BEZ TEŽIH POSLJEDICA
Na putu Budva-Petrovacac, u mjestu Reževići, jutros se dogodila saobraćajna nezgoda, kada je kamion sletio s puta.
Iz OKC-a Uprave policije je Portalu RTCG saopšteno da se nezgoda dogodila oko 10 sati i 45 minuta, te da je u udesu učestvovalo troje vozila.
Kako su nam kazali, jedna osoba je povrijeđena, ali nijesu u pitanju teže povrede.
Uviđaj je završen i saobraćaj na tom dijelu puta normalizovan.
Više detalja za sada nije poznato.
PREDSJEDNIK HRVATSKE
Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sjutra će preuzeti funkciju od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. januara.
Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića biće daleko skromnija i održaće se u utorak u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.
Na svečanost je pozvano 40 zvanica u tri kategorije – državni funkcioneri, uključujući i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.
Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji neće biti predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.
Pozvani su predsjednik Vlade i uži kabinet, predsjednik i potpredsjednici Sabora, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, predsjednik i sudije Ustavnog suda, pred kojima će Milanović položiti zakletvu.
Potom je predviđeno obraćanje novog predsjednika, a zatim i primopredaja dužnosti.
Ceremonija inauguracije biće održana u svečanoj dvorani, a himnu će otpjevati Josipa Lisac.
Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu bezbjednost i odbranu.
Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja odlazeće predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.
Bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije u drugom krugu izbora, 5. Januara, pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Novi predsjednik Hrvatske rođen je u Zagrebu 1966. gdje je diplomirao pravo.
Radio je u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova tokom 1990-tih, a poslije smrti Ivice Račana 2007.godine izabran je za predsjednik SDP-a, vodeće stranke lijevog centra u Hrvatskoj.
Koalicionu Vladu lijevog centra vodio je od kraja 2011. do početka 2016.
Poslije gubitka parlamentarnih izbora kada nije uspio da formira Vladu, podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i posvetio se privatnom biznisu.
Kampanju je vodio pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom” ističući da će se kao predsjednik boriti protiv nepravde, nasilja, korupcije, štititi slabije i ljudska prava, kao i zalagati se za ravnopravnost svih građana.
Iako to ranije nije navodila kao mogućnost, odlazeća predsjednica Grabar-Kitarović je nedavno podnijela zahtjev da joj se dodijeli Kabinet bivšeg predsjednika Hrvatske.
Po Zakonu o posebnim pravima predsjednika Hrvatske po prestanku mandata, ona ima pravo na kabinet, vozača i dva službenika.
Ta prava može koristiti pet godina po prestanku mandata.
Uz to, ona će imati pravo na naknadu u prvih šest mjeseci u visini sadašnje plate, dok će u drugih šest mjeseci imati pravo na pola plate.
Njen prethodnik na predsjedničkoj funkciji Ivo Josipović (SDP) nije koristio to pravo, već se po prestanku mandata vratio na Pravni fakultet u Zagrebu.
Kabinet bivšeg predsjednika koristio je Stjepan Mesić, koji je na čelu Hrvatske bio u dva petogodišnja mandata.
PREDSJEDNIK HRVATSKE
Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sjutra će preuzeti funkciju od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. januara.
Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića biće daleko skromnija i održaće se u utorak u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.
Na svečanost je pozvano 40 zvanica u tri kategorije – državni funkcioneri, uključujući i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.
Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji neće biti predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.
Pozvani su predsjednik Vlade i uži kabinet, predsjednik i potpredsjednici Sabora, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, predsjednik i sudije Ustavnog suda, pred kojima će Milanović položiti zakletvu.
Potom je predviđeno obraćanje novog predsjednika, a zatim i primopredaja dužnosti.
Ceremonija inauguracije biće održana u svečanoj dvorani, a himnu će otpjevati Josipa Lisac.
Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu bezbjednost i odbranu.
Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja odlazeće predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.
Bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije u drugom krugu izbora, 5. Januara, pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Novi predsjednik Hrvatske rođen je u Zagrebu 1966. gdje je diplomirao pravo.
Radio je u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova tokom 1990-tih, a poslije smrti Ivice Račana 2007.godine izabran je za predsjednik SDP-a, vodeće stranke lijevog centra u Hrvatskoj.
Koalicionu Vladu lijevog centra vodio je od kraja 2011. do početka 2016.
Poslije gubitka parlamentarnih izbora kada nije uspio da formira Vladu, podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i posvetio se privatnom biznisu.
Kampanju je vodio pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom” ističući da će se kao predsjednik boriti protiv nepravde, nasilja, korupcije, štititi slabije i ljudska prava, kao i zalagati se za ravnopravnost svih građana.
Iako to ranije nije navodila kao mogućnost, odlazeća predsjednica Grabar-Kitarović je nedavno podnijela zahtjev da joj se dodijeli Kabinet bivšeg predsjednika Hrvatske.
Po Zakonu o posebnim pravima predsjednika Hrvatske po prestanku mandata, ona ima pravo na kabinet, vozača i dva službenika.
Ta prava može koristiti pet godina po prestanku mandata.
Uz to, ona će imati pravo na naknadu u prvih šest mjeseci u visini sadašnje plate, dok će u drugih šest mjeseci imati pravo na pola plate.
Njen prethodnik na predsjedničkoj funkciji Ivo Josipović (SDP) nije koristio to pravo, već se po prestanku mandata vratio na Pravni fakultet u Zagrebu.
Kabinet bivšeg predsjednika koristio je Stjepan Mesić, koji je na čelu Hrvatske bio u dva petogodišnja mandata.
PROGRAM AGROBUDŽETA
Maslinari i ove godine imaju mogućnost da kroz Agrobudžet dobiju bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto investicije i da podignu nove maslinjake, revitalizuju postojeće, da nabave opremu, sisteme za navodnjavanje ili urede maslinjake, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Javni poziv za dodjelu podrške razvoju maslinarstva kroz koji mogu dobiti navedenu podršku za realizovane investicije objavljen je danas.
Kako se ističe, podržavaju se investicije u cilju povećanja površina pod novim zasadima i boljeg iskorištavanja starih zasada, kao i nabavka opreme za maslinarstvo koja je usmjerena na osavremenjavanje proizvodnje.
“Prihvatljive investicije za podršku su kupovina sadnog materijala za zasnivanje novih maslinjaka, nabavka sistema za navodnjavanje, namjenske opreme za maslinarstvo, zatim materijala za zidanje podzida u maslinjacima. Podrška se takođe daje za revitalizaciju maslinjaka. Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od vrijednosti investicije, a 55 za one podnosioce zahtjeva koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Ukupna vrijednost prihvatljivih investicija je do 10.000 eura dok poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do 5.000 eura u toku godine”, navodi se u saopštenju.
Korisnici podrške moraju biti upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao i Registar proizvođača maslina i/ili Registar proizvođača maslinovog ulja u momentu podnošenja Zahtjeva za odobravanje podrške.
Rok za dostavljanje zahtjeva je do 1. novembra, osim za izgradnju podzida gdje se zahtjev za odobravanje podrške dostavlja najkasnije do 1.jula.
Kako napominju u Ministarstvu, maslinari, kao i proizvođači iz drugih sektora, imaju na raspolaganju i druge javne pozive iz mjera ruralnog razvoja, kojih u ovogodišnjem Agrobudžetu ima 23 i za koje je opredijeljeno 40 miliona eura, 7,3 miliona više nego prošle godine.
Takođe, maslinari će ove godine kao i ostali proizvođači iz sektora biljne proizvodnje, kroz direktna podršku, imati veću subvenciju po hektaru – 200 eura po hektaru, a mladi maslinari (do 40 godina) imaće više – 210 eura po hektaru.
