SNP CG

Asocijacija mladih SNP CG, u reagovanju na tekst, poručuje omladini DPS-a Tivat, ali i onim starijim, da pripaze da ih neko ne snimi na ulicama u vrijeme održavanja litija.

“Ne tako davno predsjednica njihovog odbora jasno je poručila da će izbaciti iz partije svakog ko učestvuje u ovim istorijskim okupljanjima. Osokoljena njenim izjavama, mlađana gospođica Čupić prebrojava učesnike litija, gleda kojoj partiji pripadaju i prognozira kakve će se koalicije formirati u Tivtu”, piše u saopštenju SNP-a.

Poručujuju im da bi bilo bolje da “objasne Tivćanima šta su uradili u posljednje četiri godine”.

“Da imate imalo poštovanja prema svojim sugrađanima, izvinili biste se za milione eura prosute iz budžeta grada”, navode iz Asocijacije mladih SNP-a.

Zaključuju da će nastaviti da šetaju na litijama. 

PANEL CEDEM-A

U godini nakon bitnih promjena u samoj Evropskoj uniji (EU), nakon izbora i Bregzita, važno je kako za Crnu Goru, tako i čitav Zapadni Balkan, održati realnu agendu EU proširenja, koja za cilj ima usvajanje standarda i vrijednosti demokratije i otvorenog građanskog društva, poručila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić, na otvaranju panel diskusije „Evropska integracija Crne Gore i prilike predsjedavanja Hrvatske Savjetu EU u kontekstu politike proširenja”.

”Bez obzira na usvajanja nove metodologije proširenja, program treba da ostane proaktivan i da se sprovodi temeljno. Stoga je od presudnog značaja da vlade pojačaju svoje napore na unaprjeđenju demokratije i vladavine prava”, kazala je direktorica CEDEM-a.

Zamjenik glavnog pregovarača Crne Gore sa EU Marko Mrdak istakao je da trenutno ne postoji aktuelnija tema i bolji povod za razgovor od nedavno objavljene nove metodologije EK o pristupnim pregovorima, te da iako je na svojevrstan način poslužila kao podstrek za ponovnu aktuelizaciju politike proširenja EU i obezbjeđivanje političke podrške, ona predstavlja jednu dobru uvertiru za predstojeći Savjet EU-ZB koji je planiran za maj u Zagrebu.

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik R.Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić ponovio je da će se Hrvatsko predsjedništvo zalagati za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao preduslova za stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj i povezanost Evrope.

Na današnjoj panel diskusiji učestvovali su i član pregovaračkog tima Vlade R. Srbije i predavač na Univerzitetu Donja Gorica dr Vladimir Ateljević, predavač na Humanističkim studijama UDG-a Nikoleta Đukanović i profesorica na Univerzitetu Crne Gore i predsjednica Crnogorske panevropske unije prof.dr Gordana Đurović.

CEDEM je je panel diskusiju organizovao u okviru projekta “Edukacijom i dijalogom do EU”, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

ĐUKANOVIĆ – FON DER LAJEN

Crna Gora je spremna da i dalje bude promoter evropskih vrijednosti u regionu, kazao je predsjednik Milo Đukanović, na sastanku sa predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen, u Briselu.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje Predsjednika Crne Gore predsjednica EK je Đukanoviću zahvalila što je ostao u Briselu nakon sinoćnje neformalne večere za lidere Zapadnog Briselu, da učestvuje na donatorskoj konferenciji koju Evropska komisija organizuje za Albaniju. 

Fon der Lajen je ponovila u razgovoru sa Đukanovićem da je cilj nove EK na čijem je čelu da na početku mandata sagleda pitanja na kojima treba zajednički raditi, potencirajući da ima prije svega u vidu oživljavanje Berlinskog procesa i jačanje regionalne saradnje.

Kako stoji u saopštenju, Đukanović je zahvalio fon der Lajen i istakao da takve poruke vraćaju vjeru i optimizam da možemo naći svoje mjesto u EU, a na zemljama regiona je da iskoriste novi impuls i zamah reformi, na šta je Crna Gora spremna, kao što je spremna da i dalje bude promoter evropskih vrijednosti u regionu.

On je predsjednicu EK detaljnije upoznao sa svojim viđenjem aktuelnih kretanja u regionu i i Crnoj Gori.

Predsjednica EK je rekla da je veoma važno da blisko sarađujemo i da na pravi način radimo na ostvarivanju zajedničkih ciljeva, a posebno je važno da postoje kapaciteti da se balkanska društva mogu nositi sa unutrašnjim problemima sa kojima se suočavaju.