SJUTRA U PODGORICI

Uprava za dijasporu sjutra će u u biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici u 12 sati promovisati monografiju “Dijaspora Crne Gore”.

Prisutnima će se obratiti Srđan Darmanović ministar vanjskih poslova Crne Gore i Predrag Mitrović direktor Uprave za dijaporu.

O tom izdavačko projektu govoriće i Marko Špadijer, Sait Šabotić, Ivan Jovović i Goran Popović.

1. CFL

Utakmicom između fudbalera Iskre i OFK Titograda u Danilovgradu danas će biti nastavljeno takmičenje u Telekom Prvoj crnogorskoj ligi.

Duel 20. kola na renoviranom stadionu braće Velašević počeće u 17 sati.

Ostali mečevi na programu su u utorak.

Sastaće se: Kom – Petrovac (12.30), Rudar – Grbalj (14), Podgorica – Budućnost (15) i Zeta – Sutjeska (17.30).

1. CFL

Utakmicom između fudbalera Iskre i OFK Titograda u Danilovgradu danas će biti nastavljeno takmičenje u Telekom Prvoj crnogorskoj ligi.

Duel 20. kola na renoviranom stadionu braće Velašević počeće u 17 sati.

Ostali mečevi na programu su u utorak.

Sastaće se: Kom – Petrovac (12.30), Rudar – Grbalj (14), Podgorica – Budućnost (15) i Zeta – Sutjeska (17.30).

NBA LIGA

Krilo Los Anđeles Klipersa Kavaj Lenard proglašen je za najkorisnijeg igrača 69. Ol-stara.

Lenard je tako postao prvi igrač koji je osvojio ovo priznanje nazvano po tragično stradalom Kobiju Brajantu.

“Kandža” je predvodio Tim Lebron do pobjede nad Timom Janis (157:155) sa 30 poena, od čega čak 25 u prvom poluvremenu.

Kavaj je pogodio osam trojki iz 14 pokušaja, s tim što je u jednom trenutku šutirao 7/10. Lanard je ukupno šutirao 11/18 iz igre, a imao je još sedam skokova, četiri asistencije i dvije ukradene lopte na meču “svih zvijezda” u Čikagu.

NBA LIGA

Krilo Los Anđeles Klipersa Kavaj Lenard proglašen je za najkorisnijeg igrača 69. Ol-stara.

Lenard je tako postao prvi igrač koji je osvojio ovo priznanje nazvano po tragično stradalom Kobiju Brajantu.

“Kandža” je predvodio Tim Lebron do pobjede nad Timom Janis (157:155) sa 30 poena, od čega čak 25 u prvom poluvremenu.

Kavaj je pogodio osam trojki iz 14 pokušaja, s tim što je u jednom trenutku šutirao 7/10. Lanard je ukupno šutirao 11/18 iz igre, a imao je još sedam skokova, četiri asistencije i dvije ukradene lopte na meču “svih zvijezda” u Čikagu.

VRIJEDNOST 24 MILIONA

Aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih 24 miliona eura, druga ovogodišnja, biće održana danas.

Iz Centralne banke (CBCG) su saopštili da se ponude mogu dostavljati do 12 sati na dan aukcije.

Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 18. avgust.

Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana.

Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta.

Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji.

Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.

IZVJEŠTAJ O CRNOJ GORI

Uvoz robe i usluga, koji je u prošloj godini iznosio 2,6 milijardi eura, oborio je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2,9 odsto, navodi se u prilogu izvještaja Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori.

U izvještaju, koji obuhvata period od novembra prošle godine do kraja januara, navodi se da je izvoz od 415,5 miliona eura bilježi usporeniji rast od 3,8 odsto u odnosu na godinu ranije.

Zvanični podatak o ekonomskom rastu u prošloj godini biće saopšten u drugoj polovini tekuće, čeka se i preliminarni za četviti kvartal, a već je objelodanjeno da je za devet mjeseci BDP ojačao 3,8 odsto, prenosi Pobjeda.