PROGRAM AGROBUDŽETA
Maslinari i ove godine imaju mogućnost da kroz Agrobudžet dobiju bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto investicije i da podignu nove maslinjake, revitalizuju postojeće, da nabave opremu, sisteme za navodnjavanje ili urede maslinjake, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Javni poziv za dodjelu podrške razvoju maslinarstva kroz koji mogu dobiti navedenu podršku za realizovane investicije objavljen je danas.
Kako se ističe, podržavaju se investicije u cilju povećanja površina pod novim zasadima i boljeg iskorištavanja starih zasada, kao i nabavka opreme za maslinarstvo koja je usmjerena na osavremenjavanje proizvodnje.
“Prihvatljive investicije za podršku su kupovina sadnog materijala za zasnivanje novih maslinjaka, nabavka sistema za navodnjavanje, namjenske opreme za maslinarstvo, zatim materijala za zidanje podzida u maslinjacima. Podrška se takođe daje za revitalizaciju maslinjaka. Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od vrijednosti investicije, a 55 za one podnosioce zahtjeva koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Ukupna vrijednost prihvatljivih investicija je do 10.000 eura dok poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do 5.000 eura u toku godine”, navodi se u saopštenju.
Korisnici podrške moraju biti upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao i Registar proizvođača maslina i/ili Registar proizvođača maslinovog ulja u momentu podnošenja Zahtjeva za odobravanje podrške.
Rok za dostavljanje zahtjeva je do 1. novembra, osim za izgradnju podzida gdje se zahtjev za odobravanje podrške dostavlja najkasnije do 1.jula.
Kako napominju u Ministarstvu, maslinari, kao i proizvođači iz drugih sektora, imaju na raspolaganju i druge javne pozive iz mjera ruralnog razvoja, kojih u ovogodišnjem Agrobudžetu ima 23 i za koje je opredijeljeno 40 miliona eura, 7,3 miliona više nego prošle godine.
Takođe, maslinari će ove godine kao i ostali proizvođači iz sektora biljne proizvodnje, kroz direktna podršku, imati veću subvenciju po hektaru – 200 eura po hektaru, a mladi maslinari (do 40 godina) imaće više – 210 eura po hektaru.
LEGENDARNI GOLMAN MANČESTERA
Nekadašnji golman Mančester junajteda, jedan od heroja minhenske tragedije, Hari Greg preminuo je u 87. godini.
Fondacija Hari Greg saopštila je danas da je bivši golman Junajteda i Sjeverne Irske preminuo u bolnici, okružen porodicom.
Greg je proveo devet godina u Junajtedu, odigrao je 247 utakmica, ukljujučujući i pobjedu u meču FA kupa, samo 13 dana nakon tragedije u Minhenu.
Fudbaleri Junajteda, 6. februara 1958. godine, vraćali su se iz Beograda gdje su igrali meč protiv Crvene zvezde kada se njihov avion srušio nakon trećeg pokušaja polijetanja sa minhenskog aerodroma. Poginulo je 23 ljudi, među kojima i osam fudbalera Junajteda.
Greg je preživio i postao poznat kao “heroj iz Minhena” pošto se dva puta vratio u zapaljeni avion kako bi pomogao povrijeđenima. On je iz olupine aviona izvukao svoje saigrače Bobija Čarltona i Denisa Vajoleta, kao i 20-mjesečnu bebu i njenu trudnu majku, Veru Lukić.
Hari Greg je u Junajted stigao u decembru 1957. godine iz Donkastera za 23.000 funti čime je postao najskuplji golman na svijetu.
Samo godinu dana kasnije proglašen je za najboljeg golmana na Svjetskom prvenstvu.
LEGENDARNI GOLMAN MANČESTERA
Nekadašnji golman Mančester junajteda, jedan od heroja minhenske tragedije, Hari Greg preminuo je u 87. godini.
Fondacija Hari Greg saopštila je danas da je bivši golman Junajteda i Sjeverne Irske preminuo u bolnici, okružen porodicom.
Greg je proveo devet godina u Junajtedu, odigrao je 247 utakmica, ukljujučujući i pobjedu u meču FA kupa, samo 13 dana nakon tragedije u Minhenu.
