju novembra ukupni krediti bili 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi.

U kreditima je 190 hiljada građana, što znači, kako je Pobjeda ranije pisala, da svaki u prosjeku duguje 10.700 eura. Uskoro će biti saopšten podatak o ukupnim i kreditima po sektorima na kraju decembra.

CBCG je među bankama počela da sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine. Ona je, kako navode iz CBCG, usklađena sa anketom koja se sprovodi u centralnim bankama u eurozoni i posebno je prilagođenaspecifičnostima crnogorskog tržišta.

“Rezultati posljednje ankete ukazuju da su tokom trećeg kvartala 2019, prema ocjeni banaka, kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju dalji nastavak ublažavanja kreditnih standarda za kredite privredi, dok za stanovništvo očekuju pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita”, navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.

Prema očekivanjima banaka, niži troškovi izvora sredstava trebalo bi „da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu”.

“Na pooštravanje standarda za odobravanje kredita stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere za gotovinske kredite koje je donio Savjet CBCG 14. oktobra. Njima je definisano da banke od 1. januara2020. prilikom odobravanja gotovinskih kredita fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da kredit bude u potpunosti obezbijeđen kvalitetnim kolateralom”, navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo može doprinijeti pooštravanju uslova. Bankari, međutim, nijesu jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da imablaže kriterijume za odobravanje kredita u narednim periodu.

Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija preduzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita. To bi moglo uticati na pooštravanje standarda navedeno je u dokumentu CBCG. Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditni standard.

Podaci pokazuju da privreda i stanovništvo sve više traže kredite.

Po ocjeni bankara, tokom trećegkvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova. Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su potreba za refinansiranjem dugova i kupovina nepokretnosti i trajnih potrošnih dobara automobila, namještaja… U bankama očekuju da će se rast tražnje za kreditima nastaviti navodi se u rezultatima ankete.

Kada je privreda u pitanju, bankari očekuju da tri vrste preduzećamikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju.

Kada je stanovništvo u pitanju bankarri smatraju daje rast tražnje u tekućoj godini više uslovljen finansijskim potrebama stanovništva, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji.

U narednom periodu, kako smatraju bankari, pojačanu tražnju moguće je očekivati zbog rasta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.

EPCG

Cijena električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem od 1. januara biće niža za pola procenta. Dva su razloga za pojeftinjenje prvi je što je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) smanjila regulatorno dozvoljeni prihod za prenos i distribuciju, odnosno CGES i CE DIS, a drugi što Elektroprivreda (EPCG) neće koristiti svoje zakonsko pravo i povećati cijene svojih usluga, potvrdili su juče za Dan iz EPCG.

 

Energetska kompanija je imala pravo da poveća cijene svojih usluga za šest procenata.

Sadašnja cijena struje je 9,96 euro centi no kWh, a nakon smanjenja od pola procenta, vrlo malo će se sniziti na 9,91 euro centi po kilovat satu. Kada se posmatra kretanje cijena za domaćinstva u poslednjoj deceniji, ona je sada na sličnoj vrijednosti kao i 2009. godine kada je cijena bila 9,89 euro centi no kWh.

“Analizirajući tržište električne energije, te uzimajući u obzir izuzetnu pogonsku spremnost elektrana, dobru hi drološku situaci ju i stanje akomulacija, ali i efikasnost elektrana zbog strateških investicija u kapitalne remonte, EPCG neće koristiti svoje zakonsko pravo i tražiti izmjenu cijena električne energije za narednu godinu”, kazali su za Dan iz EPCG.

Prema njihovim riječima, činjenica je da EPCG znatno bolje zarađuje od prekogranične prodaje energije na veliko nego od prodaje energije krajnjim kupcima u Crnoj Gori, tako da u poslednje dvije godine to predstavlja glavni razlog pozitivnog poslovanja kompanije.

Račun za električnu energiju čini prenos (CGES), distribucija (CEDIS), aktivna energija Elektroprivrede, operator tržišta (COTEE), obnovljivi izvori energije (MEK) i PDV. Mrežne usluge, dakle sve osim EPCG, čine 45 odsto od ukupnog računa.