U 2018. godini Crna Gora imala je rast od 5,1 odsto, najviši u posljednjoj deceniji.

U dokumentu se navodi da je većina privrednih grana turizam, građevinarstvo, maloprodaja i saobraćaj u prošloj godini ostvarila rast ali i da je podbacio izvoz aluminijuma, struje i farmaceutskih proizvoda.

“U prošloj godini uvoz hrane je bio 474,3 miliona eura, sedam odsto više nego 2018. Uvoz mesa i prerađevina je prošle godine porastao 2,9 odsto na 111,6 miliona eura, uvoz voća i povrća porastao je 9,9 odsto na 76,3 miliona, dok je uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda porastao 24 odsto na 107,4 miliona”, dodaje se u izvještaju.

Crna Gora je prošle godine uvezla 284 miliona eura goriva, a izvezla 90 miliona. Za uvoz kotlova, mašina, televizora dato je 173 miliona, a izvezeno je za šest miliona.

Za uvoz mesa potrošeno je 90 miliona, a izvezemo je samo deset odsto te vrijednosti. Za mlijeko i mliječne proizvode dato je 48 miliona, a izvezeno 153 hiljade eura.

Visoka je i stavka uvoza plastičnih proizvoda 81 milion eura, dok je izvoz tih proizvoda bio manji od pet odsto.

Za tim ne zaostaje uvoz namještaja, posteljine i dušeka, koji je bio vrijedan 94,8 miliona eura, a izvezeno je tek jedan odsto te cifre.

U ovom izvještaju se navodi da je kretanje u ovom dijelu uglavnom pod uticajem nižih stopa rasta izvoza električne energije i farmaceutskih proizvoda, kao i pada izvoza aluminijuma za 14,6 odsto.

“Rast ukupnog uvoza je posljedica većeg uvoza električne energije 66,8 odsto, hemijskih 9,4 odsto, prehrambenih sedam i raznih gotovih proizvoda 8,6 odsto”, navodi se u izvještaju.

U prošloj godini, kako pokažuju podaci iz dokumenta, izvezeno je 67,3 miliona eura vrijednosti aluminijuma, a uvezeno 33 miliona. Država je, istovremeno, uvezla 65 miliona eura gvožđa i čelika, a izvezla 28,3 miliona eura, a visok je i uvoz proizvoda od gvožđa i čelika – 104 miliona, a izvoz 6,9 miliona eura.

Veliki uvoz “peglaju” usluge, jer podaci pokazuju da je u međunarodnoj razmjeni suficit povećan sedam odsto. Ključni razlog je rast prihoda po osnovu turizma 9,3 odsto i transport 17,9 odsto.

“Procijenjeni prihodi od turizma u vrijednosti od milijardu eura, čine 69,5 odsto ukupnih prihoda od usluga. Druga najvažnija prihodna stavka je transport u vrijednosti od 269,8 miliona”, prezentovano je u izvještaju za EK.

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

Mnogo je elemenata koji ukazuju na to da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti želi iskoristiti i za određene političke ciljeve koji su u potpunom nesaglasju sa građanskim uređenjem države i njenim pravom da suvereno odlučuje o svim pitanjima. Bilo bi suviše neozbiljno, naivno, a i opasno, ne primijetiti ili potcijeniti takve tendencije i pojave koje dolaze i iz Crne Gore, a posebno iz susjedstva, kaže za Pobjedu Draginja Vuksanović Stanković, predsjednica SDP-a.

Porčila je da “sve to retorički i propagandno neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka i politiku koja je mnogo toga lošeg donijela našim društvima”.

Govoreći o litijama koje se održavaju u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuksanović-Stanković je istakla da je legitimno pravo svakoga, ko smatra da su mu ovim Zakonom ugrožena neka prava, da iskaže svoj protest na miran način.