Fudbaleri Junajteda, 6. februara 1958. godine, vraćali su se iz Beograda gdje su igrali meč protiv Crvene zvezde kada se njihov avion srušio nakon trećeg pokušaja polijetanja sa minhenskog aerodroma. Poginulo je 23 ljudi, među kojima i osam fudbalera Junajteda.
Greg je preživio i postao poznat kao “heroj iz Minhena” pošto se dva puta vratio u zapaljeni avion kako bi pomogao povrijeđenima. On je iz olupine aviona izvukao svoje saigrače Bobija Čarltona i Denisa Vajoleta, kao i 20-mjesečnu bebu i njenu trudnu majku, Veru Lukić.
Hari Greg je u Junajted stigao u decembru 1957. godine iz Donkastera za 23.000 funti čime je postao najskuplji golman na svijetu.
Samo godinu dana kasnije proglašen je za najboljeg golmana na Svjetskom prvenstvu.
LEKOVIĆ PORUČIO
Bar koji je 1979. godine bio najviše pogođen katastrofalnim zemljotresom, ne smije sebi da dozvoli da nema lokalni plan zaštite,smatra odbornik Demokrata u SO Bar Momčilo Leković. On dodaje da se donošenje plana prolongira, odnosno, da se ne vodi računa o skloništima kako u slučaju zemljotresa tako i u slučaju drugih teških nepogoda po grad i stanovništvo.
Leković kaže da je na njegovo odborničko pitanje sa koliko skloništa raspolaže Opština Bar dobio odgovor da taj grad ima 19 skloništa, od kojih je sedam “novijeg” datuma odnosno da su građena nakon 1990. godine, dok su ostala građena davne 1973. Godine. Skloništima, kako kaže odbornik Demokrata, gazduje Direktorat za vanredne situacije odnosno Uprava za imovinu, a mnoga se koriste kao prostori za neke druge namjene.
“Skloništa su zapuštena i u relativno lošem stanju. Kada su u pitanju planovi zaštite, oni još nijesu donešeni već je njihovo usvajanje prolongirano za kraj 2020. godine”, navodi se u saopštenju.
Opštinski plan zaštite od zemljotresa bio je uvršten u Program rada Skupštine opštine Bar za 2019. godinu.
“Samim tim sada postoji potpuno opravdana sumnja da će Bar još neko vrijeme biti bez ovog, složićemo se svi, vrlo važnog dokumenta. Odnosno, ako pomenuti plan nije donijet u 2019. godini a trebao je, šta nam odnosno ko nam to garantuje da će biti donijet u tekućoj godini?”, upozorava Leković.
Ako tome dodamo i činjenicu da se u Baru nalazi Luka u kojoj se smještaju i lageruju hazardni materijali, rizik odnosno potreba, kaže Leković, za važećim planovima i potpunim obezbjeđenjem postaju sve veći.
“Na kraju ističem da je ovo samo još jedan pokazatelj nebrige za grad i njegove građane od strane opštinskih vlasti koji sve pa i ovaj realan rizik potpuno prepuštaju slučaju. Da se kojim slučajem radi o nečemu iz čega bi se mogla izvući korist odnosno interes, tada bi zasigurno njihovo zalaganje za donošenjem ovih važnih dokumenata bilo mnogo veće. Ovako, ostaje nam samo da čekamo”, navodi se u saopštenju.
LEKOVIĆ PORUČIO
Bar koji je 1979. godine bio najviše pogođen katastrofalnim zemljotresom, ne smije sebi da dozvoli da nema lokalni plan zaštite,smatra odbornik Demokrata u SO Bar Momčilo Leković. On dodaje da se donošenje plana prolongira, odnosno, da se ne vodi računa o skloništima kako u slučaju zemljotresa tako i u slučaju drugih teških nepogoda po grad i stanovništvo.