To znači da bi, na osnovu nedavne odluke RAE i smanjenja regulatorno dozvoljenog prihoda za CEDIS i CGES od 1,32 odsto u odnosu na 2018. godinu, došlo do umanjenja ukupnog računa za dominantna dvotarifna brojila od 0,5 odsto. Za jednotarifna brojila u manjenje će biti 2,39 odsto, međutim, njihov broj je neznatan, ima ihu nekoliko sela.

Cijene električne energije u Crnoj Gori, za domaćinstva i male kupce, zavise isključivo od slobodno formirane cijene snabdjevača, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno u vezi sa cijenom energije na referentnoj berzi, HUPH (mađarska berza).

EPCG, kao snabdjevač, u obavezi je da obezbijedi energiju i redovno snabdijeva sve kupce po „regulisanoj” cijeni koja je znatno manja od tržišne. EPCG stoga, kako kažu, pokušava da nađe balans između potrebe njene tržišne valorizacije i materijalne mogućnosti svojih kupaca.

Ostvarena cijena na HUPH berzi za 11 mjeseci 2019. godine je 51,15 eypo/MWh i u odnosu na sadašnju cijenu domaćinstava u Crnoj Gori veća je oko 20 odsto, jer je za građane prodajna cijena 41,18 eura po MWh.

EPCG kao snabdjevač ima ograničavajući element jer cijena ne može biti veća od srednje vrijednosti fjučersa za narednu godinu ostvarenihu septembru na berzi kao i trenutne ci jene energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce.

Dakle, kada posmatramo ovo prvo, ograničenje povećanja bi bilo znatno veće u odnosu na postojeću cijenu.

Međutim, postoji i drugi stepen korekcije, tj. ograničenja. Zakon kaže da na ovaj način formirana cijena ne može biti veća od šest odsto u odnosu na postojeću cijenu. Upravo to pravo neće koristiti EPCG za narednu godinu.

Crna Gora poslednjih godina prosječno uvozi oko 500 GWh. U Srbiji, ili Bosni i Hercegovini, situacija je drugačija kada je uvoz u pitanju. Srbija ima izbalansiranu potrošnju i proizvodnju, a Bosna i Hercegovina izvozi oko 25 odsto. Hrvatska je kao Crna Gora jer uvozi oko 25 odsto, a cijena u Hrvatskoj za domaćinstva gotovo za 30 odsto veća od cijene u Crnoj Gori.

Ukupna cijena isporučenog kWh za potrošače iz kategorije domaćinstava u drugoj polovini 2019. godine u Crnoj Gori, prema podacima EUROSTAT-a, sa svim naknadama i PDV-om iznosila je nešto više od 10 euro centi po kilovat-satu, što ne čini ni 50 odsto prosječne cijene ostvarene u Evropskoj uniji. Međutim, kada se uporedi cijena struje sa kupovnom moći, struja u Crnoj Gori je najskupljau regionu, a skuplja je nego i u Francuskoj.

Industrijski potrošači plaćaju najnižu cijenu

Trend rasta cijene električne energije za domaćinstva u ugovornim stranama Energetske zajednice je nastavljen, dok je nakon višegodišnjeg smanjenja cijena za industriju počela da se povećava, navodi se u godišnjem izvještaju Agencije za saradnju energetskih regulatora (ACER) o rezultatima praćenja internih tržišta električne energije i prirodnog gasa.

Izvještaj, čija je jedna od dvije glavne teme električna energija, odnosi se na države članice EU, a u određenom dijelu i za ugovorne strane Energetske zajednice (EnZ). Najveći rast na nivou godine primijećen je u Sjevernoj Makedoniji 17 odsto, gdje je električna energija poskupjela sa 6,46 euro centi u 2017. godini na 7,59 u 2018. Najniža cijena električne energije za industrijske potrošače bila je u Crnoj Gori, 5,36 euro centi, dok je najviša industrijska cijena 7,59, zabilježena u Sjevernoj Makedoniji, koja je tako pretekla Srbiju, lidera iz 2017.

“Često se u javnosti nakon izmjema cijena elektične energije pojavljuju i spekulacije o tome da će nove cijene energije povećati ostale cijene usluga i roba. Definitivno to ne može biti razlog i opravdanje za bilo kakvo povećanje cijena životnih namirnica i proizvoda, zbog trenutnih cijena električne energije u Crnoj Gori, jer je za privredna društva cijena energije i dalje znatno manja u odnosu na 2009. godinu”, kazali su iz EPCG.