“I ja tu ne vidim nikakav problem, naprotiv. Vjerujem da ogromna većina građana koja protestuje to čini iz iskrenog uvjerenja i ličnog osjećaja uskraćenosti. Činjenica je i da protestne litije protiču mirno i bez incidenata, i to je važna dimenzija čitave priče. Sa druge strane, nije dobro što smo svjedoci raznih manipulacija kroz koje se pokušava krerati javno mnjenje i ambijent u kojem ima vrlo malo prostora za argumente i dijalog na bazi činjenica. Previše je propagande, pukih proklamacija i etiketiranja onih koji drugačije misle o ovom pitanju. U takvom ambijentu, nažalost, prevladavaju emocije, odsustvo mjere i stavovi koji su uglavnom proizvod pogrešne interpretacije samog Zakona i onoga što je njegova suština i smisao”, istakla je ona.

Komentarišući prvi sastanak mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i premijera Duška Markovića povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuksanović-Stanković navodi da je dijalog “svakako najbolji put za otklanjanje svih nesporazuma povodom ovoga pitanja”.

“Vidjeli smo da je taj dijalog počeo prije nekoliko dana i želim da vjerujem da će on voditi pozitivnom epilogu. Vjerujem da građani žele da upravo političari doprinose spuštanju tenzija i boljem međusobnom razumijevanju, kako bismo konačno obratili pažnju na brojne nagomilane probleme koji muče naše društvo, a o kojima se u posljednjih dva mjeseca malo ili nimalo razgovara”, istakla je predsjednica SDP-a.

RADULOVIĆ VJERUJE

Paljenje crnogorske zastave u Budvi, koje dogodilo preksinoć, samo je prirodna posljedica svega što dio crnogorske političke scene, uključujući njihovo vođstvo – Srpsku pravoslavnu crkvu, misle o Crnoj Gori, i prirodna posljedica protesta kojima svjedočimo, kaže za Pobjedu Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske.

Podsjećamo, budvanska policija traga za osobama koje su zapalile crnogorsku zastavu u tom primorskom gradu.

Dragan Radulović kaže da nije iznenađen uništavanjem crnogorskih simbola.

“Paljenje crnogorske zastave samo je prirodna posljedica protesta i političkih okupljanja kojima svjedočimo. Ne iznenađuje, to je u suštini tužna stvar. Ako se i kada se pronađu počinioci, ispostaviće se da su to maloljetnici koje su umjesto pristojnosti, očigledno kući učili da mrze. Tužno”, rekao je Radulović.

Zapaljena zastava na Slovenskoj plaži samo je jedan u nizu primjera skrnavljenja državnih simbola i crnogorskog kulturnog nasljeđa, koje je izraz bunta protivnika usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Prije nekoliko dana učenici podgoričke Osnovne škole “Vlado Milić” pocijepali su crnogorsku zastavu u školskom dvorištu i taj „podvig“ ovjekovječili snimkom koji je kružio društvenim mrežama.

Za uništavanje državnih simbola, prema Izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti, usvojenim prošle godine, predviđene su kazne za pravno lice i do 20.000 eura, a za fizičko lice do 2.000 eura.

Prema kaznenim odredbama, od 1.000 do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako upotrijebi grb i zastavu u obliku i sadržini suprotno Zakonu, upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore, zatim ako na grbu ili zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni, ako upotrijebi grb i zastavu kao robni ili uslužni žig, dizajn ili kao bilo koji drugi znak za obilježavanje roba ili usluga, osim u slučaju da dobije prethodnu dozvolu od strane državnog organa nadležnog za poslove kulture. Ista kazna predviđena je za pravno lice ako upotrijebi oštećeni ili za upotrebu nepodobni grb ili zastavu, ako zastavu postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirku, zavjesu…, ako u tekstu ili melodiji himne prilikom izvođenja izvrši bilo kakvu izmjenu, te ako izvodi himnu na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se od 300 eura do 2.000 eura odgovorno lice u pravnom licu, dok je kazna za fizičko lice od 300 eura do 2.000 eura.

Kazna za preduzetnika, ukoliko počini ove prekršaje, je od 300 eura do 6.000 eura.