Leković kaže da je na njegovo odborničko pitanje sa koliko skloništa raspolaže Opština Bar dobio odgovor da taj grad ima 19 skloništa, od kojih je sedam “novijeg” datuma odnosno da su građena nakon 1990. godine, dok su ostala građena davne 1973. Godine. Skloništima, kako kaže odbornik Demokrata, gazduje Direktorat za vanredne situacije odnosno Uprava za imovinu, a mnoga se koriste kao prostori za neke druge namjene.
“Skloništa su zapuštena i u relativno lošem stanju. Kada su u pitanju planovi zaštite, oni još nijesu donešeni već je njihovo usvajanje prolongirano za kraj 2020. godine”, navodi se u saopštenju.
Opštinski plan zaštite od zemljotresa bio je uvršten u Program rada Skupštine opštine Bar za 2019. godinu.
“Samim tim sada postoji potpuno opravdana sumnja da će Bar još neko vrijeme biti bez ovog, složićemo se svi, vrlo važnog dokumenta. Odnosno, ako pomenuti plan nije donijet u 2019. godini a trebao je, šta nam odnosno ko nam to garantuje da će biti donijet u tekućoj godini?”, upozorava Leković.
Ako tome dodamo i činjenicu da se u Baru nalazi Luka u kojoj se smještaju i lageruju hazardni materijali, rizik odnosno potreba, kaže Leković, za važećim planovima i potpunim obezbjeđenjem postaju sve veći.
“Na kraju ističem da je ovo samo još jedan pokazatelj nebrige za grad i njegove građane od strane opštinskih vlasti koji sve pa i ovaj realan rizik potpuno prepuštaju slučaju. Da se kojim slučajem radi o nečemu iz čega bi se mogla izvući korist odnosno interes, tada bi zasigurno njihovo zalaganje za donošenjem ovih važnih dokumenata bilo mnogo veće. Ovako, ostaje nam samo da čekamo”, navodi se u saopštenju.
ZIDAN NAKON REMIJA SA SELTOM
Trener Real Madrida Zinedin Zidan izjavio je nekon remija protiv Selte (2:2) da nije lako izgubiti dva boda u trci za titulu, a govorio je i o tome zašto je iz igre izveo Marsela.
“Kada izgubiš dva boda kod kuće, to mora boljeti. Selta je dobra ekipa koja ne zaslužuje da bude na dnu tabele. Mnogo boli kada gubiš bodove nakon sjajne igre kakvu smo pokazali. Nekada ne možeš da govoriš o tome da li je naša krivica, ali pas Denisa Suareza za pogodak na kraju meča bio je fantastičan. Srećan sam zbog Azara jer je igrao 70 minuta. Ideja je bila da igra koliko god može i odigrao je odlično”, rekao je Zidane.
Francuski trener je pojasnio da Marsela nije zamijenio nezadovoljan njegovom igrom, dok je pohvalio igru Gareta Bejla.
Real je sinoć ispustio dva boda i tako propustio priliku da zadrži tri boda više u odnosu na drugoplasiranu Barselonu.
Narednu utakmicu u španskom prvenstvu igraju protiv Levantea u gostima, a onda slijedi duel s Mančester sitijem u osmini finala Lige šampiona.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus izjavio je da je u Demokratskoj Republici Kongo do sada potvrđeno više od 1.000 slučajeva ebole i da su od tog virusa do sada preminule 254 osobe.
Pod pritiskom američke blokade i najdublje ekonomske i socijalne krize, vlasti Kube su pokrenule uvođenje kapitalističko-tržišnog privrednog sistema, uz otvaranje inostranom kapitalu, po uzoru na političko-ekonomski model u Kini i Vijetnamu, ocjenjuju analitičari u Evropi i SAD.
Mađarska nije dala saglasnost za ključni proceduralni korak neophodan da se ubrzaju pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom, rekla su Politiku dvojica diplomata Evropske unije.
Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Islamske Republike Mohamed Bager Galibaf pozdravio je jutros prvu rundu razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama održanu u Švajcarskoj u ponedjeljak.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je tvrdnju da je Iran pristao da dozvoli nuklearne inspekcije "dugo u budućnosti", što zvanični Teheran to negira.