SASLUŠAN U BIH

D.Š, jedan od osumnjičenih za ubistvo Novljanina Stefana Šarovića, uskoro će biti izručen Crnog Gori, saznaje Dan.

Nakon što je saslušan u Bosni i Hercegovini, odobreno je takozvano odloženo izručenje Crnoj Gori.

D.Š. ranije nije mogao biti izručen crnogorskim organima zbog postupaka koji se vode protiv njega u Bosni i Hercegovini zbog više lakših krivičnih djela. On je nakon ubistva Šarovića pobjegao, ali je uhapšen na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Za ubistvo Šarovića osumnjičen je i Novljanin N.I, koji je u bjekstvu.

Šarović je ubijen 6. juna, oko 15.20, kod vile „Akacija” u Đenovićima. U njega je ispaljeno šest metaka.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije Enis Baković je nekoliko dana nakon ubistva Šarovića saopštio da su N.I. i D.Š. glavni osumnjičeni za to krivično djelo.

“Za njima su raspisane potjernice i protiv njih su podnijete krivične prijave”, kazao je ranije Baković.

  • Ko je i zašto uništio dokaze o političkim ubistvima u Crnoj Gori?
    on 24/08/2025 at 06:32

    Crnogorska državna bezbjednost uništila je svu zavedenu dokumentaciju, kao i video materijale, koji se odnose na operativne informacije bivše službe javne bezbjednosti da je ubistvo bivšeg savjetnika šefa države Gorana Žugića izvršio Budvanin Ivan Delić, i to po nalogu Darka "Belog" Raspopovića i Branislava Brana Mićunovića. Ove informacije je nedavno u Skupštini Crne Gore saopštio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, odgovarajući na pitanja poslanika.

  • Sjednica Glavnog odbora: Joković uvjeren da će nastaviti da bude lider SNP-a
    on 23/08/2025 at 18:37

    Uoči kongresa SNP-a, održana je sjednica Glavnog odbora, a kandidaturu za predsjednika partije prihvatili su Vladimir Joković i Dragoslav Šćekić. Joković je uvjeren da će nastaviti da bude lider stranke jer, kako navodi, ima podršku većine opštinskih odbora. Šćekić nije prisustvovao sjednici glavnog odbora, a kako je kazao, naredne sedmice održaće konferenciju na kojoj će govoriti o očekivanjima od kongresa.

  • Gorica Knežević Jelovac napušta SNP
    on 23/08/2025 at 17:32

    Povodom dešavanja oko organizacije X Kongresa SNP-a Crne Gore, bivša potpredsjednica OO SNP-a Pljevlja i višegodišnja članica Glavnog odbora SNP-a Gorica Knežević - Jelovac javno je saopštila da napušta partiju.

  • Ostojić: Podrška Šćekiću – za politiku odgovornosti i principijelnosti
    on 23/08/2025 at 14:51

    Član OO SNP Pljevlja, kandidat za odbornika u lokalnom parlamentu, i bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Miloš Ostojić, uputio je podršku potpredsjedniku SNP-a i ministru sporta i mladih Dragoslavu Šćekiću.

  • "Crna Gora mora osuditi sve totalitarne ideologije i graditi budućnost na istini i pomirenju"
    on 23/08/2025 at 14:47

    Portparol Nove srpske demokratije Mirko Miličić poručio je da je vrijeme da Crna Gora jasno osudi sve totalitarne ideologije i oda počast nevinim žrtvama, naglašavajući da su istina i pomirenje jedini temelj budućnosti.

  • Svilanović: Apsolutna podrška Dragoslavu Šćekiću
    on 23/08/2025 at 14:08

    Predsjednik OO SNP Igor Svilanović i svi članovi OO Herceg Novi ukupno 33 ( trideset tri) pružili su apsolutnu podršku Dragoslavu Šćekiću na budućem pilitičkom putu, saopšteno je iz SNP-a.