BJEKOVIĆ

U Crnoj Gori smo učinili vrlo malo da podignemo osjećaj nacionalne svijesti, pripadnosti društvenoj zajednici i tu mora da se uradi mnogo više. Zanemarili smo osjećaj zajedništva i potrebu da svako zna šta znače nacionalni simboli i na koji način se treba odnositi prema njima, bez obzira da li sam ja ili bilo ko drugi zadovoljan izgledom nacionalnih simbola, rekao je ombudsman Siniša Bjeković.

 

On je to ocjenio sagledavajući razne reakcije koje su u javnosti uslijedile nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Komentarišući protestne litije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te ocjene dijela javnosti da se suštinski radi o politički diirigovanim protestima čiji je cilj rušenje države, Bjeković za Pobjedu kaže: ” Jedan dio javnosti je opredijeljen da to prepoznaje kao način na koji bi trebalo da se uruši, ali ne bih rekao država, jer ćemo je teško urušiti, odnosno nadam se da je nikada nećemo više potrošiti ili izgubiti”.

“Neki misle da se na taj način pokušava na ulici porizvesti stanje koje bi trebalo da uruši autoritet samih institucija u Crnoj Gori, odnosno da proizvede odlučivanje izvan institucija, nešto što bi proizvelo efekat sličan onome koji smo imali devedesetih. Poziv za ovakve skupove desio se ne od SPC u konkretnom slučaju, nego Mitropolije crnogorske primorske. Teško bi mi kao institucija mogli da definišemo i da kažemo da je on političkog ili nekog drugog karaktera. Za nas je to skup. Ako pratite izjave, ono što može svaki prosječan građanin u Crnoj Gori da uoči jeste da se, zaista, čak i od nekih crkvenih velikodostojnika čuju političke izjave, tipa: ‘Ako se ne povuče Zakon, Vlada treba da padne’. To jeste na neki način politički zahtjev, ali ne nelegitiman. Crnogorci nijesu baš apolitični, ni ateisti, prema tome, svako ko učestvuje u litijama pretpostavka je da zna zašto to radi i šta mu je cilj. Ono što mi vidimo tu je da se radi o mirnom okupljanju i ono što je bitno, da se svaka pojava ili mogućnost da se to pretvori u nešto drugo suzbija na vrijeme. To treba tako i da ostane”, rekao je Bjeković za Pobjedu.

On kaže da moramo biti vrlo oprezni kada nešto nazivamo govorom mržnje.

“U toj javnoj debati ponekad su dozvoljene i oštrije intonirane riječi koje ponekad idu i do riječi uvredljivog karaktera. Kada govorimo o određenim izjavama koje dospijevaju u javnost u Crnoj Gori one u jednom trenutku mogu da dovedu do toga da se čini da je to već prešlo granicu i preraslo u govor mržnje”, kazao je Bjeković.

Naši političari se, kaže on, još čuvaju da ne pređu prag tolerancije.

“Rekao bih da se taj politički diskurs, odnosno ta neophodna ravnoteža održava, uz naglasak da se radi o debati o stvarima od javnog interesa u kojima je ta ljestvica tolerantnosti podignuta na nešto veći nivo. Može se, s druge strane, zapaziti da u sajber prostoru bukvalno cvjeta ta pojava u kojoj možete da vidite obilje rasističkih, homofobnih i fašističkih izjava. I to je teško regulisati, jer nemate ni odgovarajuća institucionalna sredstva da reagujete na takve stvari. Očekujući donošenje novog zakona o medijima nadam o se da će se i to pitanje na neki način riješiti”, kaže Bjeković.

Komentarišući oslikavanje trobojki, čak i na kulturnim dobrima, Bjeković kaže: “Ovdje je najbitnije da se oslikavanje obavlja na javnim površinama, a to je nezakonito. Svako od nas može da uzme farbu i na javnoj površini crta ono što misli da treba da crta. Možda smo i tu donekle zakasnili, jer smo dopustili da se crtaju mnoge stvari, ne samo zastave. To se činilo potpuno nekontrolisano”.