Snage bezbjednosti u Ankari danas su privele više od 200 ljudi za koje se sumnja da su povezani sa ekstremističkim grupama, uključujući Islamsku državu, uoči samita NATO sljedećeg mjeseca.
Svečanom ceremonijom u kasarni „Brigadir Miloš Dragišin Medenica“ u Kolašinu danas je otvoren deseti Ljetnji vojni kamp za srednjoškolce Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, koji i ove godine okuplja mlade zainteresovane za sticanje novih znanja, iskustava i vještina kroz dinamične i edukativne sadržaje.
Zbog promjene režima saobraćaja nakon završetka sanacije ulice, rampa u Ulici Miljana Vukova u Podgorici biće zatvorena, saopšteno je iz Glavnog grada.
Zapad, predvođen NATO-om, aktivno se priprema za rat protiv Rusije, rekao je u utorak predsjednik Vladimir Putin stotinama novih oficira svoje zemlje.
Četvorica crnogorskih pomoraca na brodu "MSC Francesca" već više od dva mjeseca nalaze se u složenoj situaciji nakon što je plovilo zaustavljeno u pokušaju tranzita kroz Ormuski moreuz, kazao je direktor Direktorata za sigurnost plovidbe Goran Idrizović.
Raspored, rezultati i tabele grupne faze Svjetskog prvenstva
Gana se cijeli meč branila u niskom bloku sa 10 igrača, nije tu bilo prolaza za Engleze - 0:0
23. Svjetskog prvenstva u fudbalu
Rezolucija nalaže Trampu da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava sa Iranom ili protiv njega, ali će ovo vjerovatno ostati samo simbolično glasanje, navodi agencija Rojters
Selektor "trikolora" vraća se u domovinu kako bi prisustvovao sahrani
"Njemu je uz novčanu kaznu izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će izvršiti Uprava policije", kaže se u saopštenju
Po podacima Američkog pomorskog instituta, "Fuđijan" je najveći ratni brod svijeta bez nuklearnog pogona i smatra se naprednijim od druga dva kineska nosača aviona, "Šandonga" i "Liaoninga"
Srbin.info piše da je Dejan Zlatanović na poziv BIA i UKP "u svojstvu građanina, bio na informativnom razgovoru zbog izvještavanja sa studentskog protesta 15. marta 2025. godine"
Majstor koji traje od 2006. i pogađa na svakom Svjetskom prvenstvu na kojem se pojavio - Kristijano sa dva gola vodio "selesao" do trijumfa nad Uzbekistanom (5:0)
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, zamjenik načelnika Štaba Generalštaba za resurse i podršku Hajrudin Đerekarac, otvorio je deseti po redu Ljetnji vojni kamp i poručio da to nije samo mjesto za učenje osnovnih vojničkih vještina, već i prostor za razvijanje odgovornosti, upornosti, međusobnog povjerenja i prijateljstva
Nemaju mnogo vremena poslanici da reaguju i dogovore se o ustavnim izmjenama i tako osiguraju više od četiri i po miliona eura iz Plana rasta. Neophodna je, da podsjetimo, dvotrećinska većina.
Generalna direktorica Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave Nina Blažić učestvovala je na regionalnom događaju „Povjerenje, integritet i rezultati: temelji moderne i evropske javne uprave“, koji je povodom Međunarodnog dana javne uprave organizovalo Ministarstvo javne uprave Sjeverne Makedonije.
Savjetnica predsjednika Vlade Crne Gore Jovana Bojović saopštila je da je tokom posjete Kini održan bilateralni susret na nivou premijera dvije države, koji je, kako je navela, protekao na kineskom jeziku.
Predsjednik Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Beranama, Branislav Jokić, kazao je da činjenica da Ljetnja škola za mlade diplomate „Gavro Vuković“ ove godine neće biti održana u tom gradu predstavlja poraz zdravog razuma i da lokalna uprava na čelu sa Đolem Lutovcem unižava beransku tradiciju.