  • Ministarstvo dijaspore obezbijedilo prostor za 14 udruženja
    on 23/08/2025 at 13:32

    Ministarstvo dijaspore Crne Gore sklopilo je ugovor sa Crnogorskim centrom za kulturu iz Srbije, kojim je riješeno pitanje prostora za četrnaest udruženja koja djeluju u okviru ovog centra. Udruženja će na korišćenje dobiti objekat u Vrbasu, površine 430 metara kvadratnih, saopšteno je iz tog resora.

  • Bogavac podržao Šćekića: Učinio je sve da se SNP sačuva od nestanka
    on 23/08/2025 at 12:38

    Odbornik SNP u SO Berane, i bivši predsjednik Opstine Berane i predsjednik OO SNP Berane Tiho Bogavac, uputio je podršku potpredsjedniku SNP-a i ministru sporta i mladih Dragoslavu Šćekiću i njegovom budućem političkom djelovanju, i dodao da je učinio sve da se partija sačuva od nestanka.

  • Dobričanin: Veting od vrha do dna
    on 23/08/2025 at 12:08

    Proces izborne reforme će biti završen kada svi politički subjekti prestanu da razmišljaju o političkim agendama i svu energiju usmjere ka boljitku života građana Crne Gore. Fotelje su prolazne, ali ostaje narod koji je zapravo država, kazao je za Adria televiziju poslanik Posebnog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Vladimir Dobričanin.

  • "Prijatelji su tu da pomognu u teškim trenucima, vrijeme za konkretne projekte"
    on 23/08/2025 at 09:47

    Premijer Milojko Spajić sastao se sa potpredsjednikom Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministrom vanjskih poslova, Njegovim Visočanstvom šeikom Abdulahom bin Zajedom Al Nahjanom i zahvalio za svesrdnu pomoć prijatelja iz UAE, koji su ustupili vatrogasni avion tokom trajanja sezone požara. Kako je saopštio, time su konkretno doprinjeli jačanju crnogorskih vatrogasnih kapaciteta u zaštiti života, imovine i prirodnih resursa.

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.

  • Podgorica: Elektronski zahtjev za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta
    on 23/08/2025 at 10:31

    Građanima je dostupan novi servis na portalu ePodgorica. Riječ je o elektronskom zahtjevu za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta u nadležnosti Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, saopšteno je iz Glavnog grada.

  • Luka Bar montira novu dizalicu
    on 23/08/2025 at 10:30

    U Luku Bar stigla je nova dizalica, koju je ta kompanija kupila nakon havarije izazvane elementarnom nepogodom kada su srušena sva tri pretovarna mosta a šteta, po nalazu vještaka, procijenjena na 13,5 miliona eura.

  • "Nismo postavili ultimatum, tražimo razgovor"
    on 23/08/2025 at 10:23

    Grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore – otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera – danas je javno demantovala tvrdnje menadžmenta o navodnoj političkoj opstrukciji.

  • Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara
    on 23/08/2025 at 08:08

    Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.

  • Manjinski akcionari ŽICG traže hitnu reakciju države
    on 23/08/2025 at 06:56

    Manjinski akcionari Željezničke infrastrukture (ŽICG) ozbiljno su zabrinuti zbog obustave saobraćaja od otpravnika i dispečera vozova, čime je ugrožen nesmetan rad kompanije i nanesena ogromna šteta privredi i društvu u cjelini.

  • Manje troškova, više investicija
    on 23/08/2025 at 06:09

    Neophodno je da država nastavi sa dosljednim sprovođenjem strategije upravljanja javnim dugom, mjerama poreske politike, ali i da sprovede optimizaciju javne uprave, ocjenjuje ekonomski analitičar Davor Dokić komentarišući podatke o dugu Crne Gore. Prema Dokiću, veći razlog za brigu su visoka javna potrošnja i nedostatak investicija.  

  • Aerodromi obaraju rekorde: Opsluženo preko 2 miliona putnika, pripremaju narednu sezonu i hitne adaptacije
    on 22/08/2025 at 11:36

    Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 20. avgusta opslužili preko dva miliona putnika – što je najnoviji rekord. Poređenja radi, dvomilionitog putnika su, do sada, najbrže opslužili 28. avgusta 2024. godine – koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. godine opslužen 8. septembra, saopšteno je iz te ustanove.