Tokom boravka u Dalijanu u okviru učešća na Ljetnjem Davosu, sastao sam se sa premijerom Kine Li Ćijangom koji me je obavijestio da je upravo odobrio 13 miliona eura novih donacija Crnoj Gori, rekao je premijer Milojko Spajić.
Crnu Goru i Izrael povezuje snažno, iskreno i trajno prijateljstvo, zasnovano na međusobnom poštovanju, povjerenju i uvjerenju da dvije države mogu još snažnije razvijati saradnju u interesu građana, poručio je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić.
Potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović pozvala je partije parlamentarne većine da jasno saopšte stav o predlogu za uvođenje otvorenih lista, koji je ta partija predala u skupštinsku proceduru. Ocijenila je da građani imaju pravo da znaju ko podržava veći uticaj birača u izbornom procesu, a ko izbjegava izjašnjenje.
Demokratska partija socijalista nije nastala da bi trajala zbog sebe. Trajala je i opstajala zato što je bila uz Crnu Goru onda kada su se donosile najvažnije odluke. Politička generacija koja je stvarala i vodila DPS ispisala je istoriju moderne i savremene Crne Gore, rekao je predsjednik DPS Danijel Živković na proslavi 35 godina političkog djelovanja stranke.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je na konferenciji za medije u parlamentu da je dobio informaciju da je, nakon nedavne sjednice podgoričkog parlamenta, na kojoj je odbornik Ranko Milić kazao da je ponosan što je bio učesnik dubrovačkog ratišta i što je branio državu, taj odbornik ekspresno stavljen na hrvatsku crnu listu.
Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović razgovarao je u Briselu sa evropskim poslanikom i stalnim izvjestiocem za Crnu Goru Marjanom Šarecom o reformama u sektoru bezbjednosti, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, uz ocjenu da su jačanje institucija i rezultati u vladavini prava ključni za nastavak evropskih integracija.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković kaže da se može očekivati postepeno snižavanje cijena goriva do nivoa koji je prethodio ratu SAD-a, Izraela i Irana, ukoliko primirje potraje najmanje dva mjeseca.
Generalni sekretar Građanskog pokreta URA, Mileta Radovanić, saopštio je da je gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, potvrdio da je projekat "Stan za sve" bolji od projekta "Velje brdo".
Likvidna aktiva banaka na kraju aprila je iznosila 1,3 milijarde eura, što je 2,75 odsto niže nego u martu.
Zelena energetska tranzicija nije jednostavna, jeftina, ni brza i za nju su potrebni politička odlučnost, snažne institucije i regulatorni okvir koji investitorima daje sigurnost, a državi štiti javni interes, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) će u trafostanicama u Podgorici i Mojkovcu ugraditi nove transformatore, vrijedne 4,5 miliona eura, koji bi trebalo da doprinesu boljoj snabdjevenosti potrošača, modernizaciji mreže i stabilnosti sistema.
Sve vrste goriva će od danas su jeftinije sedam do 11 centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Pokret Evropa sad (PES) saopštio je da raspisivanjem tendera zvanično počinje stvaranje novog stambenog naselja na Veljem brdu.
Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izradu Glavnog projekta bloka A1 i izvođenje radova na prvoj fazi izgradnje stambenog kompleksa sa pratećom infrastrukturom u okviru projekta Velje brdo.
Ministar finansija Crne Gore mr Novica Vuković učestvovao je u Skoplju na CEF Forumu 2026, jednom od najznačajnijih regionalnih skupova o reformi javnih finansija i jačanju institucija, kao i na Godišnjem sastanku Upravnog odbora tog centra, na kojem se obratio i premijer Republike Sjeverne Makedonije, Hristijan Mickoski.
Ministarka javnih radova Majda Adžović saopštila je danas u parlamentu da će danas će biti raspisan tender za izradu glavnog projekta i izgradnju Bloka A1 Veljeg brda.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
